10. obljetnica Feste svetoga Vlaha u Briselu i konferencija o velikanu hrvatske znanosti

Otvaranje Feste svetog Vlaha u Briselu 28. siječnja

Gradska vijećnica na glavnom trgu Grand Place

Na inicijativu Ogranka Matice hrvatske u Bruxellesu predvođena Hrvojem Butiganom još se jednom okupila zajednica Dubrovčana, ljudi iz Dubrovačko-neretvanske županije te mnogih Hrvata koji žive i rade u Briselu, njihovih prijatelja i gostiju na tradicionalnoj priredbi. Festa je kao i u Gradu, svečano obilježena puštanjem bijelih golubica nakon što su festanjuli Nikola Kusovac i Mišela Malohodžić pročitali proglas, a pater Dalibor Renić, predsjednik Isusovačke konferencije europskih provincijala, proglasom i svetom vodom blagoslovio okupljene. Posebno je dojmljivo bilo vidjeti žene i muškarce u narodnim nošnjama dok je klapa Kaše izvodila svečane pjesme. Među okupljenima bili su župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, veleposlanik RH u Kraljevini Belgiji Joško Paro, direktor dubrovačke Zračne luke Ruđer Bošković Viktor Šober te ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo. Prisutan je bio i Ivica Sršen, bivši predsjednik briselskog ogranka Matice hrvatske, koji je također zaslužan za održavanje tradicije Feste u Briselu.

Neposredno prije misnog slavlja u kapeli katedrale Hrvoje Butigan pročitao je i proglas dubrovačkog biskupa Roka Glasnovića. Za vrijeme mise i obreda grličanja briselskom katedralom odzvanjale su hrvatske vjerske pjesme predvođene izvrsnom klapom Kaše. Festa je nastavljena na svečanoj Večeri od Kandelore u restoranu La Chaloupe d’Or na glavnom briselskom trgu Grand Place u neposrednoj blizini Gradske vijećnice. Stotinjak uzvanika pozdravio je predsjednik Ogranka Hrvoje Butigan te se prigodnim riječima obratio i župan Nikola Dobroslavić, a među uzvanicima bila je i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica. Uz Ogranak MH, organizator i pokrovitelj susreta bila je Dubrovačko-neretvanska županija. Program u Briselu ostvaren je uz svesrdnu pomoć dubrovačke Zračne luke Ruđer Bošković i Lučke uprave Dubrovnik.

Konferencija o Ruđeru Boškoviću

Dan poslije, 29. siječnja, na poziv hrvatskog zastupnika Karla Resslera, u Europskom parlamentu održana je konferencija o Ruđeru Boškoviću, hrvatskom znanstveniku, filozofu i diplomatu. Domaćin i uvodničar Karlo Ressler pozdravio je okupljene čestitavši Dan grada Dubrovnika i blagdan svetoga Vlaha. U kratkom uvodu nabrojao je mnoga polja na kojima je Ruđer Bošković djelovao te istaknuo Boškovića kao dobar primjer otvorenosti prema svijetu koji je svojom osobnošću i konkretnim djelovanjem tadašnju Dubrovačku Republiku smjestio u zapadni kulturni i civilizacijski krug. Osvrnuo se i na groteskne pokušaje prisvajanja Boškovića od istočnih susjeda te time i pokušaj njegova udaljavanja od zapadnoeuropske civilizacije, koju je Bošković stvarao i zastupao.

