RJEČNIK GOVORA ČABARSKOG KRAJA

Iz osvrta Jakoba Muellera

Najnoviji leksikografski rad Slavka Malnara konceptualno i strukturno razlikuje se od obaju njegovih već objavljenih rječnika. Natuknice novog rječnika su, naime, riječi hrvatskog standardnog jezika, a njihovi ekvivalenti su domače riječi odnosno tumačenja na damačem pamejnku. Rječnik je dakle namijenjen u prvom redu govornicima zapadnih goranskih govora radi proširenja njihovog pojmovnog svijeta i učvršćenja njihova dijalektnog identiteta, a s druge strane dragocjeno pomagalo svima koji ne govore čabarski, pogotovo jezikoslovcima, jer rječnik preko standardnog hrvatskog jezika omogućava izravan pristup čabarskoj leksikografiji. Normalno da je izražajni i pojmovni fond standardnog jezika neusporedivo veći od govora narječja, zato je autor za riječi ili izraze hrvatskog standardnog jezika zapisao čabarski riječni ekvivalent (nogavica- huačenca) ili ekvivalentni odnosno sinonimni niz (čarapa- štunf,); a izraze koji ne postoje u lokalnom govoru objasnio je ili obrazložio na čabarskom govoru. Takvih je riječi mnogo, jer je autor iz Enciklopedijskog rječnika hrvatskog jezika, koji je koristio kao osnovni izvor, uzeo mnogo znanstvenih, humanističkih, tehničkih, društvenih, političkih, sportskih, kulinarskih i drugih stručnihizraza, također i nekolicinu osobnih imena i nekoliko kratica. Čabarsko narječje kao lokalni jezik postoji u različitim, prvenstveno glasovnim varijantama odnosno govorima. U rječniku je upotrebljavan prije svega govor šire okolice Tršća, u koji se ubrajaiMalnarov materinski govor naselja Ravnice, iako je neke ravničarske značajke zamijenio uopćenim čabarskim (ua = va). Inače, rječnik ponekad sadrži istu riječ i u više govornih odnosno glasovnih varijanti; za krv npr. ima ih čak pet: karv, kerf, korf, k'rv i kri.