- izvješća

Međunarodna konferencija TRAGOM STARIJE HRVATSKE PISANE RIJEČI

„Človik najdičnije svoje haljine nosi, 
a što u kući nije, to se u tuđini prosi!“ 
Pavao Ritter Vitezović

S namjerom i odlučno, pišući izvještaj o međunarodnoj studentskoj konferenciji Tragom starije hrvatske pisane riječi, započeh citirajući Vitezovića. Nisam mogao, ili bolje rečeno nisam htio, oduprijeti se subjektivnosti u pisanju ovih redaka, a ako se pitate zašto – upravo zato što nije riječ o bilo kakvoj ni bilo čijoj riječi, već o onoj identitetskoj, baštinskoj, narodnoj, onoj baš baštinskoj.

Spomenuta je konferencija peta u nizu koju organizira Udruga studenata kroatistike Idiom s Filozofskog fakulteta u Rijeci, a već ponosna druga u suradnji Idioma i Ogranka Matice hrvatske u Rijeci. Sama je konferencija, uz sudjelovanje brojnih izlagača iz Rijeke, Zagreba, Osijeka i Beograda, imala i praktičan, terenski dio, u obliku stručnog izleta.




Sudionici konferencije ispred Lapidarija hrvatskih glagoljaških spomenika u Brnobićima

Večer prije (službenog) početka Konferencije, 24. listopada, monodramu pod naslovom Ja Preradović izveo je Mladen Medak Gaga. Monodramu je osmislio sam izvođač, u povodu 200. obljetnice rođenja Petra Preradovića. U prvom licu, u ulozi Preradovića, obrađene su bitne odrednice Preradovićeva života, koje su znatno utjecale na njegovu osobnost, sudbinu i pjesništvo.

Sutradan, 25. listopada, na Filozofskom fakultetu u Rijeci, konferencija je službeno započela s radom te su sudionicima upućene riječi dobrodošlice od strane vodstva Fakulteta, Odsjeka za kroatistiku, predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Rijeci te domaćina, Udruge studenata kroatistike Idiom. Prvo plenarno izlaganje održao je Božidar Petrač, književni tajnik Matice hrvatske. Petrač je održao predavanje pod naslovom Književni opus Ivana Mažuranića sa starih prema novim tragovima. Nakon prvog plenarnog izlaganja uslijedila su izlaganja po sekcijama. One su bile formirane s obzirom na tematske jedinice te znanstvenoistraživačke pristupe tematici i građi. Potkraj prvoga dana održana je književna večer s književnicom Đurđom Gruičić. Autorica piše ekavskom čakavštinom (idiomom Kastva i okolice) te podvelebitskom štokavskom ikavicom.

Drugo plenarno izlaganje na konferenciji, 26. listopada, održala je Saša Potočnjak s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, pod naslovom Frankopanska umjetnost riječi? Književne i knjižne aspiracije obitelji Frankopan. Nakon njezina izlaganja, uslijedila su izlaganja koja su u spektru razmatranja starije hrvatske pisane riječi imala dijalektološke te sociolingvističke aspekte.

Stručni izlet u sklopu konferencije osmišljen je i izveden u Aleji glagoljaša. Sudionici su, uz stručno vodstvo, obišli Hum, samu Aleju te Roč. Glagoljaštvo i glagoljaški identitet najvažnija su obilježja hrvatske srednjovjekovne književnosti, a istovremeno i snažna identitetska odrednica geografskih prostora Istre i Kvarnera te cjelokupnoga hrvatskog kulturnog korpusa i prostora.

Tako je, započevši Vitezovićem riječima, nastavivši se s Preradovićem te završivši s glagoljaštvom, Konferencija ispunila temeljnu zadaću i cilj. Oživila je barem nakratko vrijeme, identitetsku i kulturnu baštinu pohranjenu u pisanoj riječi, a trajno dala dodatan motiv, razlog i poticaj mladim istraživačima i studentima da budu oni koji će dično i rado nositi svoje, a ne da tuđe prose. Jer imamo se čime (po)nositi.

(Ivan Miškulin)

Izvor: Vijenac, br. 645



Uredništvo

Ida Hitrec
Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva