Ogranak Matice hrvatske u Splitu - izvješća

Dani Matice hrvatske u Splitu: predavanje HRVATSKI I SLOVENSKI STUDENTI U PRAGU KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA

U sklopu programa Mladi i kultura u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Splitu 24. prosinca Anamarija Bašić, magistrica povijesti i hrvatskog jezika i književnosti, predstavila svoj diplomski rad pod nazivom Hrvatski i slovenski studenti u Pragu krajem 19. i početkom 20. stoljeća u kojemu se bavila se razdobljem od 1882. do 1918. godine i to studentima pravnog, filozofskog i teološkog fakulteta Karlova sveučilišta u Pragu. Kao početna godina uzeta je 1882. jer se tada navedeno sveučilište u Pragu podijelilo na njemačko i češko.

U uvodnom je dijelu objasnila razloge odlaska na studij u Prag poput međusobnog nepriznavanja diplome u austrijskom tj. ugarskom dijelu Monarhije, prometne povezanosti, većeg broja fakulteta te tada popularne tzv. slavenske solidarnosti koja se može zamijetiti čak i u ranijem razdoblju. Kao primjer toga navode se organizirana putovanja u Velegrad i Prag, gospodarske izložbe te sveslavenski novinarski kongresi.  Kolegica je navela i neke studente koji su u Pragu studirali prije 1882. godine, i to ne samo na tri navedena fakulteta, poput Nikole Tesle, Andrije Mohorovičića, Vjenceslava Novaka i Augusta Šenoe. Istakla je ulogu slovenskih praških studenata, a hrvatskih zaposlenika, poput Lovre Mahniča koji je bio Šenoin kolega, a poslužio mu je kao inspiracija za roman Prijan Lovro.

U središnjem dijelu izlaganja, kolegica se koncentrirala na samu srž rada, počevši od broja i strukture studenata u tom razdoblju, preko uloge Stjepana Radića u promoviranju studiranja u „slavenskom okruženju“ te samog njegovog života i djelovanja u Pragu koji ga je odredio u daljnjem privatnom i političkom životu, do generacije hrvatskih studenata iz 1895. godine, „protestanata“ koji su izbačeni sa Sveučilišta u Zagrebu nakon paljenja mađarske zastave. Ti su studenti izdavali časopise Hrvatska Misao i Novo Doba u suradnji s kolegama Slovencima i Srbima. Broj hrvatskih studenata povećao se 1908. godine kada su se hrpimice ispisivali sa Sveučilišta u Zagrebu zbog političkog uhićenja prof. Đure Šurmina.

Ipak, najzanimljiviji dio izlaganja odnosio se na društveni život hrvatskih i slovenskih studenata u Pragu o kojem možemo doznati najviše preko pisama koje su studenti razmjenjivali s Františekom Hlaváčekom, Radićevim prijateljem te osobom od povjerenja te sa samim Radićem. Zbog lošeg imovinskog stanja, dio studenata uopće nije živio u Pragu, već su povremeno dolazili polagati ispite. Uvelike im je pomagao Hlaváček koji im je slao skripte, upisivao predmete i odlazio po popise i upis ocjena u indeks. Oni koji su živjeli u Pragu, živjeli su u istom dijelu grada, Královskim Vinohradyma, okupljali su se u kavani Slavija u kojoj su vodili književne i političke diskusije te se upoznavali s novostima, a tu se okupljao i Hrvatsko-slovenski klub. Dok su jedni redovno pohađali studij i učili češki, drugi su kartali i noćarili po praškim pivnicama.

U konačnici, tijekom svog studijskog boravka u Pragu, kolegica je uspjela pregledati i matične knjige upisanih studenata Češke visoke tehničke škole 1900. – 1910. godine na kojoj su studirali splitski studenti arhitekture i građevine koji su u Split donijeli „balun“ tj. osnivači HNK „Hajduk“, Kaliterna, Ivanišević, Stella i Šakić, a koji su time doprinijeli razvoju splitskog sporta, ali i arhitekture.

Nakon izlaganja uslijedila je diskusija s mnogobrojnim poticajnim pitanjima za daljnje istraživanje ove teme.

 (Anamarija Bašić)



Uredništvo

Ida Hitrec

Tajnica za ogranke Matice hrvatske

Katarina Cukovečki

 

Ogranci

Arhiva