Ogranak Matice hrvatske u Zaboku - izvješća

Objavljen prvi ZABOČKI GODIŠNJAK za 2013. godinu

Bogato opremljen Godišnjak grada Zaboka želi, kako to ističe njegova urednica, postati svojevrsna mala enciklopedija toga grada, a svojim je iscrpnim i detaljnim temama posvećenim očuvanju kulture i tradicije zavičaja i krenuo prema tomu cilju.

slika

Šarena naslovnica koju krasi rad slikara i povjesničara Vlade Saftića na prvom zabočkom godišnjaku za 2013. u izdanju Ogranka Matice hrvatske Zabok, ukazuje i na jednako takav sadržaj: šarolika lepeza obrađenih tema od srednjovjekovne povijesti grada i razvoja pučkoga školstva, preko zaboravljena dvorca Gredice i boravka Marije Jurić Zagorke u Zaboku pa sve do emitiranja prve radioemisije i obljetnice dječjega zbora Zabočkih mališana. Sve su to ostaci zabočke povijesti, kako je napomenuo predsjednik Ogranka Ivica Balagović: „Namjera je zabilježiti sve vrijedno što se zbilo u Zaboku i onda to prigodice svima obnarodovati.“

Sve članke, istaknula je urednica Gordana Dugorepec, vodi želja da od zaborava sačuvaju mnoga važna događanja, uspomene, sjećanja i svoje brižno sačuvane kolekcije fotografija, zapisa i dokumenata za svoje suvremenike i buduće generacije. U tom duhu treba promatrati pregled najvažnijih podataka o najstarijoj povijesti Zaboka koji donosi Martina Borovčak, a koji spominje Zabok kao tipičan zagorski grad iz srednjovjekovlja darovan kao posjed u ruke plemstva Zaboky, plemićke obitelji koja je obilježila cjelokupnu povijest Zaboka. Pučko školstvo temelj je razvoja ostaloga obrazovnoga sustava pa se detaljnije spominje zabočko pučko školstvo s tablicama učitelja i učiteljica, ali saznaje se mnogo i o Gimnaziji A. G. Matoša te Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću, koje su zanimljivi radovi u tehnici linoreza posebno obogatili godišnjak.

Marija Jurić Zagorka, književnica i prva profesionalna novinarka, nakon udaje za Mađara Andriju Matraja živi u Zaboku te, kako pojašnjava Marijan Tenšek, ona za to vrijeme crpe nadahnuće za svoje likove Neru i Sinišu iz Gričke vještice slušajući priče o grofu Sigismundu Vojkffyju. O plemićkom duhu Zaboka svjedoči i dvorac Gredice, koji je najpoznatiji po tom što je u njem rođen Ljubo Babić poznatiji pod pseudonimom Ksaver Šandor Gjalski, a koji je danas, ističe Goran Vrgoč, obnovljen po originalnim nacrtima te služi kao restoran i hotel. Proslava pedesete godišnjice postojanja Radija Zabok ponukala je Petra Mikca na članak o njegovim počecima, a dvadeseta godišnjica dječjega zabočkoga zbora skladno se uklapa u obljetnice koje ne nedostaju u Zaboku.

(Martina Lončar) 

Izvor: Vijenac, god. XXIII, broj 545, 22. siječnja 2015.

http://www.matica.hr/vijenac/545/Zabo%C4%8Dke%20memorabilije/



Uredništvo

Ida Hitrec

Tajnica za ogranke Matice hrvatske

Ogranci

Arhiva