Predstavljanje knjige SAMUEL BUDINA – HISTORIA SIGETHI 1568.
POVIJEST OPSADE I OBRANE SIGETA 1566.

Ogranak Matice hrvatske u Ozlju
poziva Vas na predstavljanje knjige

Samuel Budina
HISTORIA SIGETHI 1568.
Povijest opsade i obrane Sigeta 1566.

Knjigu će predstaviti:
STJEPAN BEZJAK, mag. philol. croat. et hist.
predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Ozlju

PETAR UŠKOVIĆ CROATA, mag. educ. philol. et croat. lat.,
prevoditelj

prof. emerit. ALOJZ JEMBRIH,
priređivač, urednik i autor pogovora

Knjigu Samuel Budina HISTORIA SIGETHI 1568. - Povijest opsade i obrane Sigeta 1566. pripremio je profesor emeritus dr. sc. Alojz Jembrih, a s latinskog je tekst preveo i dodao bilješke Petar Ušković Croata, mag. educ. philol. et croat. lat. Knjiga je izdana u zajedničkoj nakladi Ogranka Matice hrvatske u Ozlju i Pučkog otvorenog učilišta Katarina Zrinska - Ozalj.

Ova je knjiga važan historiografski izvor, spoj književnosti i povijesti objedinjen temom Sigetske bitke. Od iznimnog je značaja jer donosi i latinski prijevod i glagoljski rukopis Historie Sigethi te razjašnjava nedoumice o njezinu autorstvu. 

U središtu višedijelne i osebujne knjige je  Nikola IV. Zrinski (1508./18. – 1566.) koji je u hrvatskoj i europskoj povijesnoj memoriji ostao zapamćen po junačkoj obrani Sigeta ne bojeći se smrti koju je dragovoljno prihvatio boreći se sa svojim subraniteljima do zadnje kapi krvi. Taj njegov herojski čin odjeknuo je čitavom tadašnjom Europom i ubrzo je našao mjesto u knjižnom obliku koji je ostvario na latinskom jeziku Samuel Budina (1568.). (...) Izdanja koja su slijedila nakon Budinina prvotiska (1568.), svjedoče o velikom publicitetu još u 16. stoljeću. Njegova Historia Sigethi bila je prvorazredni izvor kojim su se služili svi koji su pisali o događajima u Sigetu.

Nakon latinskoga preslika i hrvatskoga prijevoda Budinina djela u ovoj knjizi predočen je i preslik originala glagoljskoga rukopisa u kojemu su kronološki opisani: napad, obrana, opsada i zauzeće Sigeta od Turaka u kojoj obrani junački sa suborcima pogiba Nikola IV. Zrinski.  O tom glagoljskom rukopisu prvi je pisao u svojoj raspravi slovenist France Kidrič, koji je glagoljski tekst transliterirao, poprativši ga dragocjenim bilješkama 1912. godine. Stjepan Ivšić, hrvatski filolog, također je 1918. godine, iznova čitao spomenuti glagoljski rukopis, načinivši novu latiničnu transliteraciju sa svojim bilješkama i ispravcima Kidričeva prijepisa.
Preslik glagoljskoga rukopisa u ovoj knjizi predočen je ispred spomenute Ivšićeve rasprave i transliteracije tako da čitatelj može usporediti glagoljski rukopis i hrvatski prijevod s latinskim Budininim izdanjem.