Portret matičara: Vjekoslav Đaniš, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Bizovcu

Piše Tomislav Šovagović

Spomenemo li mjesto Bizovac, to odmah priziva u svijest svjetski poznatu bizovačku narodnu nošnju i također poznate Bizovačke toplice s najtoplijom termalnom vodom u Europi“, dočekuje nas predsjednik Ogranka MH u Bizovcu Vjekoslav Đaniš, kako ističe, ogranka koji je svojevrsni kulturni zaštitni znak mjestašca i kraja dvadesetak kilometara zapadno od Osijeka. Osim po prirodnim ljepotama, rodno mjesto glasovitoga jezikoslovca Bratoljuba Klaića (1909–1983) zapamćeno je po stradanju u Domovinskom ratu, osobito kada je u jednom naletu aviona velikosrpske JNA 7. studenoga 1991. poginulo devet mještana. Ali nisu se dali i ne daju se Slavonci, nikada. Od 2008. Đaniš predvodi mali, ali vrijedni ogranak, kao jedan od njegovih osnivača ne posustaje u radu na novim izdanjima knjiga, stripova i časopisa, samim tim i na promidžbi bizovačke kulturne tradicije.

Rođen je 1957. u Bizovcu, gdje je završio osnovnu školu. Nakon srednje škole u Osijeku radni vijek proveo je u tvrtki Vodovod – Osijek. Od Nove godine u mirovini je pa se još više posvećuje onom što najviše voli – kulturi i nakladništvu. „Paralelno sa svojom profesijom oduvijek sam se bavio kulturom te se može reći da sam imao dvije profesije u životu“, dodaje Đaniš. Knjige i stripove volio je od malih nogu. Profesionalnije se 1989. počeo baviti izdavaštvom, kada je s nekoliko entuzijasta stripa pokrenuo udrugu ASA – Asocijacija strip autora uz izdavanje magazina Bang.

Nepresušna ljubav prema stripu

„Izabran sam za urednika, i to je prva tiskovina koju sam uredio. Nakon prvoga broja priprema se drugi, no ubrzo je počeo rat i nitko normalan nije više razmišljao o stripu. Kada je 1992. Krešimir Zimonić pokrenuo Salon hrvatskog stripa u Vinkovcima i od nekih materijala prikupljenih za Bang, odlučio sam samostalno pokrenuti strip-fanzin. Ujesen te godine na spomenutom Salonu predstavio sam prvi broj. Dao sam mu ime Kvadrat. Danas je to časopis, jedini te vrste u Hrvatskoj koji se bavi teorijom stripa i drugih grafičkih medija što se izražavaju grafički. Od petog broja preuzima ga kao izdavač naš ogranak MH i izlazi kontinuirano već 27 godina“, naveo je Đaniš, kojemu je prvi uređeni strip-album bio Strossmayer – sve za vjeru i domovinu u izdanju Glasa Koncila i tadašnje Đakovačko-srijemske biskupije. Autori su bili ugledni hrvatski stripaši Devlić, Macan i Gačić.

Nakon prvoga profesionalno uređena izdanja isti posao radio je s Privlačicom iz Vinkovaca na strip-reviji Stari Mačak, a za osječki Format uređivao časopis Nemo. Za istog nakladnika pokrenuo je i biblioteku Velikani hrvatskog stripa, gdje izlaze dvije knjige: Vjerenica mača i zbirka dva Maurovićeva stripa Zlatarovo zlato i Ognjem i mačem. Nakon odustajanja Formata spomenutu biblioteku nastavlja u okviru Ogranka MH u Bizovcu te objavljuje knjige Stripovi iz Oka, Zemlja slijepih – Lovci na čaplje i Zaviša.

Ono što je dragocjeno jest pokretanje i uređivanje nekoliko biblioteka: Klen, u kojoj izlaze prozna djela pomalo zapostavljenih slavonskih pisaca; biblioteka beletristike Machu Picchu; biblioteke suvremenoga hrvatskog stripa Kvadrat, biblioteka Posebna izdanja te novopokrenuta biblioteka za popularizaciju devete umjetnosti Kvadrat plus. Dosad je Đaniš uredio više šezdesetak knjiga, oko pedeset za bizovački ogranak te ostalo za razne nakladnike.

Samo ove godine objavljene su tri knjige u bizovačkom ogranku. Zbirka pripovijedaka Diljske priče đakovačkoga književnika Adama Rajzla deseta je jubilarna knjiga u Klenu. Potkraj travnja iz tiska je izašao i novi roman Veronike Santo Jedne noći, u šumi, koraci na stazi, u okviru biblioteke Machu Picchu. U istoj biblioteci izašao je i roman Kraj sezone, osmi je to po redu roman svestrana autora sa švedskom adresom, Midhata Ajanovića. Roman je distopijskoga žanra, a radnja mu je koncentrirana na prostor današnje BiH i Hrvatske, ali i balkansko susjedstvo i Europu, čiji je oblik radikalno izmijenjen. Svijet nakon kataklizme, u kojem živi još samo dvjesto milijuna ljudi, nedostatak stambenog prostora, hrane, pitke vode i energije te zatrovan zrak ambijent su u kojem preostali ljudi pokušavaju organizirati novu civilizaciju, navodi se uz Ajanovićev roman.

„U svom radu susretao sam se s brojnim izazovima kako urediti beletristiku, publicistiku, znanstvena izdanja ili stripove. Svako od tih izdanja zahtijevalo je poseban pristup te znanje uređivanja koje sam stjecao sam od izdanja do izdanja. Uz specijalizirani časopis Kvadrat ovdje treba svakako istaknuti i naš dugovječni časopis Matko, koji se bavi kulturom i tradicijom te popularizacijom bizovačkog kraja, a izlazi neprekidno već sedamnaest godina i oko sebe okuplja brojne suradnike“, istaknuo je Đaniš.

Na pitanje kako promišlja o opstanku i očuvanju kulturne baštine u Bizovcu, odnosno je li se sve promijenilo osim stripa, predsjednik Ogranka MH navodi da ogranak kao krovna udruga u kulturi bizovačkog kraja surađuje s brojnim udrugama i institucijama kao što su općina Bizovac, Županija osječko-baranjska, Osnovna škola Bratoljuba Klaića u Bizovcu, KUD Bizovac, NK BSK Termia, Ministarstvo kulture i drugi. Naglašena je i dobra suradnja s gradovima Osijek, Belišće, Zadar, Varaždin i Đakovo te ostvarivanje zanimljivih izdavačkih projekata.

Umrežavanje radi promidžbe

„Osim nakladništva naš ogranak, kao i ostali ogranci Matice hrvatske, bavi se i drugim kulturnim djelatnostima, primjerice izložbom starih fotografija u okviru manifestacije Bizovačke ljetne večeri, s više od tisuću posjetitelja. Tu su i predstavljanja knjiga, kako svojih tako i izdanja drugih izdavača, koja su izvanredno posjećena i kojima ponekad bude nazočno i više od stotinu uzvanika, što je veliki uspjeh za mali ogranak i veliki događaj za naše mjesto“, smatra Đaniš. Na tom tragu iznio je i zapažanja o mijenama vremena i usklađivanju tradicije s novim tehnologijama, budući da Ogranak MH u Bizovcu surađuje s nekoliko portala na popularizaciji svojih izdanja. „Međutim, to nije dovoljno i uskoro bi trebala zaživjeti naša samostalna mrežna stranica jer u današnje vrijeme besmisleno je baviti se kulturom, a posebno nakladništvom, bez korištenja virtualnim prostorima, koji pomažu da sve što radite bude pristupačno zainteresiranima. Na taj način naša dva časopisa, sve naše knjige i sve čime se bavimo bit će vidljivo u cijelom svijetu“, vjeruje naš sugovornik.

Neizbježno je bilo pitati i za slavonsku kulturu, odnosno očuvanje baštine između demografije i iseljavanja. Podsjetio je da osim ogranaka MH u Slavoniji gotovo da i ne postoji nijedan drugi izdavač pa prema tome ni festivali, koji u cijeloj zemlji niču kao gljive poslije kiše. „Zbog takva stanja trpe i autori, koji nemaju gdje plasirati svoje rukopise te ispada da Slavonija oskudijeva u talentima, što nije točno jer postoji niz zapostavljenih umjetnika koje nema tko poduprijeti ni usmjeriti. Veliki je problem i demografija te posebno iseljavanje mladih, koji bi trebali biti glavni zamašnjak svakog pa i kulturnog napretka. Pitanje je koliko ogranci MH u tome mogu pomoći i koliko je Matica hrvatska danas zanimljiva mladima, koji su uglavnom bez posla“, iskreno će Đaniš, siguran da će se u Bizovcu nastaviti s brojnim djelatnostima u kulturi, posebno nakladništvo stripa i promidžba hrvatskih autora putem časopisa Kvadrat te luksuzno opremljenih knjiga stripa. „Već dulje vremena bavimo se mišlju o populariziranju povijesti našeg naroda putem stripa za koje su već izvršeni i određeni razgovori s autorima te u tom smislu pokušavamo osmisliti financijsku konstrukciju i način kako plasirati ovu vrstu izdanja“, dodaje.

U okviru šest pokrenutih biblioteka raznovrsnih izdanja svake godine Ogranak MH objavljuje barem jedan novi naslov vodeći računa o zanimljivosti raznovrsnosti kako autora tako i tema kojima se bave.

Književni natječaj i knjižnica?

U planu je također pokretanje književnog natječaja za najbolji roman ili zbirku pripovijedaka sa slavonskom tematikom te se nadamo da ćemo to ostvariti do kraja tekuće ili početkom sljedeće godine. Stara je ideja Ogranka MH u Bizovcu o osnivanju knjižnice, ideja koja se pokušava nametnuti lokalnoj samoupravi. „Naravno, radimo i na povećanju članstva te se trudimo da naš ogranak konačno useli u svoje prostorije, a ne da životari kao beskućnik svih ovih godina postojanja što bi bitno utjecalo na kvalitetu rada i funkcioniranje ogranka u budućnosti. I u konačnici, nadamo se da ćemo i nadalje dobro surađivati sa svima koji su zainteresirani za razvoj kulture hrvatskog naroda i posebno našeg bizovačkog kraja“, zaključio je Đaniš, uvjeren da kultura ne može i ne smije presušiti u termalnom kraju, u slavonskom zavičaju