Predstavljanje knjiga MARINSKI OBIČAJNICI i BAŠTINA IZGUBLJENE BOSILJINE

Ogranak Matice hrvatske u Trogiru organizirao je dana 22. rujna 2021. u dvorištu Kneževe palače u Trogiru, promociju dviju knjiga: „Marinski običajnici“ i „Baština izgubljene Bosiljine“, djelo Roka Ivande. Marinske običajnike predstavio je izv. prof. dr. Josip Dukić, voditelj istraživačkog Centra „Don Frane Bulić“. Radi se o rukopisu sačuvanom u arhivu župnog ureda u Marini kraj Trogira, kojeg je transkribirao, priredio za tisak i popratio odgovarajućim bilješkama i komentarima povjesničar umjetnosti, franjevac trećeredac i glagoljaš pok. Anđelko Badurina, a uredio Ivan Pažanin. Knjiga sadržava običajnike župne crkve sv. Jakova i crkve sv. Ivana Krstitelja te bratovštine Gospe od Ružarija u Marini iz 1890. godine. „Marinski običajnici“ su veoma zanimljivi svima zbog sadržaja, što se sve radi i moli na pojedine blagdane u godini i kako se to s vremenom i dolaskom novog župnika mijenja, koje su „pristojbe“ pojedinih molitvenih usluga, ali isto tako su zanimljivi i lingvistima, liturgičarima i povjesničarima. Običajnici su zapravo ono što danas zovemo scenarij onoga što se događa u crkvi, u svakoj pojedinoj lokalnoj crkvenoj zajednici - župi poštuje kao njena osobitost, što se mora održavati, a ne prepustiti volji pojedinaca, pa makar on bio i župnik. („Bolje da propadne selo nego običaj“). O knjizi „Baština izgubljene Bosiljine“ govorio je don Stipe Perkov u ime sunakladnika Jurlinovih dvora (Drage, Primošten). Autor ove knjige Roko Ivanda poznaje povijest Bosiljine, prostora između Trogira i Šibenika, po arhivskim izvorima i literaturi, ali i po još živim predajama koje je pronicljivo zapisao. U knjizi se osim o kulturno-povijesnoj baštini ovoga kraja govori i o trpljenju i odricanju, o sušama, o dugim zimama, o živini koja će „krepat“ i „dičini“  koja će „plakat“, ali nikada bez tračka optimizma koji je hrvatskoga čovjeka i održao na povijesnim vjetrometinama. Znanstvenom akribijom i iscrpnim ispitivanjima, potvrđenim arhivskim i terenskim istraživanjima, Roko Ivanda je ostvario rezultate okupljene u ovoj knjizi, zalazeći u potleušice u marinskim, primoštenskim, zagorskim, rogozniškim selima, u težačke kuće, u kužine obrtnika, ali i u gradske salone, opisujući ljude, krajolike i kulturne tvorevine, razlažući društvene krajobraze, kulturnu baštinu. U ime Ogranka Matice hrvatske u Trogiru govorila je predsjednica dr. sc. Danka Radić koja je istaknula da je Baština izgubljene Bosiljine još jedna izdavačka uspješnica Ogranka Matice hrvatske u Trogiru koja donosi putopisno-povijesnu studiju, odnosno pokušaj sinteze prikaza povijesti i kulturno-povijesne baštine Bosiljine, koja je ove godine od Matice hrvatske dobila Zlatnu povelju kao jedno od najuspješnijih izdavačkih pothvata. (Danka Radić)