Ogranak Matice hrvatske u Splitu - izvješća

Dani Matice hrvatske u Splitu

Jezik i povijest u žarištu

Mirjana Maroević, Margita Vučetić

Tradicionalna kulturna manifestacija Dani Matice hrvatske Ogranka u Splitu, održana od 23. do 26. studenoga 23. put, ponudila je dvije povijesne i dvije jezične teme. O obljetnici Strossmayerova rođenja na svečanosti otvaranja 23. studenoga govorio je predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, dok je povjesničar Marko Rimac predstavio ove godine otkriveno najstarije izvješće o opsadi Sinja 1715. Splitska lingvistkinja i fonetičarka Jagoda Granić 25. studenoga govorila je o hrvatskom jeziku i identitetu, dok su Dani zatvoreni gostovanjem Ogranka MH iz Trogira i predstavljanjem njihova izdanjaOkruška rič – ričnik okruškoga govora autorice Manuele Bareta-Buličić.

 

 

 


Predsjednik MH akademik Stjepan Damjanović održao je predavanje Strossmayer i mi  /Snimio Jozo Balić

 

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović održao je predavanjeStrossmayer i mi u dvorani Dominikanskoga samostana, pred brojnom publikom i uvaženim uzvanicima (glavni tajnik MH Zorislav Lukić, članovi Ogranka Matice hrvatske u Splitu, ini matičari i drugi gosti). Splitski OMH time se pridružio mnogostrukim svečanostima u povodu 200. godišnjice Strossmayerova rođenja, održanima ove godine u Osijeku, Varaždinu, Splitu i Zagrebu, s vrhuncem u zagrebačkom simpoziju Josip Juraj Strossmayer – utemeljitelj i pokrovitelj Akademije u palači HAZU-a.

U uvodnoj riječi moderator Ivan Basić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu istaknuo je kako je nasljeđe biskupa Strossmayera – u institucionalnom, kulturnom, prosvjetnom, političkom, crkvenom, društvenom i svakom drugom smislu – jedan od temeljaca modernizacije hrvatske nacije u preporodnom 19. stoljeću. Akademik Damjanović s više je strana osvijetlio recepciju i percepciju đakovačkog biskupa u literaturi, javnosti i suvremenoj historiografiji, s osobitim obzirom na stereotipna, površna i apodiktički iznošena gledišta o Strossmayerovu jugoslavenskom uvjerenju. U tom kontekstu istaknuo je primjer knjižice dugogodišnjega predsjednika Matice hrvatske Filipa Lukasa, Strossmayer i hrvatstvo, koju je 1926. izdala Matica hrvatska prigodom otkrića Meštrovićeva spomenika Strossmayeru podignuta uz palaču Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, između Zrinjevca i Trga kralja Tomislava. Naglašavajući stalnu potrebu da se o Strossmayeru piše i govori jedino na temelju poznavanja i strpljiva proučavanja njegove ličnosti i svekolikoga sačuvanog korpusa pisanih izvora, Damjanović je zaključio da su utemeljitelju Akademije i Sveučilišta – nasuprot shematiziranim ocjenama koje se mjestimice provlače sve do suvremenosti – bili strani isključivost i fanatizam svake vrsti. U povodu njegova jubileja, proučavanje lika i djela biskupa Strossmayera stoga upravo u Matici nalazi jedan od stožernih orijentira.

Predavanje je popraćeno glazbenim izvedbama vokalno-instrumentalnog sastava Gospe od Zdravlja. Domaćini toga dijela manifestacije Matičina splitskog ogranka bili su braća dominikanci Hrvatske dominikanske provincije.

Marko Rimac na predavanju 24. studenoga govorio je o najstarijem izvješću o opsadi Sinja 1715. pronađenu u Veneciji u ožujku. Izvještaj je sinjski providur Zorzi Balbi poslao generalnom providuru Dalmacije i Albanije, Angelu Emu. Njegovim otkrićem razjašnjene su mnoge nedovoljno poznate pojedinosti osmanske opsade Sinja. Naime, kako je s osvanućem blagdana Velike Gospe 15. kolovoza 1715. postalo jasno da se neprijatelj povlači, branitelji su to doživjeli kao čudo. Otada pa do danas proslava Velike Gospe u Sinju i široj okolici neraskidivo je vezana s uspomenama na obranu Sinja 1715, što je popraćeno i trčanjem Sinjske alke koja je iz lokalnoga postala nacionalni događaj i dio svjetske baštine. Moderator večeri bio je Ivan Basić.

