Održavana promocija likovne monografije VESNE ŠOJAT Nikole Albanežea

Autor monografije je povjesničar umjetnosti, pokojni Nikola Albaneže, a urednik Željko Brguljan. Recenzenti su pokojni akademik Tonko Marojević i Feđa Gavrilović, a izdavači knjige Skaner studio i Nacionalni muzej moderne umjetnosti iz Zagreba.

Posjetitelje promocije, među kojima je bila i generalna konzulica Republike Hrvatske u Crnoj Gori, gospođa Jasminka Lončarević, pozdravila je Marija Mihaliček, predsjednica OMH u Boki kotorskoj, koja se u uvodnom izlaganju zadržala na fenomenu slikarske obitelji Šojat riječima:

"Nemoguće je započeti priču o slikarstvu Vesne Šojat bez spomena fenomena likovne obitelji kojoj pripada. Svakako, ne bježeći od činjenice koliko malo poznajemo Antona Šojata, Melitu Bošnjak i Vesnu Šojat, koliko su oni nezasluženo zaboravljeni i u mjeri koju bi čak elementarna kultura sjećanja podrazumijevala.

Poznato je da kulturne pojave i njihovi nositelji predstavljaju ono što je važan segment našeg zavičajnog  kulturnog  habitusa. Ako se ih se ne sjećamo, ne propitujemo vrijednosti i ističemo kao kulturnu baštinu, padaju u zaborav. Na primjeru obitelji Šojat se to vidi, ali ne i samo njih. Dosta primjera bi mogli navesti, gdje smo dozvolili da prođe vrijeme bez interesovanja za ljude, za stvaraoce-umjetnike koji su zavičajnu Boku mnogostruko zadužili, jer su je svojom umjetnošću ovjekovječili na najplemenitiji način. Kao što posljednjih desetljeća otkrivamo zapretane vrijednosti najljepših stihova i eseja o Boki oživljenim sjećanjima na Alfirevića i Viktora Vidu. Nadam se da neću zvučati pretenciozno ako kažem, da je ova večerašnja promocija vrijedne likovne monografije, koja u svim segmentima pokazuje najveći domet koji su postigli svi, od pisca, od urednika, recenzenata, izdavača, još više od toga, ona simbolizira potrebu propitivanja našeg odnosa prema vlastitom nasljeđu. Boka je svojom prirodom i baštinom okupirala mnoge majstore kičice, ali Antun Šojat, Melita Bošnjak i Vesna Šojat s pravom se mogu nazvati najdosljednijim i najpotpunijim slikarima Boke. Njihovo stvaralaštvo pripada korpusu hrvatske moderne umjetnosti, no njihova veza s Crnom Gorom nije samo zbog činjenice da su živjeli u Zagrebu i na Prčanju (kako piše u njihovim biografijama), već i ta što je njihovo slikarstvo istinski obilježilo likovno stvaralaštvo i crnogorsku kulturu i druge polovice XX i prve polovice XXI stoljeća.

