Proslava 25. obljetnice obnove rada Ogranka Matice hrvatske u Đakovu i Slavonsko-baranjsko-srijemski književni dani

U Đakovu je 27. studenoga svečano obilježena 25. godišnjica obnovljenoga rada đakovačkog ogranka Matice hrvatske, a održani su i Slavonsko-baranjsko-srijemski književni dani. Nakon prikazanoga dokumentarnog filmskog zapisa o đakovačkom ogranku MH svečano su uručene nagrada Julije Benešić i povelja uspješnosti. Nagradu za najbolju knjigu eseja i kritika o hrvatskoj poeziji primio je Davor Šalat za knjigu Zrcalni ogledi, dok je povelja pripala Franji Nagulovu za niz kritika objavljenih između dvaju susreta.

Predsjednik DHK Božidar Petrač  / Snimio Željko Vurm

Pozdravnu riječ uputio je Božidar Petrač, predsjednik DHK-a, koji je naglasio da Društvo ima vrlo aktivan ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, što ga uspješno vodi književnik Mirko Ćurić. Uz njega, na skupu su govorili govorili predsjednik đakovačkog ogranka MH Vlado Filipić i Matičin predsjednik akademik Stjepan Damjanović.

Predsjednik OMH u Đakovu Vinko Filić osvrnuo se na prijeđeni put MH nakon obnovljenoga rada 1990, podsjetivši na ljude i događaje i na vrijeme osnutka Matice otprije 45 godina u Đakovu, čiji je rad nakon pada Hrvatskog proljeća bio zabranjen. „Matica nije nikakva elitistička organizacija jer u njoj rade ljudi različitog profila, od seljaka, radnika do akademika. U okviru mogućnosti u proteklih 25 godina đakovački je ogranak objavio veliki broj knjiga, a to će činiti i ubuduće. Pridonio je početnoj afirmaciji mladih pisaca, a izdao je i brojna djela već poznatih autora.“

Na svečanosti je vrlo nadahnuto govorio predsjednik MH akademik Damjanović. Prisjetio se svoga slavonskog djetinjstva jer je rođen u Strizivojni, selu deset kilometara udaljenu od Đakova. Između ostalog rekao je: „Obljetnice su zato da se prisjetimo prošlosti, ali ne zato da bismo u prošlosti živjeli, čamili, jer tko ništa ne zna o prošlosti taj jako riskira da ponavlja pogreške koje je već učinio. Zato je dobro prisjetiti se tih dana, vratiti sjećanje na brojne časne ljude koji nas mogu inspirirati. Postoje vremena, možda je i takvo ovo današnje, u kojima ima nekakvog pesimizma, previše onih pitanja: Što ja tu mogu? Što mali čovjek može učiniti? Potrebno je zbog toga osloniti se na one u prošlosti i vidjeti da ni njima nije bilo lakše nego što je nama sada pa su također iznašli načine za bolje. Možda ćemo ih i mi na taj način iznaći. Matica tu ima posebnu ulogu, ona nema svojih dnevnih novina, nema vlastite televizije, ali ima sitne načine koji mogu dosta dobro i trajno djelovati. Na mnogo mjesta ogranci MH, među kojima je i đakovački, rade često, čini se, sitne poslove, ali bez tih poslova cjelokupna kulturna scena bila bi mnogo siromašnija.“

U sklopu programa predstavljen je zbornik književnih i esejističkih tekstova slavonsko-baranjskih i srijemskih autora Književna riječ 1 o kojem su govorili Mirko Ćurić i prireditelj Franjo Nagulov. Svojim su se književnim radovima predstavili Franjo Džakula, Božica Zoko, Davor Ivankovac, Livija Reškovac, Franjo Nagulov, Tomislav Mišin, Adam Rajzl, Zvonimir Stjepanović, Josip Cvenić, Stjepan Tomaš, Milorad Nikčević, Kruna First-Medić, Stanislav Marijanović i Bogdan Mesinger, najstariji član slavonsko-baranjskog srijemskog ogranka DHK, koji će na sam Božić proslaviti 85. rođendan.

Prigodni program uveličali su i članovi Tamburaškog sastava Brace iz Budrovaca, koji su izveli nekoliko slavonskih pjesama, a sve je posjetitelje posebno dirnula pjesma 
I kad umrem pjevat će Slavonija, za koju je tekst napisao nedavno preminuo bard slavonske književnosti Miroslav Slavko Mađer. (Adam Rajzl)