Održana izborna skupština Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj

U povodu Izborne skupštine Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj glavni tajnik Matice hrvatske Marijo Dominiković posjetio je Generalni konzulat Republike Hrvatske u Crnoj Gori. Na fotografiji: generalna konzulica Jasminka Mesarić, predsjednica Ogranka MH u Boki kotorskoj Marija Mihaliček i glavni tajnik Matice hrvatske Marijo Dominiković.

Dana 8. travnja 2022. godine u dvorani Kotorske Biskupije održana je Izborna skupština Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj. Bila je to prilika za prikazati dosadašnju djelatnost Ogranka kao i odabrati nova upravna tijela Ogranka. Među počasnim gostima Ogranka bili su i Jasminka Lončarević, generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Kotoru, msgr. Ivan Štironja, kotorski biskup, Veselko Grubišić, veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative i Marijo Dominiković, glavni tajnik i član Glavnog odbora Matice hrvatske.

U svom pozdravnom govoru konzulica Jasminka Lončarević osvrnula se na važnost prisustva Matice hrvatske u Crnoj gori:

,,Svaki svjestan i kulturno obrazovan Hrvat zna što je Matica hrvatska. A, ona je od osnutka prije sto osamdeset godina ono što joj ime govori: životvorna matica koja skuplja, integrira, umnožava, vrednuje i promiče najvrjednije domete i odlike hrvatske kulture. Čini to ustrajno, biblijski rečeno, i u zgodno i u nezgodno vrijeme, neovisno o vanjskim okolnostima, svjesna da kultura, u najširem smislu riječi, čuva, izražava i razvija najviše ideale i najljepše izražaje i domete duha hrvatskoga naroda. To je posebice važno i ovdje, u podneblju gdje je hrvatski narod stoljećima autohtono prisutan, s iznimno vrijednom baštinom, koja je integralni dio hrvatske kulture, ujedno čineći kapitalni prinos  povijesnoj baštini Crne Gore, pa je samim time važna poveznica između dviju država“.

Konzulica Lončarević je također istakla da Matica hrvatska, gdje god djeluje, njeguje i potiče zajedništvo, koje je, u cjelini gledajući, uvjet svih uvjeta skladnog života i uspjeha svake zajednice te da to vrijedi i za hrvatsku zajednicu ovdje.

Msgr. Štironja prisjetio se gimnazijskih dana u Dubrovniku, kada se i upoznao s Maticom. Skrenuo je pozornost na značenje i jačinu  riječi „matica“  te rekao:

,,Bilo bi mi drago, kada bi Matica sačuvala svoj duh -  kulturni, duhovni, uopće ono značenje koje Matica općenito ima u našoj domovini Hrvatskoj. Da se redovito brinemo za Maticu te da svojim žarom potvrđujemo da je to nešto vrijedno, važno, zajednički plod i djelo do kojega nam je svima stalo. Želim biti vjetar u jedra lađe koja se zove Matica hrvatska. Da ona dalje plovi i  da svjedoči onoj kulturi i ljubavi koju s pravom, kao autohtoni narod ove Boke, imamo pravo – i to jesmo. Zato nemojmo se sramiti biti to što jesmo niti kazati što jesmo. Dakako, poštujemo sve, ali isto tako tražimo prostor, u kojemu možemo reći da smo to što jesmo“.

Gospodin Veselko Grubišić,  rekao je da, kako se god mi osjećali prema Hrvatskoj, Hrvatska se prema nama mora osjećati dobro, jer smo im važni. Poželio je uspjeh u radu uz nadu i želju za potporom matične države.