Konferencija o Ruđeru Boškoviću u Europskom parlamentu 29. siječnja

Misno slavlje u katedrali sv. Mihaela i Gudule

Vođenje susreta preuzeo je profesor i znanstvenik Ivica Martinović, koji je predstavio sudionike. Prvi je govorio Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Njegovo izlaganje bilo je s naglaskom na Ruđeru Boškoviću kao vrhunskom i važnom svjetskom diplomatu. Naveo je zanimljive primjere posredništva i diplomatskog djelovanja te je prikazao Boškovićevu vještinu, ali i patriotizam kada je bilo potrebno braniti interese Republike. U zaključku je naglasio da je Dubrovačka Republika znala prepoznati svoje najbolje ljude i istaknute ličnosti te im dati u zadatak zastupanje interesa Republike, a te su se osobe znale odazvati tom pozivu i braniti interese domovine. Zatim je govorio župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, koji je iznio pregled toga što se napravilo kako bi se odužilo velikanu, kako na dubrovačkoj tako i na nacionalnoj razini. Na inicijativu Dubrovačko-neretvanske županije konačno je prošle godine Zračna luka Dubrovnik dobila čast nositi ime velikana Ruđera Boškovića. Spomenuo je i nacionalni institut koji nosi Boškovićevo ime, no izrazio je mišljenje kako se mnogo više mora napraviti za Boškovića s obzirom na njegov doprinos domovini i Dubrovniku. Tako je istaknuo samo neke prijedloge poput postavljanja primjerenog spomenika u Dubrovniku. Kao i ostali sudionici, naglasio je opasnost posezanja za hrvatskim teritorijem, ali i kulturom i velikanima od strane istočnih susjeda.

Srpska presezanja

Geofizičar Marko Pavić, zastupnik u Hrvatskom saboru te predsjednik Upravnog vijeća Instituta Ruđer Bošković, govorio je o značaju Instituta te velikom predstojećem ulaganju u znanost kazavši da je borba za sredstva i ulaganje u znanost pravi iskaz i dobar smjer novog suverenizma. Zahvalio je i čestitao Matici hrvatskoj na inicijativi i trudu oko izglasanog Zakona o hrvatskom jeziku u Saboru. Dalibor Renić, predsjednik Isusovačke konferencije europskih provincija, kao sudionik skupa osvrnuo se na Ruđera Boškovića kao isusovca, kojemu je isusovački red bio kao obitelj te je on vrlo teško i emotivno doživio ukidanje reda koji mu je bio važan. Naglasio je Boškovićevu vjernost zavjetu siromaštva i celibatu.

Filozof i fizičar Stipe Kutleša kao predstavnik Matice hrvatske pokazao je izdanja izašla u Matičinoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti posvećena Ruđeru Boškoviću, koja je Mihovil Antić, tajnik za ogranke Matice hrvatske, uručio domaćinu za biblioteku Europskog parlamenta. U detaljnom i iscrpnom izlaganju i prezentaciji Kutleša se osvrnuo na srpska presezanja na hrvatsku kulturu pod paradigmom „srpskog sveta“, kojom se bez ikakve racionalne i znanstvene podloge prisvaja kako teritorij tako i hrvatska književnost, kultura i njezini velikani. Detaljnim primjerima i dokazima utemeljenim na znanstvenim činjenicama prikazao je da nema nikakve osnove za tezu o Boškovićevu srpskom podrijetlu navevši povijesne podatke o stanovništvu u mjestu Orahov Do u Bosni i Hercegovini, odakle dolazi Boškovićeva obitelj. Također, prikazao je povijesni kontekst i primjere u kojima se ni u jednom slučaju dubrovački govor ne može staviti u svezu sa srpskim jezikom. Među ostalim, iz osobnih Ruđerovih pisama, dokazao je kako se Bošković sam odredio kao Dubrovčanin, Dalmatinac i Hrvat.

Moderator konferencije, filozof i matematičar Ivica Martinović na kraju skupa dao je kratak zaključak osvrnuvši se na Boškovićeve obiteljske okolnosti; istaknuvši da Bošković dolazi iz obitelji pjesnika. Prikazao je Boškovićevo djetinjstvo u Dubrovniku do četrnaeste godine te zadržavanje veza pismima koja je izmjenjivao s dubrovačkim Senatom, ali prije svega s obitelji. Iako je Bošković samo jednom posjetio Dubrovnik 1747, Martinović je istaknuo posebnu povezanost sa sestrom Anicom i bratom Božom, koji su živjeli u Dubrovniku.

Konferenciji su od uzvanika prisustvovali i Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, i Davor Ivo Stier, saborski zastupnik, te naš veleposlanik u Kraljevini Belgiji Joško Paro. Svečana proslava Feste svetoga Vlaha u Briselu te konferencija o Ruđeru Boškoviću obogatile su okupljene Hrvate u jednom od najvažnijih gradova Europske Unije, ali i prezentirale vrijednosti hrvatske baštine, znanosti i kulture svijetu.

Mihovil Antić