Prepuna Matičina dvorana 25. studenoga na predavanju splitske lingvistkinje i fonetičarke Jagode Granić sa splitskog Filozofskog fakulteta s naslovom Hrvatski jezik u identitetu i hrvatski identitet u jeziku potvrdila je aktualnost teme. Predavanje su, naime, u velikome broju došli poslušati i studenti Filozofskog fakulteta te Odsjeka za glumu Umjetničke akademije, koji su predavačici postavljali najviše pitanja. Jagoda Granić govorila je o jeziku kao jednom od bitnih identitetskih obilježja svake jezične zajednice, o tome što znači imati jezični osjećaj, kako u jeziku iskazujemo vlastiti identitet ili nas drugi prepoznaju u njemu. Naglasila je i da je, prema njezinu mišljenju, tema pravopisa potrošena, a da se veći problemi kriju u činjenici da je hrvatska država zaboravila i zanemarila sustavnu brigu o hrvatskome jeziku.

 Odgovarajući i na aktualna pitanja o položaju hrvatskog jezika u Europskoj Uniji, utjecaju tuđica, posebice anglizama, i na pitanje propada li hrvatski jezik ili napreduje, predavačica je odgovorila da se jezik mijenja, odnosno neke se riječi prihvaćaju i ulaze u standardni jezik, dok se druge odbacuju. U popratnome programu nastupili su učenici splitske Osnovne škole Marjan koji su pod mentorstvom Tomislava Nehajeva izveli recital pod naslovom Riči ča čine.

Završetak manifestacije 26. studenoga pripao je trogirskome ogranku Matice hrvatske koji je, ostvarujući tako jedan od programskih ciljeva splitskoga Matičina ogranka o suradnji s drugim ograncima Splitsko-dalmatinske i drugih županija, predstavio rječnik Okruška rič – ričnik okruškoga govora njihove članice i autorice Manuele Bareta-Buličić.

Predsjednica trogirskog ogranka Danka Radić naglasila je vrijednost toga rječnika i njegov neprocjenjiv prinos očuvanju kulture i čakavskoga hrvatskog identiteta toga kraja. Kazala je da je pravilan naziv Okruk, a ne Okrug, oslanjajući se na lokalni naziv mjesta koje je nekoć pripadalo trogirskoj komuni, a danas, iako administrativno i teritorijalno odvojen od Trogira, ostaje i dalje prostor koji Trogirani i Okručani dijele stoljećima. Okruške se riječi u mnogočemu podudaraju s riječima iz trogirskoga rječnika uz važnu razliku – u Okruku se govori starohrvatskim tronaglasnim sustavom. Recenzentica rječnika Hicela Ivon naglasila je da je autorica Bareta-Buličić sabrala sve ono što se moglo potvrditi da pripada tom djeliću Dalmacije te tako kroz 6000 autohtonih riječi, mudrih izreka i izraza koji su se nekada „duperali“, okruških prezimena s pripadnim nadimcima te okruškim toponimima, zaštitila dio okruške nematerijalne baštine i otrgla zaboravu jedan jezik i jedan svijet, koji je na tom jeziku postojao. Na kraju večeri autorica rječnika, istaknuvši zavičajnu posebnost, ispričala je i popratila pjesmom na okruškoj čakavici zanimljive anegdote iz vlastitoga života i okruške svakodnevnice, koja je u bogatoj građi njezina rječnika sačuvana barem u jednoj natuknici. Završetak 23. dana Ogranka Matice hrvatske u Splitu stoga je bio susret s iskonom. 

Izvor: Vijenac, br. 568



Uredništvo

Ida Hitrec

Tajnica za ogranke Matice hrvatske

Katarina Cukovečki

 

Ogranci

Arhiva