Urednik: Boris Pleše
Zbog neprohodnosti i šumovitosti ovih krajeva naseljavanje Gorskog kotara započinje tek krajem 13. i početkom 14. stoljeća. Najstariji povijesni zapisi o Delnicama vezani su uz obitelj Frankopan, njenu organizaciju vlasti i uprave. Delnice se zajedno sa susjednim naseljima prvi puta spominju u sudskoj ispravi Sabora 24. veljače 1482. godine, izdanoj zagrebačkim trgovcima, u kojoj je navedeno kako nisu dužni plaćati, u ono vrijeme tridesetnicu onima preko čijih posjeda putuju.
Delnice su bile pod vlašću obitelji Frankopan, da bi nasljednim ugovorom iz 1544. godine postale vlasništvo Zrinskih. Prvo delničko naselje bilo je potpuno čakavsko, smješteno južnije od sadašnjih Lučica. Učestali turski napadi imali su za posljedicu pljačku i spaljivanje goranskih naselja, a tom prilikom stradale su i Delnice.
Nakon izbivanja sa svojih ognjišta, početkom 17. stoljeća obitelj Zrinski naseljava Delnice pučanstvom iz svojih pokupskih imanja Broda, Čabra i Gerova. Zajedno sa njima vraćaju se iz Kranjske potomci starih Delničana. Započinje gradnja novih Delnica na drugom mjestu, niže, uz cestu prema Brodu na Kupi, čime se stvaraju osnovni uvjeti za promet roba. U stoljeću obnove osnovana je katolička župa, a same Delnice bile su dio Modruške župe. Nove obitelji donijele su u taj, od starine čakavski kraj, kajkavsko narječje koje od tada čini južnu granicu kajkavskog narječja. Plodna goranska polja uz oživljavanje prometa postupno daju život Delnicama i Gorskom kotaru. Pučanstvo nešto kasnije nalazi zaradu u preradi drva.
Obnova Delnica i cijelog Gorskog kotara zaustavljena je nakon neuspjele urote Zrinskih - Frankopana 1670. godine. Vojska generala J. Herbersteina opljačkala je Gorski kotar, a veliki posjedi Zrinskih dolaze pod izravnu upravu Beča. Izgradnja prometnice Karlovac - Bakar - Rijeka, popularne “Karoline” zaobišla je Delnice i ponovo izazvala iseljavanje ljudi. Tek izgradnjom “Lujzijane”, prometnice koja je završena 1811. godine, Delnice ponovno postaju središte ove regije. Intenzivira sa prerada drva, poljodjelstvo i stočarstvo, širi se sitno poduzetništvo, a od druge polovice 19. stoljeća javlja se delnička nošnja.
Riječka željeznica koja je građena od 1869. do 1873. godine postupno vraća život Gorskom kotaru. Dio pučanstva nalazi zaposlenje na njenoj trasi od Ogulina do Rijeke. Oživljava poljodjelstvo, stočarstvo i prerada drva. Prva škola u Delnicama utemeljena je 1836. godine. Riječka željeznica ipak nije mogla bitno promijeniti težak život Delničanima, pa oni u 20. stoljeće ulaze s nimalo lakim životnim prilikama.
Početkom Drugog svjetskog rata Delnice su okupirane od strane Talijana 1941. godine, a oslobođene su 1944. godine. U Domovinskom ratu 1991. godine velikom akcijom hrvatske vojske i policije zauzeto je važno skladište bivše JNA.
Odlukom Sabora Republike Hrvatske Delnice su dobile status Grada 1950. godine. Novim ustrojstvom 1993. godine Delnice gube status i postaju općina, da bi ponovno 1997. godine bile proglašene gradom.
Grad Delnice danas je sastavni dio Primorsko goranske županije, a osnovu gospodarstva čini šumarstvo i drvna industrija. Proizvodnja i prerada drva, ugostiteljstvo, trgovina, turizam i sve intenzivniji razvoj poduzetništva čine osnovu gospodarenja i pravce daljnjeg razvitka.
-iz Uvoda
Klikni za povratak