Adrijan Vuksanović ovom se prilikom osvrnuo na vitalitet, snagu i opstojnost Matice na prostoru Crne Gore:

,,Potpuno je prirodno da Matica hrvatska bude prisutna i u Boki kotorskoj i to je znak našeg vitaliteta. Upravo u toj brojčanoj malenosti, brojnim nenaklonjenostima i otežavajućim uvjetima svjedočimo taj svoj vitalitet. Kad kažem da je popuno prirodno da Matica hrvatska  postoji i egzistira u Boki kotorskoj, mislim na činjenicu, da smo do četrdeset pete godine prošlog stoljeća imali na desetine kulturnih društava s hrvatskim predznakom. Matica hrvatska traje. Uvijek je lako nešto osnovati, ali ono što zavređuje posebnu pažnju i poštovanje je trajanje. Trajanje podrazumijeva ustrajavanje. Upravo okupljeni ovdje oko duhovnog gnijezda i oko majke svih crkava u Biskupiji ujedinjeni oko principa oko opstojnosti hrvatskog identiteta, a u zajedništvu s RH mi svjedočimo to jedinstvo i odolijevamo svim očekivanim i manje očekivanim napadima da budemo ono što jesmo“.

Marija Mihaliček, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, prilikom svoga pozdravnog govora posebno se osvrnula na veliki izazov i razlike u predstavljanje Matice hrvatske u Boki kotorskoj, naspram predstavljanja Ogranaka na prostoru Republike Hrvatske.

„Dali smo odškrinuli vrata  koja vode ka prepoznatljivosti i afirmaciji kulturnog identiteta Hrvata iz Boke? Složit ćete se, nije isto predstavljati Maticu hrvatsku u svakoj sredini. Boka kotorska maksimalno obavezuje, traži najbolje – primjereno bogatstvu prirodnom i kulturnom, vapi za istinskim čuvarima, tumačima, promotorima njenih kulturnih vrijednosti, baštine i tradicije. Traži istinu, naučno utemeljenu, da nadvlada  proizvoljnost i  isključivosti, svojatanja i otimanja – čime se danas susreće malobrojna hrvatska zajednica Boke kotorske. Povrijeđenih osjećanja nijesmo pošteđeni, ali svaki Hrvat rođen u Boki koji je za nju vezao svoju sudbinu, nosi svijest o potrebi čuvanja i njegovanja svoga porijekla, vjere, običaja, jezika, ali i spoznaju, da ovaj prostor dijeli s pripadnicima drugih nacija kojima je Boka  zavičaj ili njihovo mjesto življenja. Istražujući prošlost Matice hrvatske u Boki kotorskoj otkrila sam da je kulturna misija najstarije institucije hrvatskog naroda na prostoru Boke kotorske i Crne Gore u prošlosti bila široko prihvaćena. Njeno članstvo nijesu činili samo Hrvati. Njeni članovi su bili i mnogi Bokelji druge vjere i druge nacionalnosti, čak i crkvena pravoslavna lica koji su prihvaćali i cijenili kulturnu misiju koja je preko knjiga i časopisa dopirala do bokeljskih i crnogorskih intelektualnih krugova. Vjerujući da se takve vrijednosti  nijesu izgubile u Boki radovala sam se svakom novom članu i podršci koja je iskazana za djelovanje Matičinog Ogranka u Boki kotorskoj, ma s koje strane ona dolazila.“

Gospođa Mihaliček predstavila je i rad Ogranka u prethodne 4 godine

U 2019. godini objavljena su dva izdanja. Putopis »Prošlost živi život«, autora Tomislava Grgurevića, kojim je ogranak započeo promociju zavičajnih pisaca i četvrti broj »Bokeškog ljetopisa«, u kome se nalaze radovi sa znanstvenog skupa „Isprepleteni identiteti: Kotor i Dubrovnik i njihova zaleđa u Višestoljetnoj perspektivi“, održanog u Kotoru.

U 2020. godini, Ogranak je bio suizdavač knjige Ive Pilara »Borba za vrijednosti svoga „ja“: Pokus filozofije slavenskog individualizma«, koja je prvi put tiskana u Zagrebu, 1922. godine. Knjiga je iste godine nagrađena Zlatnom poveljom MH. Knjigom »Priče s Prčanja«, Željko Brguljan se predstavio kao pripovjedač koji bilježi nestajuću autentičnost života i duha zavičajnog Prčanja iz 60-tih godina XX. stoljeća. Knjizi je dodijeljena Srebrna povelja MH.

