IN MEMORIAM - MIRKO KOVAČEVIĆ (1948–2021)

Samo dan poslije Uskrsnog ponedjeljka, 6.travnja, Virovitičanima je iz Zagreba potiho prispjela tužna vijest o iznenadnoj smrti profesora, pisca i velikog zavičajnika, Mirka Kovačevića, rođena u gradu podno obronaka Bilogore 29.listopada 1948. kojega je zbog daljnjeg školovanja u zagrebačkoj Interdijecezanskoj gimnaziji  napustio zarana. Nakon pohađanja vjerske škole nastavlja obrazovanje na Filozofskom fakultetu gdje diplomira hrvatski i latinski jezik te južnoslavenske književnosti. Poezijom se ozbiljnije počeo baviti kao devetnaestogodišnjak a zaposlivši se u INI, 1977. godine postaje osnivač Književno-recitatorske sekcije i Kulturno-umjetničkog društva INA-Naftaplin. Već 1980. osniva i Biblioteku koju je zajednički uređivao sa Mijom Ivurekom do 2006. godine pripremivši i posloživši četrdeset knjiga eminentnih autora – Matka Peića, Ive Bilankova, Josipa Palade, Vlade Prekratića, Daria Rukavine, Ante Nadomira Tadića Šutre, Ane Horvat, Blanke Supan, Željke Kakarigi i drugih književnika. Zanimajući se za kulturu, kulturne djelatnosti i događaje u našem najvećem poduzeću u kojemu je 1986. postao urednikom novooformljene Galerije Miroslav Kraljević  preko  Likovne sekcije otkriva svoju ljubav za likovno izražavanje pišući mnogobrojne uvodnike, osvrte, programe i kataloge. U okviru poduzeća  čiji je djelatnik bio također sa spomenutim M.Ivurekom bio je utemeljitelj Nagrade INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu, pripremivši i uredivši monografije dobitnika nagrade: Vladimira Malekovića, Radoslava Katičića, Jadranke Njerš Beresford-Peirse, Elisabeth von Erdmann Pandžić, Dušana Kapartskog, Istvana Lokosa, Jana Jankoviča i Viktora Žmegača. Sastavio je i uredio nekoliko monografija, zbornika književnih i likovnih radova u kojima su se našli autori: Mladen Veža, Ivan Krstitelj Ranger, Miljenko Marohnić, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Petar Gudelj, Sonja Manojlović i Tatjana Radovanović. Najprije u Vjesniku INE, a onda i u drugim časopisima i novinama, zahvaljujući svojim afinitetima i za kazalište, Mirko objavljuje oglede i članke pretvorivši se u temeljitog pratitelja i osebujnog kritičara.

U osamdesetim godinama prošlog stoljeća Mirko je bio član i promotor Hrvatskog pjevačkog društva Rodoljub  iz Virovitice kojemu je napisao omiljene stihove za prekrasnu i rado izvođenu, prigodničarsku skladbu i himnu društva Krajolici pjesme.

Početkom devedesetih godina i dolaskom demokratskih promjena postaje član Matice hrvatske i njezina virovitičkog Ogranka, a iako je živio i radio u Zagrebu, po vlastitoj je želji bio na popisu i plaćao članarinu u rodnome gradu. Njegovu prvu zbirku pjesama pod nazivom Svakidašnji krajolik  (1994) tiskao je Nakladni zavod Matice hrvatske a godine 2000. i 2011. OMH u Virovitici izdaje mu zbirke Čežnjive daljine i Prisne, razborite i poneka crnozlatna prožete likovnim ostvarenjima njegove velike virovitičke prijateljice i autorice  Bernarde Idžojtić, također, nažalost preminule. Osim navedenih djela, u Biblioteci INE, objavljene su mu: zbirka pjesama Slike srednjih godina (1997), monografija Dvadeset godina u hrvatskoj kulturi KUD-a lNA (1999) knjiga proze, Članci i eseji (2005) i s Mijom lvurekom Jedanaest godina Nagrade INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu iste godine.

S Dubravkom Dorotić Sesar uredio je i veoma opsežnu antologiju Zlatna knjiga češkoga pjesništva  a samostalno Zbornik književnoga, likovnog i fotografskog stvaralaštva INE, 2002. i 2003. godine te Mali stol na kome pišem – skup književnih radova Ininih zaposlenika.  

Svoju svestranost i zaokupljenost hrvatskom kulturom, kako amaterskom - tako i onom profesionalnom, potvrdio je postavši tajnikom, stručnim suradnikom za kazališnu, književnu i likovnu kulturu te predsjednikom Stručnog savjeta za književnost  Hrvatskog Sabora kulture za koji je organizirao desetak susreta domaćih amaterskih, neafirmiranih, zavičajnih pisaca i likovnih stvaratelja priredivši i tiskajući jubilarni Zbornik povodom 25-og susreta a onda i za 2007, 2008. i 2011. godinu. Pripremio je i uredio brojne autorske knjige nagrađenih i pohvaljenih sudionika književnih natječaja Hrvatskoga sabora kulture: Deana Ganze , Jadranke Klobučar- Gros, Tanje Stanić, Silvije Butković, Kolinde Vukman, Kristine Štebih, Nine Kovačić.

Kao jedan od osnivača i dugogodišnji potpredsjednik, vrsni organizator, ugodan domaćin i sugovornik Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu, 2019. godine je uredio Kroniku Zavičajnog društva 1999 – 2019. kao vrijedni pregled zbivanja uvaženih zavičajnih gostiju i umjetnika te svih ostalih koji su se u rado pohođenom prostoru mogli i voljeli promovirati, koja je čekala veliku promociju u rodnome gradu, ali je ona zbog poznatih, pandemijskih razloga, ovom radišnom, vedrom i velikom spisatelju, poznavatelju umjetnosti i uredniku ostala neostvarena, ali će sasvim sigurno, kada se bude održala, njemu biti posvećena.

(Dražen Bunjevac)