U Kotoru predstavljen prvi broj KOTORSKOG ZBORNIKA

Uz pozdrave dobrodošlice publici, a  osobito generalnoj konzulici Jasminki Lončarević iz GK R Hrvatske u Crnoj Gori, predsjedniku HNV-a Zvonimiru Dekoviću i Adrijanu Vuksanović, predsjedniku HGI, uvodno izlaganje o bokeljskom Ogranku Matice hrvatske dala je Jasmina Bajo koja je moderirala program.

Glavna urednica Kotorskog zbornika i predsjednica OMH u Boki kotorskoj Marija Mihaliček rekla je: „U nastojanju  da se, kao dio Matice hrvatske, naš Ogranak približi velikoj i plemenitoj ideji  koju  MH već 180 godina provodi  u kulturi, osmjelili smo se na korak čiji je rezultat pred vama. Bio je to zahtjevan zadatak i veliki izazov da se ideja pretoči u djelo. Dobra reakcija onih kojima sam izložila zamisao o pokretanju  znanstveno – stručnog časopisa,  (a to su svi okupljeni oko 1. broja Kotorskog zbornika) na samom početku je djelovala stimulativno. Podrška i stručna pomoć  članova uredništva: Lovorke Čoralić, Vesne Čučić, Jasminke Grgurević i Slavka Dabinovića zavrjeđuju moju veliku zahvalnost. Zamisao da se u časopisu objave radovi stručnjaka za razne oblasti kao što su graditeljstvo, slikarstvo, književno nasljeđe, duhovna baština, tradicijska kultura, tekstovi hrvatskih i crnogorskih autora pisani na dva jezika, povezana je idejom da jezikom povijesnih činjenica otkriva i tumači kompleksnu prošlost Boke kotorske. Da se objelodane i približe neke do sada nepoznate ili malo znane teme i da  se otkriju neki zanemareni ili namjerno skriveni tragovi hrvatskog kulturnog identiteta u Boki kotorskoj. Smatram da je to jedna od vrijednosti ovog, a biti će i budućih izdanja Kotorskog zbornika. To što su se na suradnju odazvali pozivu autori poznati i cijenjeni zbog postignuća na polju zaštite kulturne baštine i istraživanja povijesti i kulture Boke kotorske, uvjerava nas da smo na pravom putu. Želimo nadalje suradnju s njima, ali se nadamo da će se širiti krug autora koji će pisati za Kotorski zbornik. Rođenje Kotorskog Zbornika poklopilo se s desetogodišnjicom smrti dr. Miloša Miloševića (1920.– 2012.). Ovaj svestrani znanstvenik je za života bio uzor i svakako će biti i novim generacijama istraživača. Većina autora koji pišu za Kotorski zbornik imali su privilegiju svjedočiti njegovu intelektualnu i humanu veličinu, zato smo mu posvetili prvi broj. Želimo da  naš časopis/godišnjak pronađe put do stručne javnosti, ali i da bude publikacija u kojoj će se naći i poneki tekst  interesantan  širem čitateljskom krugu. Također, i za književne priloge i prikaze i kritičke osvrte na  knjige, izložbe i druga kulturna dešavanja će se naći mjesta. Mislim da je taj koncept dobra osnova za nove brojeve Kotorskog zbornika kao i  originalno likovno oblikovanje časopisa prema zamisli zagrebačkog dizajnera Marija Aničića.“

Slavica Stanislava Stojan predsjednica OMH u Dubrovniku prenijela je okupljenima pozdrave i čestitke predsjednika Matice hrvatske i Glavnog Odbora MH na ovom velikom ostvarenju. U svom se govoru osvrnula na djelatnost Ogranka u Boki kotorskoj, sva njihova ostvarenja u tom kratkom vremenu i sve nagrade koje su u tom vremenu uspjeli pobrati.

"Svakako bih istaknula ulogu predsjednice Ogranka MH u Boki Marije Mihaliček u ostvarenju ovog zbornika. Nije lako se odvažiti na ovakav izdavački pothvat, a ona je hrabro započela na tome raditi još prije nekoliko godina i odvažno privela kraju. Bdjela je nad ovim matičinim izdavačkim ostvarenjem niz godina. Osmislila područja njegovih interesa, okupila relevantne ljude – znanstvenike i stručnjake, pronašla novac za realizaciju ovog Zbornika. I ta skrb, ta posvećenost osjeća se u svakom segmentu ove knjige."- napomenula je Stojan.

Slavko Dabinović, potpredsjednik Ogranka MH u Boki kotorskoj, pročitao je obraćanje Lovorke Čoralić koja nije bila u mogućnosti doći na promociju u Kotoru: „Kotorski zbornik, zamišljen kao edicija Ogranka Matice hrvatske u Boki – hvale je vrijedna publikacija koja promišljeno objedinjuje radove niza autora koji se ponajprije obradom društveno-humanističkih tema, bave baštinom ovoga kraja. Ovo je prvi broj i sadržajem i tekstovima djeluje mi vrlo impresivno. Pretežit broj ovdje objavljenih prinosa odnosi se na raznovrsne teme iz prošlosti Boke. Tako su, primjerice, obrađene teme poput prisutnosti glagoljice u Kotorskoj biskupiji, brodograđevne veze između Kotora i Korčule, kotorski iseljenici u bratovštini sv. Jurja i Tripuna u Mlecima, euharistijski kongres na Mulu 1939. godine, hodočašća svetištu Gospe od Škrpjela u kontekstu maritimnih hodočašća, kulturno-prosvjetna društva na Prčanju do Drugoga svjetskog rata, članovi Matice hrvatske iz Boke od 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata, prinosi hrvatskih istraživača proučavanju Dokleje, kao i niz tema koje se bave umjetničkom baštinom Boke: ciborij iz Biskupije u Kotoru, djela Ljudevita Paskvalića u kontekstu renesansnog pjesništva Dubrovnika i Boke, biografsko djelo o Kotoranima autora Francesca Marije Appendinija iz 1811. godine, infinitiv u jeziku Nauk krstjanski Ivana Antuna Nenadića iz 1768. godine, nepoznata slikarska djela Ivana Volarića u crkvi Gospe od Karmena u Perastu, životni put književnika i domoljuba Vjenceslava Čizmeka te dota Konavoke Marije Pušić udane na Prčanj. U skupini ostalih priloga obrađuje se više putopisnih zapisa, crtica i pjesama posvećenih Boki, analiziraju svjedočanstva o potresu u Boki 1667. godine i predstavlja suhozidna baština planinskoga zaleđa ovoga kraja. Slijede prozni prilozi te prikazi nekoliko knjiga posvećenih Boki. Zbornik završava izvješćem Marije Mihaliček o četiri godine rada Ogranka Matice hrvatske u Boki. Kotorski je zbornik, kako je definiran u dodatku uz ime časopisa, posvećen promociji kulturne, povijesne i prirodne baštine Boke te je ovo prvi objavljeni broj. Možemo opaziti kako su doista obuhvaćene i znanstveno obrađene brojne teme vezane uz bokeljsku baštinu kroz dugi niz stoljeća povijesti ovoga područja."

Radove autora iz Crne Gore  iscrpno je predstavila  Vesna Čučić iz Dubrovnika, a one iz Hrvatske Jasminka Grgurević iz Kotora. 

Svečani ton promociji dao je glazbeni uvod: Mocartov duet br.6., koje su izvele članice MH profesorice flaute Pina Bubanja i Bruna Matijević.