Pod geslom "Svi povijesni gradovi imaju svog Parca, samo Sveti Vlaho ima svoj Grad" i ove godine ogranak Matice hrvatske u Bruxellesu u suradnji s Dubrovačko–neretvanskom županijom i Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji organizirali su proslavu Feste svetog Vlaha u Bruxellesu. Na Festi su sudjelovali Veleposlanik RH u Kraljevini Belgiji Joško Paro, stalna predstavnica RH pri EU Irena Andrassy, župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima te mnogi drugi diplomati i predstavnici EU institucija i regija.
Kao i u Gradu Sv. Vlaha, organizatori proslave su prethodno napravili i uputili proglas kojeg su potpisale ovogodišnje festanjulke u Bruxellesu Lada Jurica i Ana Dileo. Svečana misa održala se u hrvatskoj katoličkoj misiji, a predvodio ju je fra Tomo Anđić. Ispred Katedrale Sv. Mihaela i Gudule pročitan je proglas Feste na hrvatskom, francuskom i engleskom jeziku . Proglas je uz festanjule pročitao doajen Katedrale o. Benoit Lobet te je potom pustio bijele golubice kao simbol slobode i mira. Prigodne darove i golubice mira donijele su djevojčice obučene u konavosku narodnu nošnju.
Barjak Sv.Vlaha i hrvatsku trobojnicu na otvaranju su nosili Ivica Sršen i Andrija Dominiković. Poseban dojam ostavili su zaposlenici Dubrovačko-neretvanske županije obučeni u konavosku i primorsku nošnju. Nakon otvaranja Feste obavljen je tradicionalni vjerski obred grličanja. Prethodno je predsjednik Matice hrvatske u Bruxellesu Hrvoje Butigan pročitao i pismo upućeno Dubrovčanima izvan biskupije sv. Vlaha od dubrovačkog biskupa msgr. Roka Glasnovića. Po završetku otvaranja organizirana je tradicionalna Večeru od Kandelore u hrvatskom restoranu Maison d'Istrie koja je okupila brojne goste iz Bruxellesa. Na meniju su bili pršut i sir, makaruli šporki te rozata za desert.
Festa sv. Vlaha u Bruxellesu završila je predavanjem gđe. Nelle Lonze „750 godina Dubrovačkog statuta“ u Veleposlanstvu RH u Bruxellesu. To je ujedno bila i kruna obljetnice Dubrovačkog statuta koji spada u najstarije sačuvane statute u hrvatskim krajevima i jedan je od najvažnijih pisanih simbola Dubrovnika. Svojim odredbama o funkcioniranju uprave i sudskim postupcima, o obitelji i nasljeđivanju, o zločinima i kaznama, o izazovima pomorstva i urbanom životu, idealan je vodič u rana stoljeća dubrovačke i europske pravne kulture i živopisan izvor o svakodnevici jednog srednjovjekovnog sredozemnog grada.
OMH u Bruxellesu
❌
◀
▶
Danijel Hrgić