Likovnu monografju Vesne Šojat predstavila je poznata crnogorska povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Ljiljana Zeković, koja je u svom izlaganju istakla da su u monografiji "definisane suštinske karakteristike njenog djela posmatranog kroz intelektualne, duhovne, filozofske i likovno - estetske  vrijednosti  koje nam pružaju cjelovit uvid u njeno stvaralaštvo." Zeković je povukla paralelu između slikarskog opusa hrvatske slikarice Vesne Šojat s umjetnicima crnogorskih kamenih pejzaža, slikarima genius loci, Nikolom Vujoševićem i Vukom Radovićem, riječima: "Zapravo, riječ je o ličnim slobodama umjetnika, njihovom likovnom senzibilitetu kojim viđeno kao polazište transformišu u novu slikarsku stvarnost.  Dok je Vesna Šojat inspirisana primorskim ambijentom, Vujošević i Radović slikaju kanjonske vrleti Kanjona Platija. Za očekivati je da se Vesna Šojat prikloni izrazu lirskog, neoromantičarskog i nadrealnog nadahnuća, a slikari surovih kamenih litica grandioznom i monumentalno. Međutim, ono što fascinira je uzvišenost i samosvojnost slikarskog izraza umjetnikâ koji su kamen, kao “govor duše”,  izrazili  u saglasju sa svojim stvaralaškim temperamentom. Vujošević i Radović su slikari koji prirodne fenomene uređuju po zakonima reda, preglednosti, kompozicijske i kolorističke promišljenosti, dok Vesna Šojat gotovo eruptivnom snagom formira kosmos u malom u kojem se sudaraju plastičke strukture koje grade, nadgrađuju arhitektoniku kompozicije. Međutim, ono sto ih, na neki način, povezuje su harmonije, složeni ritmovi, tonske boje, enformelistička materijalizacija-pastuoznost, mediteranska svjetlost posmatrana koroz mijene prirodnih fenomane, i dominacija kamena koji trasponuju se od realnog preko asocijativnog do apstraktnog znaka. Ovdje sam navela samo neke paralele u likovnom izrazu  umjetnika koji svoj likovni rukopis zasnivaju na vlastitim poetskim referencijalnostima i samosvojnom izrazu, bez obzira na zajedničko inspirativno polazište -  kamene pejzaže Crne Gore. koja zauzima dostojno mjesto u Hrvatskoj istoriji umjetnosti XX i XXI vijeka, a koja svojim porijeklom i djelom pripada i našem kulturnom korpusu. Porijeklom Bokeljka , rođena Zagrebčanka, slikarka Vesna Šojat, jedna od reprezentativnih imena hrvatske istorije  umjetnosti dvadesetog i dvadeset prvog vijeka , nažalost , nedovoljno je valorizovana u sredini iz koje je potekla i kojoj je motivski posvetila svoj impozanrtan i vrijedan likovni opus. Njena jedina samostalna prezentacija u Crnoj Gori, upriličena u galeriji Centra za kulturu u Kotoru 1988.  Ostala je za pamćenje samo kulturnoj javnosti  u bokokotorskim okvirima, a njene slike u CG nalaze se u: fondu Narodnoj muzeja Crne Gore , u fundusu Galerije umjetnosti Jugoslavije  Njegoš, zatim u Prčanju , rodnom mjesu njenog oca akademskog  slikara Antuna Šojata i u zbirci moderne i savremene umjetnosti  Gospe od Škrpjela u Perastu.“

Urednik knjige Željko Brguljan i inicijator njenog nastanka pozdravio je publiku osobno i u ime Vesne Šojat koja nije u mogućnosti prisustvovati predstavljanju svoje monografije u Kotoru. On se s ponosom i žaljenjem zbog preranog odlaska prisjetio autora monografije, pokojnog profesora Nikole Albanežea, povjesničara umjetnosti i recenzenta akademika Tonka Marojevića.

"Dominantni motiv u opusu Vesne Šojat je pejzaž Boke Kotorske, u užem smislu, kameni pejzaž: stjenovite vrleti nad Zalivom i detalji građevina staroga Kotora. Promatrajući desetljećima masive kotorskog zaljeva, njegove mijene od rane zore do prvog sumraka, fiksirala je svojim kistom tisuće lica zaljevskog pejzaža. I mada rođenjem i odrastanjem pripada Zagrebu, Boka je za Vesnu bila onaj pravi, duboko doživljeni zavičaj.“ Brguljan je poželio da „Monografija bude poticaj likovnoj struci da se Vesnino djelo, duboko posvećeno bokeljskom pejzažu, dostojno uvrsti u likovne tokove, kako hrvatske tako i crnogorske umjetnosti. Kao što je inicirao izlaženje ove reprezentativne monografije, njen urednik je istakao nužnost „cjelovitije izložbe i ovdje u kulturnom središtu Zaliva kojemu svojim umom, talentom i posvećenim radom ova slikarica doprinosi već pola stoljeća.“

Vlasnik Skaner studija Dragi Savićević je govorio o nastajanju ovog reprezentativnog izdanja i o lijepom iskustvu u suradnji s Vesnom Šojat i drugim umjetnicima iz Hrvatske i iz Crne Gore.

Na kraju promocije , u ime umjetnice Vesne Šojat, urednik monografije Željko Brguljan  je uručio sliku “Zidine Kotora” , poklon Ogranku Matice hrvatske u Boki kotorskoj.

Marija Mihaliček