Predstavljen MULJANSKI KANTUAL u Župi Muo

Nakon 130 godina ponovo su se čule pjesme koje je za zborove crkve tada sastavljene od muljanskih ribara, napisao franjevac o. Konrad Ebert.  Ove vrijedne kompozicije po prvi puta su nazočni bili u prilici  čuti na mjestu za koje su izvorno nastale.  Pjevački ansambl iz Zagreba pod ravnanjem mo. Roberta Homena, dirigenta i profesora na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, uz pratnju prof. Nevena Kraljića, orguljaša Zagrebačke Prvostolnice su ovom  prilikom izveli neke od skladbi skladanih za muljansku župnu crkvu i njezin tadašnji zbor objavljenih u Muljanskom kantualu: stavke Kyrie, Sanctus, Benedictus iz mise Beato Grazia, motete Tantum ergo i Genitori iz ciklusa Santi Cosma e Damiano. Tijekom mise u pjevanom dijelu  izvedena je pjesma Svetilištu vazmenome po muljanskom napjevu, i Ebertovi moteti Tantum Ergo i Genitori, iz ciklusa Auxilium Christianorum i Missa Auxilium Christianorum (Misa Pomoćnice Kršćana).

U ime nakladnika je govorila mr. Marija Mihaliček predsjednica Ogranka Matice hravtske u Boki Kotorskoj: “Muljanski kantual je nosilac autentičnih vrijednosti muzičke baštine u riznici duhovne kulture Hrvata Boke Kotorske A kad promišljamo o toj duhovnoj, nematerijalnioj ostavštini Mula možemo ustvrditi da se sačuvala u vjerskim običajima, u poštovanuju Blaženog Gracije, blažene Djevice Marije i ostalih svetaca, tradicijskim običajima vezanim za more i ribanje kao gotovo jedinog izvora egzistencije u prošlosti. Kulturnu, civilizacijsku i nacionalnu osobenost su Muljani odnjegovali u djelovanju crkvenog zborta, u harmoniji glasova i orgulja. Okolnost da je muljanska župna zajednica prije više od 130 godina imala vlastiti program crkvene muzike čini da se Muo može smatrati središtem sakralne, glazbene umjetnosti Boke Kotorske.Građa koja se nalazi između korica ove knjige osvjetljava Muo i njegovo zanemareno nasljeđe koje je uvijek nekako u sjenci raskoši Prčanja, Perasta i Dobrote. Od ranije poznata povijest glazbene tradicije Mula kroz djelovanje hrvatskog pjevačkog društva „Zvonimir“ doticala se i ličnosti franjevca Konrada Eberta, a izdanjem  „Muljanskog kantuala“ je dobila najubjedljiviju potvrdu o kulturološkoj pojavi i sretnom ishodu susreta Muljana i učenog franjevca iz samostana Sv, Nikole na Prčanju. I dok je njegova himna Blaženom Gravciji danas živa, ostale pjesme su ostale nepoznate do dana kada je knjižicu sa prepisima glazbe otkrio don Robert Tonsati.“

Sa posebnom emocijom ali i ponosom kako je kazao, maestro Robert Homen prionuo je na posao koji će doprinijeti oživljavanju kulturne baštine Boke Kotorske. On se posebno zahvalio zboru i prof. Nevenu Kraljiću, orguljašu Zagrebačke Prvostolnice. ,, Iako sam dugogodišnji stanovnik Zagreba, ja sam rođeni Kotoranin i uvijek su Boka i Kotor bili u mom srcu. A muljanska župa je i moja župa.Ono što sam svih tih godina naučio i ostvarivao kroz svoju karijeru u Zagrebu i svo znanje mogu upotrijebiti i na taj način  da Boki i svojoj župi mogu doprinjeti svojim znanjem, entuzijazmom i svojom dirigentskom požrtvovanošću.
Sa velikim interesovanjem počeo sam  proučavati partituru koju je sakupio don Robert, sačinjenu od djela Konarda Eberta. Interesantno je da je Ebert praktično German porijeklom ali je živio u Italiji, pa kod ovih  kompozicija imamo elemente jednog i drugog nacionalnog obilježja. Sve kompozicije  koje smo večeras izvodili imaju taj operni bel kanto, što je je nesumnjivo uticaj Italije u kojoj je Ebert živio i radio”, kazao je  Homen.

   Okupljenima se na kraju obratio župnik i urednik knjige, don Robert. On je istaknuo kako je od samog početka rada na ovom izdanju, njegova vizija bila da se skladbe o. Eberta izvedu prilikom predstavljanja jer jedino na taj način istinski mogu doprijeti do slušatelja. Na ovaj način, živom izvedbom u kontekstu liturgije, u kontekstu blagdana za koje su pisane i na samom mjestu za koje su nastale, to je uspješno ostvareno zahvaljujući gostujućim glazbenicima,  te samo po sebi predstavlja i presedan u Boki. Don Robert je ukazao na problem zaborava duhovne i kulturne baštine i njezinih protagonista, te na važnost podizanja svijesti o kršćanskoj umjetnosti i kulturi kojoj je, prema riječima pape Benedikta XVI. nužna vjera kako bi sačuvala životnost i aktualnost. Don Tonsati je podsjetio na dugu i slavnu tradiciju Hrvatskog pjevačkog društva “Zvonimir”. Osvrnuo se i na neopravdano zapostavljanje Mula, ribarskog mjesta, njegove kulture i tradicije ali i njegovog Blaženika Gracije i njegovog svetišta.
,,Ovo pjevačko društvo se često pominjalo ali nikako da se neko zapita odakle je to društvo, kako su nastali, ko ih je naučio i kako su trajali od početka do šezdesetih godina 20. vijeka.  Fratar koji je postavio kulturnu historiju ovog mjesta bio je župnik don Anton Kosović”, rekao je on.
“Večeras ova  crkva  može biti  u Beču,  Napulju  i u Rimu sa svim onim  sjajem i bogatstvom kulture koji ti veliki kršćanski centri nude. Ono što smo naslijedili  treba braniti.  Ne od zuba vremena, već od zuba primitivizma.“

 Župnik je na kraju zahvalio svim suradnicima na Kantualu, osobito zahvalivši prof. Kraljiću čiji je doprinos u notografiji neizmjerno vrijedan, te svima koji su financijski pomogli tisak i samo predstavljanje: Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, Opštini Kotor, Kotorskoj biskupiji i Matici hrvatskoj.       

Promocija Muljanskog kantuala i izvođenje skladbi za vrijeme trajanja mise i predstavljanja knjige, pamtiti će se u Kotoru i Boki kotorskoj kao izniman kulturni događaj. Bilo je to svibanjsko popodne i veče puno emocija, sjećanja  i ponosa  na jedan važan segment kulturne prošlosti Hrvata Boke kotorske.

                                                                            Autorica teksta: Marija Mihaliček

Fotografije: BokaNews, Radio Dux, Skala Radio