Godine 2021., Ogranak se pojavljuje kao izdavač zbirke pjesama Marina Čaveliša naziva »Stihoterapija«, koja je nastala u traumatičnom vremenu pandemije. Osim nje iste godine su izdane zbirka poezije Olujni kompas Željka Brguljana (koja je proglašena jednom od 17 najljepše dizajniranih knjiga u Hrvatskoj) te najnovije izdanje Muljanski kantual: Liturgijske skladbe o. Konrada za zbor iz župe Muo u Boki kotorskoj. Ovaj zahtjevni projekt ostvario je mr. don Robert Tonsati kao glavni urednik, uz najpoznatija imena hrvatske muzikologije.

Od kulturnih događanja, 2018. godina bila je obilježena susretima s predstavnicima MH iz Zagreba, Dubrovnika i Čitluka. 

Svečano je obilježena 175. obljetnicu Matice hrvatske, kada su predsjednik MH akademik Stjepan Damjanović i glavni tajnik Zorislav Lukić govorili o povijesti i kulturnom značenju Matice hrvatske i njena izdavaštva. Ujedno je iste godine predstavljen i zbornik Hrvatska i hrvatsko proljeće 1971. Ogranak MH iz Dubrovnika organizirao je u Boki predavanje Slavice Stojan „Povijesna svakodnevica u ljetnikovcima Rijeke dubrovačke (15 – 19. st.)“, predavanje Rine Kralj-Brassard „Život u vrijeme kuge“  i predavanja Vesna Čučić na temu Cenzura i tema žena u XVI st. u Dubrovniku u 16. st. Organizirane su i promocije časopisa »Dubrovnik« i predstavljanje nekoliko izdavačkih pothvata Zavoda za povijesne znanosti HAZU i MH.

Među drugim događanjima valja napomenuti i znanstveno-književni kolokvij  u povodu 100. obljetnice rođenja Luke Brajnovića, novinara, sveučilišnog profesora, pjesnika i  književnika kao i  Književnu večer Stijepa Mijovića Kočana, u sklopu koje su predstavljena njegova djela u izdanju Matice hrvatske.

Uz izdavački i kulturno društveni rad ne valja zaboraviti i humanitarno djelovanje Ogranka koji je u tom periodu poklonio niz knjiga Matice hrvatske i Ogranka učenicima hrvatske nastave u Tivtu i Kotoru, a posebna izdanja iz edicije Glazbena Knjižnica Matice hrvatske Matice hrvatske Knjižnici Glazbene škole u Tivtu.

U izbornom dijelu skupštine odabrana su nova upravna tijela. Marija Mihaliček ponovno je izabrana na mjesto predsjednice Ogranka, a na poziciju potpredsjednika odabran je Slavko Dabinović. Poziciju tajnice Ogranka na još jedan mandat izabrana je Zrinka Velić, dok su za članove predsjedništva izabrani Nada Marković, Tripo Matijević, Tijana Petrović i Pina Bubanja. Članovi Nadzornog odbora su Irena Grandis, Damir Grgurević i Aleksandra Marinović.

Prilikom proglašenja rezultata Marijo Dominiković, glavni tajnik Matice hrvatske, izrazio je zadovoljstvo dolaskom u Kotor i svemu do sada urađenom od strane Ogranka u Boki, te je istakao da će Ogranak u Boki uvijek imati potporu te da se nada da će suradnja biti još bolja i produktivnija u budućnosti.

Predsjednica Mihaliček tom se prilikom zahvalila na ponovnom izboru te ujedno zahvalila svim prisutnim članovima i gostima na njihovoj potpori. Posebno se na gostoprimstvu zahvalila biskupu Kotorske biskupije, Ivanu Štironji, prisjećajući se brojnih svećenika kotorske Biskupije koji su u prošlosti bili članovi Matice hrvatske.

(D.H.)