Pogled na proteklih godinu dana u Hrvatskoj kulturnoj zajednici Wiesbaden

„Izolacija je tegoba od koje u vrijeme pandemijskih mjera pate i oni koji nisu oboljeli od bolesti Covid 19. Etablirani susreti naše Hrvatske čitaonice Edvin Bukulin prestali su se događati i blagotvorna Moć razgovora u trenu je nestala“, bio je lakoničan, ali i sjetan odgovor Ivice Košaka, predsjednika Hrvatske kulturne zajednice/ Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu, na pitanje kako su pregrmjeli proteklih godinu dana.

Prestali su se okupljati svake druge srijede u mjesecu, a podulji su stol u društvenoj prostoriji Doma „Kardinala Franje Kuharića“, sjedištu Hrvatske katoličke misije, zamijenili laptopima i pametnim telefonima u okrilju svoja četiri zida, pa je tako virtualni susret u povodu frankfurtskog (neodržanog) Sajma knjiga okupio sudionike čak iz (do tada nezamislivo) Berlina, Karlovca, Kiela, Splita, Zagreba i šireg okruga Wiesbadena. Tog 17. listopada 2020. tijekom videokonferencije predstavljene su dvije knjige – njemačko izdanje zbirke pripovijedaka Emet und andere Geschichten Ivane Šojat i Luke Ilića Milost, vjera i grijeh – Teologija Matije Vlačića Ilirika, što je Alidu Bremer u kritičkom razmatranju za portal Hrvatski glas Berlin o pitanju nedostatnog hrvatskog učešća na najvećoj smotri knjige na svijetu A gdje smo mi? navelo na zaključak da „Bez njegovog (Košakovog, op. aut.) rada kulturni život Hrvata u Njemačkoj bio bi puno siromašniji.“

Od početka prošle kalendarske godine pa do zaključenja ovog napisa wiesbadenski ogranak Matice hrvatske održao je 17 javnih nastupa, od toga samo dva uživo, u siječnju radionicu na temu Rijeka - Europska prijestolnice kulture 2020., a u veljači su u Mainzu bili u gostima kod Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma Industrijske i trgovinske komore za Rheinhessen. Predstavili su posebno izdanje časopisa Riječ, br. 1 za 2020. god. u kojemu deset napisa svjedoči o zanimanju za gospodarski razvoj u domovini kao i za aktualne hrvatsko-njemačke gospodarske odnose. Na tom je pragu i veliki intervju dvojca Brnetić – Košak s Julijem Domcem, posebnim savjetnikom predsjednika RH za energiju i klimu, na temu Na putu energetske tranzicije (Riječ 61/62).

Na manifestaciji u Mainzu udruga HKZ – OMH Wiesbaden dobila je visoko državno priznanje. U nazočnosti ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Ivici Košaku su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Gordan Bakota uručili Povelju Republike Hrvatske „za izniman doprinos promicanju i očuvanju hrvatske i europske znanstvene kulturne baštine, osnaživanju hrvatskog zajedništva u Domovini i u Saveznoj Republici Njemačkoj“.

Grad Rijeka kao europska prijestolnica kulture, kojem je posvećen 60. broj Riječi, predstavljen je 29. rujna na Paneuropskom pikniku u okviru tradicionalnog Festivala srednjoeuropskog i istočnoeuropskog filma goEast, a 3. listopada čak na dvije priredbe, na Interkulturalnom tjednu i na Europskom tjednu #oneclicktoeurope. O Rijeci i njenim stanovnicima govorilo se kroz književna djela iz lijepe zbirke Rijeka nakladnika Wieser iz Klagenfurta.

Na mrežnoj stranici HKZ/OMH Wiesbaden može se posjetiti i virtualna izložba Umjetnost kao komunikacija s radovima Ive Cenkovčana i Dragutina Trumbetaša. Misao vodilja djelatnosti ove udruge je da umjetnost i kultura pomažu boljem razumijevanju među ljudima i omogućuju jednu višu razinu komunikacije. Izložene slike nemaju samo karakter biografske kronike nego pružaju uvid u svijet onog drugog kako bi olakšale, pa i omogućile komunikaciju.

Predstaviti knjigu i njenog pisca u Hrvatskoj čitaonici, koja nosi ime suosnivača udruge i dugogodišnjeg člana redakcije Riječi, temeljna je zadaća ogranka. Višestoljetni tragovi hrvatske kulture na njemačkom govornom području od Matije Vlačića Ilirika i Stjepana Konzula Istranina do suvremenika nam Marijane Erstić, Luke Ilića, Maše Kolanović, Bojane Meandžije, Ludwiga Steindorffa dobar su povod za susret, razgovor i nova saznanja, a ujedno pridonose tematskoj raznovrsnosti časopisa.

U nedjelju, 21. ožujka, obilježili su Svjetski dan vode, i ovaj puta virtualno, videokonferencijom na temu vrednovanja vode i njezinu značenju za svakog od nas. Predstavljen je program Ujedinjenih nacija Voda za sve, usklađen sa šestim ciljem Agende 2030 za održivi razvoj, kojim se za sve ljude do 2030. godine zahtijeva osiguranje pristupa vodi za ljudsku potrošnju, održivo upravljanje vodama te osiguravanje higijenskih uvjeta.

Hrvatski iskorak u Wiesbadenu ima iza sebe bogat kulturni i društveni sadržaj, a cilj mu je još uvijek isti kao i prije trideset godina: „Pružiti iseljenicima jednake obrazovne i profesionalne mogućnosti i u potpunosti sudjelovati u društvenom i gospodarskom životu. Uspješna integracija preduvjet je ravnopravnog sudjelovanja u gospodarskim, društvenim i kulturnim resursima društva“.

Koliko god Ivica Košak, inženjer elektrotehnike i publicist, bio lokomotiva koja, figurativno govoreći, za pogonsko gorivo koristi sve od kamenog ugljena do solarnih materijala, toliko ne bi ubirao javne pohvale i lovorike da mu nema članstva koje jest socijalno, svjetonazorski i kulturološki heterogeno i izloženo stalnim mijenama, ali nadasve radišno, bilo i ostalo. Danas su lektorice i korektorice časopisa Riječ učiteljice hrvatskog jezika Marina Beroš, Nina Pavić-Colić i Jela Šare, javnih nastupa ne bi bilo bez mišića Marte i Jakova Rimac, kao i Vesne te Slavena Ljiljanića i Ružice Matanić, a da blagajna štima brine Rina Milković, koja u Frankfurtu radi u Njemačkoj saveznoj banci.

Na sljedećoj javnoj tribuni u povodu Svjetskog dana knjige wiesbadenski matičari oprostit će se od nedavno preminulih Irene Vrkljan i Trude Stamać. (Aleksandra Brnetić)