Ogranak Matice hrvatske u Valpovu - izvješća

Jubilarni VALPOVAČKI GODIŠNJAK

slika

Obilježavanje svakog jubileja nužno priziva osvrt na povijest i na njezine stvaraoce. Tu premisu slijedi dvadeseti svezak Valpovačkoga godišnjaka upoznajući čitatelje s nekoliko aspekata života u Valpovu tijekom 19. i ranog 20. stoljeća.

Na prvim stranicama Dinko Župan uvodi u ondašnji duh vremena, u kojemu su obrtnička zanimanja bila od velike važnosti. U nastavku saznajemo da je intenzivniji razvoj Valpova tijekom 18. stoljeća potaknula vlastelinska obitelj Prandau mnogobrojnim gospodarskim aktivnostima. Obitelj je imala velik utjecaj na kulturno-vjerski život i okolišne promjene u Valpovu, što je istražio Mihael Sučić. Budući da neospornu ulogu u konstruiranju smislene povijesti imaju ljudi koji je stvaraju, nužno je uvijek podsjećati na poveznice, što čini Mirjana Paušak tekstom o ulozi Valpovčana u izgradnji osječke konkatedrale. Poveznice ispituju i Ljudevit Meze istraživanjem rodoslovlja valpovačkoga skladatelja Johanna Ivana Markovića te Darko Grgić koji rabi Status Animarium, popis žitelja sela Ladimirevci iz 1756, kao izvor za analizu imena i prezimena, spolnih i dobnih struktura te za zaključke o strukturi obitelji i načinu života.

Vlastela su se brinula i za kulturni život Valpovčana. Posebno se isticao mecena Gustav Prandau zalaganjem za škole i knjižnice. Tradicija kulturnih događanja seže u njegovo vrijeme, a nastavlja se do danas. Valpovčani joj posvećuju posebnu pozornost, što svjedoče i stranice posvećene kulturi na kojima Stjepan Najman piše o nastupu Zagrebačke filharmonije, povijesti valpovačkih pozornica i dvorana te o Društvu sv. Josipa. Najman se prisjeća i učitelja tjelesnog odgoja Vladimira Hana, čiji su uspjesi priznati i izvan Valpova.

U drugom dijelu godišnjaka autori prisjećaju se školskih obljetnica, nestanka vlastelinskog paromlina u Valpovu, slave petnaestu godišnjica pjevačkog zbora srednje škole i obilježava se stogodišnjica početka Prvoga svjetskog rata. Prirodu kao neiscrpan izvor ljepote priziva biolog Zdravko Pavlović, predstavljajući egzotičnu dendrofloru Valpova, a s pedagoginjom Svjetlanom Cvenić poziva na potrebu za očuvanjem prirode koja je prepoznata i u Dječjem vrtiću Maza ovjenčanu Zlatnom poveljom za Zelene spoznaje. O aktivnostima Valpovčana saznajemo u rubrici Između dva godišnjaka, Ljetu valpovačkom i Danima šaha. Na posljednjim je stranicama odana počast preminulim Valpovčanima.

Tematskom raznovrsnošću Godišnjak učvršćuje svijest o potrebi osvrta na prošlost i istraživanja baštine kako bi se razumjela sadašnjost. Podsjeća na značenje koje duhovnost, kultura i prosvjeta imaju u životu stanovnika grada Valpova, koji odiše ljepotom okoliša, dok iz njega odjekuju davna vremena.

Ida Hitrec

Izvor: Vijenac, god. XXIII, broj 557



Uredništvo

Ida Hitrec

Tajnica za ogranke Matice hrvatske

Ogranci

Arhiva