- izvješća

Okrugli stol MILKO KELEMEN KAO UČITELJ I PEDAGOG

Ogranak Matice hrvatske u Slatini sudjeluje na Danima Milka Kelemena od njegovih početaka dajući svoj doprinos njegovanju lika i djela poznatoga slatinskog skladatelja svjetskog glasa Milka Kelemena. Budući da je Milko Kelemen često isticao sebe kao učitelja i pedagoga, smatrajući poziv pedagoga najtežim na svijetu, slatinski je Ogranak na ovogodišnjim „Danima“ organizirao okrugli stol „Milko Kelemen kao učitelj i pedagog“ koji je održan 13. listopada u Zavičajnom muzeju Slatina u ozračju Kelemenovih partitura izložbe „Kelemenovo stvaralaštvo“. Posjetitelje i goste pozdravila je predsjednica slatinske Matice Zorica Varga podsjetivši na početke suradnje Milka Kelemena i slatinske Matice koja seže u svibanj 1994. godine kada je na poziv  gradonačelnika Ivana Levara Kelemen došao u Slatinu o svom 70. rođendanu. U intervjuu Jadranki Srdoč, dugogodišnjoj direktorici festivala, Milko Kelemen kasnije je izjavio: „S velikim sam veseljem prihvatio poziv Ivana Levara, gradonačelnika Slatine, i slatinskog Ogranka Matice hrvatske da posjetim Slatinu. Za našega boravka Ogranak Matice organizirao je susret sa Slatinčanima svih generacija. Tom sam prigodom održao predavanje o svome skladateljskom i pedagoškom radu, osnivanju Muzičkoga biennala Zagreb i putovanjima te smo poslušali snimku s ulomcima iz moje Apokaliptike. Tada su gradonačelnik Levar i pročelnik Matija Perkovac predložili da se u Slatini osnuje festival s mojim imenom.“ Već sljedeće godine održan je prvi festival, a Matica hrvatska daje mu svoj obol već 27 godina tiskanjem i predstavljanjem knjiga, tribinama i okruglim stolovima.
O Kelemenovoj pedagoškoj djelatnosti i njegovu utjecaju na sve glazbenike koji su živjeli uz Kelemena, Muzički biennale Zagreb i suvremenu glazbu govorili su vrsni poznavatelji njegova života i djela ugledni glazbenik, član Festivalskog odbora i Programskog vijeća Dana Milka Kelemena, predsjednik udruge UNISON Goran Končar i poznata muzikologinja i povjesničarka umjetnosti Sanda Vojković. Oboje su bili dugogodišnji bliski suradnici skladatelja Kelemena. Muzikologinja Vojković citirala je nekoliko izjava Milka Kelemena koje je u neobjavljenom razgovoru s njim pod nazivom "Skladateljske mijene" zapisala 1975. godine muzikologinja i glazbena kritičarka Erika Krpan.
Kelemen je vodio mnoge tečajeve, glazbene radionice i predavao je na akademijama diljem svijeta. Violinist Goran Končar dao je i drugo tumačenje Kelemena kao učitelja. Ispričao je kako je skladatelj inzistirao na jednoj drukčijoj estetici zvuka, na potpuno novom stilu odnosa prema ritmu unutar kompozicije i upravo taj odnos prema interpretaciji činio je njegova tadašnja djela sasvim novima. Kelemena su zanimali zvukovi različitih instrumenata, ali i svi zvukovi u prirodi. Snimao je zvuk tramvaja u skretanju kako bi saznao do koje mjere ti zvukovi mogu utjecati na slušatelja, i u tom smislu potpuno novih suzvučja on počinje stvarati svoja djela.
 „Iz toga se kasnije razvijao i jedan potpuno novi rukopis. U njegovim notnim zapisima prisutno je mnogo znakova koje inače do tada nitko nije imao. Od toga je veliki broj danas prisutan gotovo u cijelom svijetu. U tom smislu njegov utjecaj na sve nas koji izvodimo njegova djela, ali i na kompozitore, kompozicijske tehnike, do te je mjere velik da danas nema skladatelja koji se ne služi nekim od Kelemenovih znakova u smislu interpretacije ili vođenja glazbene misli u svojim djelima, a koji su invencija Milka Kelemena. Neke stvari, koje na prvi pogled nisu logične, zapravo su potpuno nova invencija i svatko ih doživljava individualno. To je ono što se meni kod njegove muzike čini bezvremenskim i u tom smislu on je bio učitelj. Bez njega mi to, naprosto, nismo mogli doživjeti“, rekao je Goran Končar.

Odabir teme i izbor sudionika okruglog stola bila je garancija uspješnosti ovog programa kojemu je nazočio zavidan broj posjetitelja.

Zorica Varga

slika

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slatini Zorica Varga, muzikologinja Sanda Vojković i glazbenik Goran Končar (Foto: Petar Žarković)



Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva