- izvješća

Susret ogranaka Matice hrvatske u Pokupskom

U Pokupskom su se 15. svibnja 2016. okupili matičari iz Čabra, Delnica, Karlovca, Ogulina, Ozlja, Petrinje, Pokupskog, Samobora, Siska, Svetog Ivana Zeline, Svete Nedelje i Velike Gorice.

"Sve ciljeve moramo postizati sa sviješću da smo jedna Matica, a ne savez manje ili više sličnih udruga", rekao je Matičin predsjednik Stjepan Damjanović na susretu ogranaka MH u Pokupskom.

Matica hrvatska kao stožerna nacionalna institucija kulture od 1842. okuplja ljude iz svih krajeva Hrvatske i osnivanjem ogranaka diljem zemlje i u inozemstvu njeguje svijest o potrebi čuvanja i promicanja raznolikosti hrvatskih prostora. Da je tomu tako i danas, potvrdio je susret ogranaka MH iz Zagrebačke županije i ogranaka povezanih programomKupa – rijeka života u Pokupskom 15. svibnja, na kojem su matičari iz Čabra, Delnica, Karlovca, Ogulina, Ozlja, Petrinje, Pokupskog, Samobora, Siska, Svetog Ivana Zeline, Svete Nedelje i Velike Gorice razmijenili iskustva i programe. Predstavljanje bogatih (recentnih) aktivnosti, od izdavačke djelatnosti, do umjetničkih manifestacija i znanstvenog angažmana, na najbolji je način potvrdilo misao koju je na susretu izrekao Davor Salopek iz petrinjskog OMH, da Hrvatska nije samo Zagreb i Dalmacija, već svi njezini krajevi sa svim posebnostima.

 

 


Matičari ispred župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom / Snimio Mario Žilec

 

 

Domaćin u Pokupskom, središtu istoimene općine s 2200 stanovnika u četrnaest naselja, smještene na tromeđi Zagrebačke, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, bio je Božidar Škrinjarić, općinski načelnik i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Pokupskom od njegova osnutka 1999. Škrinjarić je goste iz ogranaka i Središnjice, među kojima su bili predsjednik MH Stjepan Damjanović, potpredsjednik Stjepan Sučić i glavni tajnik Zorislav Lukić, proveo općinskim središtem predstavivši općinske znamenitosti i aktualne komunalne projekte.

Središtem Pokupskog dominira župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Zrelobarokno ostvarenje, okruženo cinktorom s četiri ugaone kule, izgrađeno je pod vodstvom biskupa Jurja Branjuga 1736–1739. kao prva u nizu četverolisnih crkava centralnog tipa, ne samo na hrvatskom nego i na štajerskom području. Matičarima je crkvu pokazao župnik Željko Jurković, nakon čega su posjetili župni dvor i knjižnicu, koju je među ostalim župnicima vodio i poznati ilirac Pavao Štoos. Štoos je na službi u Pokupskom bio od godine osnutka Matice hrvatske 1842. do smrti 1862. Matičari su se uvjerili da knjižnica u neadekvatnim uvjetima čuva brojne raritete, a među njima i izdanje Homerove Odiseje iz druge polovice 16. stoljeća.

 


Zbornik o Pokupskom u izdanju Ogranka

 

Radni dio susreta održan je u općinskoj vijećnici koju zaslugom Ogranka čuvaju poprsja Pavla Štoosa, predsjednika Franje Tuđmana i biskupa Branjuga. Prvi je izlagao domaćin Škrinjarić, nakon čega je govorio Matičin predsjednik Damjanović. Kao predstavnici gostujućih ogranaka uz moderiranje Stjepana Sučića govorili su Zoran Perović (Samobor), Ervin Škacan (Sveta Nedjelja), Romana Mačković (Sveti Ivan Zelina), Stjepan Rendulić (Velika Gorica), Ivan Jakovčić (Ozalj), Ivan Janeš (Čabar), Nives Marjanović (Delnice), Milka Trninić (Ogulin), Ivan Pecoja (Karlovac), Siniša Matasović (Sisak), Davor Salopek (Petrinja) i Ana Lemić (Gospić).

Matičin predsjednik naglasak je stavio na odnos ogranaka i Središnjice te ogranaka međusobno. „Sve ciljeve moramo postizati sa sviješću da smo jedna Matica, a ne savez manje ili više sličnih udruga“, kazao je Damjanović i poručio da se ne mogu postizati veći uspjesi ako u Središnjici nema prave brige za ogranke, ali ni ako u ograncima nema zanimanja za ono što se ostvaruje u Središnjici. U tom kontekstu predložio je povremene putujuće izložbe knjiga Središnjice i ogranaka, kao i razmjenu ostalih programa.

 


Zvonimir Vila, Kapela Sv. Jurja u Lijevim Štefankima

 

Govoreći o Matičinu ustroju i financiranju, kazao je da mnogi kad vide Matičinu palaču na zagrebačkom Zrinjevcu, ili kad čuju riječ odjeli, misle da su u Matici zaposlene stotine ljudi, a istina je da se ta brojka posljednjih godina kreće oko trideset. „Naši su odjeli skupine ljudi koji se okupljaju oko određene problematike, a oni koji vode te odjele za to ne dobivaju nikakvu novčanu naknadu.“ Dodao je da su sredstva koja Središnjica dobiva namjenska i uvijek takva da se samo pažljivim trošenjem može ostati iznad vode.

Kulturno i nacionalno

Predsjednik Damjanović posebno se osvrnuo na Matičino članstvo. Kazao je da su Matičina ciljana publika ljudi koji povezuju kulturno i nacionalno, kojima je stalo najviše do onih oblika kulture koji su u službi čuvanja i jačanja nacionalnog identiteta. Dodao je da će trenutno Matičino vodstvo osobito raditi na unutarnjem jačanju ustanove, na povećanju broja članova i na tome da oni uredno ispunjavaju svoje članske obveze. Ne ponajprije radi novca, „nego zato da stvorimo posve urednu ustanovu, koja i zbog toga ima pravo tražiti da se bolje vrednuje njezin rad, a ne da u zemlji u kojoj se na različite udruge troši gotovo dvije i pol milijarde kuna godišnje pet ili šest puta više novca dobiju udruge koje imaju deset puta manje članova i deset puta manju djelatnost od Matice.“ Akademik Damjanović na koncu je još jednom apostrofirao da povezivanje Središnjice s ograncima treba ojačati ne samo u smislu odnosa vodstva i članstva nego i međusobnoga i višesmjernoga obogaćivanja dobrim programima.

Božidar Škrinjarić rekao je da OMH u Pokupskom broji osamdesetak članova. Godine 2005. objavili su monografiju Pokupsko kroz prošlost i sadašnjost s posebnim osvrtom na Domovinski rat, koji je i u tom dijelu Hrvatske ostavio dubok trag. Iako je dosta toga obnovljeno, matičari su se na susretu o tome mogli i osobno osvjedočiti. Grafička mapa akademskog slikara Zvonimira Vile s grafikama vrijednih drvenih kapela Pokuplja objavljena je 2009. Riječ je o vrijednoj sakralnoj tradicijskoj arhitekturi, karakterističnoj za turopoljski i pokupski kraj koji se smjestio između obronaka Vukomeričkih gorica na sjeveru i pitomoga toka Kupe na jugu. Osobito je važna kapela sv. Jurja iz 1667. u selu Lijevi Štefanki, najvredniji primjer tradicijskoga graditeljstva pokupskog kraja.

Ogranak je inicirao spašavanje i restauriranje župske knjižnice, osnutak općinske knjižnice te otkup razrušene bivše zadružne zgrade u Pokupskom, koja bi trebala udomiti Centar kulture Pavao Štoos. U tri navrata organizirana je likovna kolonija Svibanjski susreti, više koncerata tradicijske i ozbiljne glazbe, a objavljeno je i osam brojeva novina Pokupska panorama te u suradnji s ­KUD-om Pokuplje i VIS-om Jane, nekoliko nosača zvuka s izvornim pjesmama pokupskoga kraja i novim skladbama. Pokupski matičari potaknuli su osnivanje udruge Kupa – rijeka života koja okuplja gradove, općine i udruge iz cijelog sliva rijeke Kupe (partner u 3 EU-projekta), a u tijeku je provedba istraživanja Hrvati u Banatu u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem, Institutom za migracije i narodnosti, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i Ogrankom MH u Velikoj Gorici. Naime, mnogi plemići iz Pokuplja i Turopolja u 19. stoljeću u Banatu su osnovali etnički homogena hrvatska naselja. Cilj je istraživanja ustanoviti što je s banatskim kajkavcima dva stoljeća poslije.

Jačati komunikaciju između Središnjice i ogranaka

Iz govora predstavnika ogranaka i predstavljenih iskustava mogu se iščitati ovi zaključci: prvo, svi ogranci (i Središnjica) u posljednje vrijeme raspolažu s manje novca, ali usprkos tomu i dalje uspijevaju ponuditi vrijedne sadržaje, jedni u većoj, drugi u manjoj mjeri, ovisno o članskim kapacitetima i angažiranosti. Drugo, potrebno je ojačati komunikaciju između (odjela) Središnjice i ogranaka, i između ogranaka međusobno, te konsolidirati članstvo. Treće, programe treba promovirati na internetskim stranicama i korištenjem društvenih mreža. Četvrto, potrebno je razmišljati o novim modelima financiranja i pristupanju europskim fondovima. Peto, susreti ogranaka iznimno su korisni i potrebno ih je organizirati barem jednom na godinu.

U Pokupskom se moglo čuti i da su zaslugom čabarskog, velikogoričkog i petrinjskog ogranaka Matice u posljednje vrijeme tri hrvatska nematerijalna kulturna dobra uvrštena na listu zaštićene nematerijalne baštine Ministarstva kulture: čabarski i turopoljski govori i petrinjski božićni običaj čestitara betlemaša, koji će široj javnosti biti predstavljen na svečanosti u Petrinji 21. prosinca. Razmijenjene su nove knjige i časopisi, a posebna tema razgovora bilo je obilježavanje važnih godišnjica: dvjestote obljetnice programskog spisa Antuna Mihanovića Reč domovini, o čemu je izlagao predsjednik Damjanović, i stote objavljivanja Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić. Govorilo se i o uspješnoj suradnji pojedinih ogranaka s osnovnim školama nagrađivanjem odličnih učenika Matičinim knjigama i organizacijom edukativnih programa, što bi valjalo proširiti i na druge ogranke. S tom porukom koristan i poticajan susret matičara u Pokupskom zaokružio je prigodan program učenika Osnovne škole Pokupsko, koji je oživio tradiciju.

(Goran Galić)

Izvor: Vijenac, br. 554



Uredništvo

Ida Hitrec
Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva