Ogranak Matice hrvatske u Skradinu - izvješća

Predstavljanje knjige RAVNI KOTARI I BUKOVICA

Ogranak Matice hrvatske u Skradinu objavio je knjigu Ante Jurica Ravni kotari i Bukovica. Naselja – sakralni objekti, utvrde i arheološka nalazišta. To je druga knjiga slične tematike istog autora koju objavljuje Matica hrvatska iz Skradina. Prva je bila posvećena gradovima, utvrdama i sakralnim spomenicima uz Krku i Čikolu, a objavljena je prije petnaestak godina i zbog svoje tematike i interesa javnosti doživjela je dva izdanja. Knjigom o tom nerijetko zanemarenu prostoru Ante Juric pridružio se rijetkim autorima u hrvatskoj znanosti i publicistici koji su se bavili područjem Ravnih kotara i Bukovice.

Ravni kotari zauzimaju prostor od Nina, Novigradskog i Karinskog mora sjeverozapadno, do donjih tokova rijeke Krke na jugoistoku te zadarskog i pašmanskog kanala na jugozapadu i Bukovice na sjeveroistoku. Bukovica pokriva područje između južnih obronaka Velebita na sjeveru i sjeveroistoku, Karinskog i Novigradskog mora i rijeke Zrmanje te Ravnih kotara (od jugozapada do jugoistoka) i srednjeg toka rijeke Krke.

Prostor Ravnih kotara i Bukovice odigrao je važnu ulogu u stvaranju najranije hrvatske države. Obuhvaća nešto šire područje između gradova Nina, Knina i Solina. Hrvati su potkraj 6. ili početkom 7. stoljeća intenzivno naselili Ravne kotare i Bukovicu. Tu su obitavali i imali svoje posjede dvanaest poznatih hrvatskih rodova s kojima je ugarski kralj Koloman sklopio sporazum (Pacta Conventa). I prije, a i poslije, sve do najnovijih dana, taj je prostor igrao važnu ulogu u hrvatskoj povijesti.


Višnja Brajnović, predsjednica  OMH u Skradinu, Antonijo Brajković, Marinko Šišak, Ante Juric

Autor je na nešto manje od petsto stranica obradio osamdesetak naselja koja pripadaju tom području. Najveći dio prostora posvećen je povijesnom prikazu naselja i arheološkim nalazima. Istaknuta su sva važnija arheološka nalazišta i navedena građa otkrivena u istraživanjima. Osobitu su pozornost u knjizi dobili Aserija i Bribir. Obrađena su veća, ali i manja mjesta, o kojima se rijetko može pronaći sintetski prikaz u literaturi: Benkovac, Karin, Novigrad, Posedarje, manastir Krupa, Ervenik, Đevrske, Piramatovci, Radučić, Vrana, Sonković, Ostrovica, Smilčić, Škabrnja, da spomenemo samo neke. Istaknuti su i obrađeni sakralni objekti iz različitih razdoblja s posebnim osvrtom na razrušene crkve u Domovinskom ratu i njihovu poslijeratnu obnovu. Tekst je obogaćen brojnim fotografijama crkvenih objekata i arheološke građe te kartama i ilustracijama. Budući da sintetizira rezultate mnogih stručnih i znanstvenih istraživanja (bibliografija obuhvaća više od 400 jedinica), rezultate tih spoznaja nastoji približiti širokom krugu čitatelja, svima onima koji žele više saznati o Ravnim kotarima i Bukovici te njihovoj bogatoj povijesnoj i kulturnoj baštini. Svako naselje ili lokalitet obrađeno je jedinstvenom metodologijom i donosi najvažnije podatke o svakom od obrađenih mjesta.


Izd. OMH u Skradinu, 2018.

U povodu rođendana Nacionalnog parka Krka knjiga je predstavljena 22. siječnja u Skradinu, u Ispostavi JU Nacionalni park Krka, a na predstavljanju koju je uveličala ženska klapa Skradinke, govorili su Višnja Brajnović, predsjednica Ogranka MH u Skradinu, Antonijo Brajković, gradonačelnik Grada Skradina, Marinko Šišak, urednik knjige i autor profesor Ante Juric. Gradonačelnik je naglasio da se Grad Skradin ponosi povijesnim i urbanim atributima, a njegovi stanovnici čine taj prostor još ljepšim. „Knjiga Ante Jurica, između ostalog, predstavlja prostor između Krke i Zrmanje, govori o prošlosti i sadašnjosti, o nama i onome što čini naš identitet i kulturu. Predstavlja vrijedan doprinos lokalnoj povijesti i sigurno će biti temelj za neke buduće znanstvene radove. Povijesni značaj ovoga područja kroz osamdeset naselja na petsto stranica daje poticaj u promišljanju budućnosti i razvoja svih nas“, kazao je. Predstavljači su istaknuli važnost knjige za upoznavanje s mnogim podacima iz povijesti i kulture ovih krajeva, ali i kao podsjetnik na aktualnu potrebu njihove revitalizacije i razvoja, osobito poticanjem gospodarskih i populacijsko-demografskih mjera.

(Marinko Šišak)

Izvor: Vijenac br. 653



Uredništvo

Ida Hitrec
Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva