Između stihova

Odabranih šezdeset pjesama za prvu zbirku poezije Između stihova Lucije Vinogradac možemo ocijeniti smjelim iskorakom u svijet pjesništva, jer otvoreno pisati o emocijama i osjećajima doista jeste smjelost. Biti podložan pogledima, procjenama, biti ranjiv ali biti svoj, pokazati snagu i ustati poslije pada, unatoč ožiljcima i bolima, ustvari je iskreno ogoljivanje duše pred čitateljem.

Na naslovnici, koju je priredio Boris Radulović, zreli maslačak predstavlja krhkost, osjetljivost i nježnost ali upravo takav daje svu svoju ljepotu u čarobnoj formi, te je možemo usporediti sa suptilnom poezijom koju nam ovom zbirkom poklanja autorica.

Poezija i ilustracije u knjizi Lucije Vinogradac nedvojbeno otkrivaju senzibilnu osobu koja ljubav piše velikim slovom; bilo da je traži, pruža ili žudi za njom. Rukopis sam pročitala nekoliko puta i svaki susret s ovom poezijom djelovao je kao brza vožnja vlakom, koji je prolazio pored stanica bez zaustavljanja. Impresija stečena nakon čitanja potakla me na razmišljanja o krtošću nježne ženske duše koja u „velikom svijetu“ ne želi biti povrijeđena nego se donkihotovski bori s vjetrenjačama. Bori se za svoju ljubav.