Znanstveni skup JEZIKOSLOVNA I KNJIŽEVNA KROATISTIKA U IZDANJIMA OGRANAKA MATICE HRVATSKE

Bogata povijesna i kulturna baština, zaogrnuta velom ljepote prirode, najkraći je opis posebnosti po kojoj se Ozalj izdvaja u hrvatskim povijesnim, kulturnim i geografskim krajolicima. Nadahnjivao je Slavu Raškaj, koja je, iako gluhonijema, progovarala svojim ozaljskim pejzažima, a veliku su povijest u njemu stvarali Zrinski i Frankopani. Jezične karakteristike ozaljskoga književnojezičnog kruga služile su Ivanu Belostencu za tronarječnu kajkavsko-čakavsko-štokavsku koncepciju  latinsko-hrvatskoga rječnika  Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (1740), kojime je težio ostvarenju jedinstva hrvatskoga jezika.

Taj grad povijesti, tradicije i umjetnosti svojevrsna je artikulacija svrhe Matice hrvatske od njezina utemeljenja sa zadaćom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva. Stoga se i zagrebačka Središnjica Matice hrvatske rado okreće Ozlju u ostvarivanju svojih programa. Pokazala je to i smještajući u Ozalj prvi skup koji se bavio izdanjima njezinih ogranaka Jezikoslovna i književna kroatistika u izdanjima ogranaka Matice hrvatske. Skup je održan 24. i 25. listopada u ozaljskome dvorcu, biseru hrvatske baštine, u kojemu su stolovali Zrinski i Frankopani tijekom 16. i 17. stoljeća, a danas je u njemu smješten Zavičajni muzej O

Domaćin susreta bio je Ogranak Matice hrvatske u Ozlju, na čelu s predsjednikom Stjepanom Bezjakom, ujedno ravnateljem muzeja, uz potporu Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca, na čelu s v. d. ravnatelja Bogdanom Bošnjakom, i Grada Ozlja, uz uvijek srdačno gostoprimstvo gradonačelnice Gordane Lipšinić. Organizatorice iz zagrebačke Središnjice bile su pročelnica Odjela za književnost MH Lahorka Plejić Poje i tajnica za ogranke MH Ida Hitrec. Sudjelovalo je dvadeset i troje izlagača s dvadeset izlaganja.

Dva grada Zrinskih:
Čakovec i Ozalj

Skup je uvodnom riječju otvorio predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, a dobrodošlicu su poželjeli domaćini Stjepan Bezjak i Gordana Lipšinić. Poveznica dvaju gradova – Ozlja i Čakovca – izložena je u prvome tematu, koji se bavio izdavaštvom Ogranka MH u Čakovcu o Zrinskima. Predsjednik Ogranka Ivan Pranjić predstavio je pet knjiga. Prvu kajkavsku tiskanu knjigu Decretum Ivana Pergošića iz 1574. Ogranak je tiskao 450 godina poslije, transkribiranu na suvremeni hrvatski pravopis. Majka Katarina Zvonimira Bartolića tiskana je 2004, a bogato ilustrirana Sibila: knjiga gatalica zrinskoga dvora 2007. Izdanje iznimne vrijednosti je Triptih Zriniana, koji obuhvaća tri malene knjige: Putni tovaruš Ane Katarine Zrinski u izvorniku te u transkripciji te Majku Katarinu; izdanje je na frankfurtskom sajmu knjige 2005. uvršteno među sto najljepših knjiga na svijetu. Sigetski boj u hrvatskoj epici (2016) donosi epove na kajkavskom, čakavskom i štokavskom narječju o sigetskoj tragediji Nikole Šubića Zrinskog, jedan ep na jeziku ozaljskog književnojezičnog kruga te polazni prozni tekst Ferenca Črnka o Sigetu. Usto, OMH u Čakovcu u svakome od dosad objavljenih 27 brojeva Hrvatskoga kajkavskoga kolendara, godišnjaka Ogranka, o kojemu je izlaganje za skup pripremio Tomo Blažeka, donosi barem po jedan tekst o nekome iz obitelji Zrinskih. Za obnovu Kolendara, kao i za pokretanje časopisa Hrvatski sjever (1996–2008), zaslužan je Zvonimir Bartolić (1930–2009), kojemu je izlaganje posvetio Krunoslav Mikulan. Profesor Bartolić svojim je djelovanjem, osobito na polju znanosti i književnosti, znatno unaprijedio znanstveno-kulturnu scenu Međimurja, a pokretanjem niza projekata objedinjavao je djelovanje više ogranaka Matice hrvatske u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Jedno od najljepših ljubavnih pisama hrvatske književnosti, koje je Petar Zrinski uputio supruzi Katarini noć uoči smaknuća 1671, inspiriralo je OMH u Ozlju da 2014. pokrene natječaj za najbolju kratku ljubavnu priču naslovljen, prema pismu, Moje drago serce, pokazujući da baština može biti poticaj i za kreativno stvaranje novoga. Natječaj je prezentirao Bogdan Bošnjak.

Dvorac Ozalj, biser hrvatske baštine u kojemu su stolovali Zrinski i Frankopani tijekom 16. i 17. stoljeća / Snimio ZVONIMIR GERBER

Baštinom se bavi istodobno bivajući usmjeren na budućnost i OMH u Velikoj Gorici. Bogatim programom u Velikoj Gorici na Matičinu četvrtku gotovo svaki tjedan u godini okuplja vodeće hrvatske jezikoslovce, prirodoslovce, znanstvenike, književnike, glazbenike i stručnjake iz mnogih drugih područja. Poneke tekstove izlaganja potom ukoričuje u časopis Luč, usmjeren ponajprije znanstvenim i kulturnim pitanjima. Časopis usto sadržava dvije redovite rubrike: (Svietle) kajkavske steze s tekstovima na kajkavskom idiomu i Književna scena s nagrađenim tekstovima redovitoga ogranačkog Matičina književnoga natječaja. Glavna urednica, profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Bernardina Petrović,  ukazala je na ulogu časopisa Luč u afirmaciji suvremene književnosti i jezikoslovnih istraživanja.

Najvažniji projekt, koji valorizira pisanu kulturu i književno stvaralaštvo Hrvata Bosne i Hercegovine, edicija je Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga. Prilogom o tom velikom izdavačkom projektu Ogranka MH u Sarajevu te prezentacijom do sada objavljenih 40 knjiga, na skupu je sudjelovao utemeljitelj i glavni urednik edicije Mirko Marjanović. Edicija obuhvaća tri razdoblja. Prvo je razdoblje srednjovjekovnih pisanih spomenika kulture i razdoblja narodne književnosti do latiniteta, koje započinje u 14. stoljeću i proteže se na pisanu riječ bosanskih franjevaca Bosne Srebrene na narodnom, hrvatskom jeziku, razvijenome u 17. stoljeću, pa sve do devetnaestoga. Najbogatije i najvažnije razdoblje u ediciji novija je i suvremena hrvatska književnost Bosne i Hercegovine, a završava s djelima najmlađih autora.

Briga za velikane
hrvatske književnosti

Sljedećeg dana skupa, 25. listopada, u prvoj sekciji govorilo se o projektima očuvanja djela triju hrvatskih književnika – Frana Galovića, Ivane Brlić-Mažuranić i Dragojle Jarnević, u ograncima MH u Koprivnici, Slavonskome Brodu i Karlovcu. Predsjednik OMH u Koprivnici predstavio je ediciju Sabrana djela Frana Galovića, koja prema metodološkoj zamisli Milivoja Solara revalorizira Galovićev opus sadržan u deset knjiga, koje je objavio Julije Benešić, a objavljivana je sukcesivno u biblioteci Moderna Ogranka MH u Koprivnici od 2005. do 2010. U bogatoj izdavačkoj djelatnosti Ogranka MH u Slavonskome Brodu izdvaja se kapitalni projekt kritičkog izdanja Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić pokrenut 2010. Dosad je otisnuto šest svezaka, a očekuje se izlazak iz tiska i predstavljanje sedmoga. Najveći je to projekt Ogranka MH u Slavonskome Brodu, uz stručni poticaj i znanstveno vodstvo Vinka Brešića, glavnog urednika, a prezentirale su ga Irena Krumes i Jasna Ažman. Hrvojka Božić, predsjednica OMH u Karlovcu, govorila je o očuvanju književne ostavštine Dragojle Jarnević. Najveće Dragojlino ostvarenje, opsežan Dnevnik, prvi kontinuirano vođen dnevnik u novijoj hrvatskoj književnosti, ujedno je i jedno od najvažnijih izdanja OMH u Karlovcu, koji ga je tiskao 2000, a uredila ga je Irena Lukšić.

Gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić / Snimio MIROSLAV RAZUM

Predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica

Pročelnica Odjela za književnost MH Lahorka Plejić Poje

Predsjednik OMH u Ozlju Stjepan Bezjak

Ana Lemić i Jasminka Brala-Mudrovčić iz OMH u Gospiću izdanjem Lika i velebitsko primorje u hrvatskoj književnosti (2017) pokazale su kako se iz književnih djela, bilo u stihu ili prozi, na poseban način uči povijest jednoga kraja. Knjiga sabire djela autora koji su opisali, opjevali ili samo spomenuli Liku i velebitsko primorje. Prinosi su hrvatskoj književnosti i otkrivanju zavičaja i domovine također zavičajne čitanke u izdanjima ogranaka MH, o kojima je govorio Stjepan Sučić. Izdavaštvo OMH u Ozlju predstavila je Sanja Benković-Marković, posebno istaknuvši transkripciju prvoga cjelovitog prijevoda Novoga zavjeta na kajkavski književni jezik Ivana Ruperta Gusića, nastala između 1810. i 1821, te prijepise zbirki narodnih pjesama Julija Oreškovića i Frana Kucelića, koje će Ogranak uskoro objaviti.

Književni časopisi

U izdavaštvu ogranaka velik je broj časopisa posvećen književnosti, književnoj povijesti, teoriji i kritici. Na skupu su predstavljena tri – Književna revija (OMH u Osijeku), Dubrovnik (OMH u Dubrovniku) i Riječi (OMH u Sisku). Dugogodišnji glavni urednik Ivan Trojan, aktualni predsjednik OMH u Osijeku, te novoizabrana glavna urednica Tatjana Ileš predstavili su povijest Književne revije od utemeljenja 1961. do danas. Na više od 40.000 stranica objavljeni su u tom razdoblju raznovrsni književni prilozi, izvorni i u prijevodu, književnoteorijski članci, eseji, kritike i uredničke bilješke.

Jedan od urednika časopisa Dubrovnik Ivan Viđen predstavio je taj za kroatističku struku važan časopis. Od pokretanja 1955. do danas u njemu istaknuto mjesto imaju tekstovi o starijoj hrvatskoj književnosti, kao i književna i kazališna kritika. Tako je, primjerice, već 1991. po jedan broj bio posvećen Ivanu Gunduliću i Tinu Ujeviću, 1992. Ivanu Buniću Vučiću i Milanu Milišiću, 1993. Bartolu Kašiću i Franu Čali, 1999. Silviju Strahimiru Kranjčeviću, dok su noviji brojevi posvećeni, primjerice, Marinu Držiću, Ivanu Mažuraniću, Iliji Crijeviću, Ovidiju…

Časopis Riječi, pokrenut 1969, pa ponovno 1990, predstavila je dugogodišnja glavna urednica Đurđica Vuković. Riječi su pridonijele razvoju književnog i pjesničkog stvaralaštva u Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji, ali su pronašle i vlastitu vrijednu nišu u književnim časopisima koji se objavljuju u Republici Hrvatskoj. U časopisu su mnoge autorice i autori objavljivali prvi put poeziju, prozu i esejistiku, a objavljuju se i djela iz svjetske književnosti. Posebno mjesto zauzima rubrika Poezija, u kojoj su objavljivani najvažniji hrvatski suvremeni pjesnici, povezani i s Kvirinovim poetskim susretima, manifestacijom koju Ogranak organizira od 1997.

Između centra i periferije

Iako u izdavaštvu ogranaka prevladavaju književne teme, oni daju i vrijedne prinose jezikoslovlju, posebno u proučavanju govora mjesta i krajeva u kojemu pojedini ogranak djeluje. Upravo zbog bogatog izdavaštva, ali i drugih djelatnosti kojima se brine o očuvanju čabarskih govora, na poticaj OMH u Čabru te je govore Ministarstvo kulture 2015. proglasilo zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom. Izdavaštvu OMH u Čabru izlaganja su posvetili predsjednik Ogranka Ivan Janeš te Marija Malnar Jurišić s Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Do sada je Ogranak objavio osamnaest knjiga na čabarskom govoru: pet rječnika, komediju, dramu, povijesnu knjigu i deset zbirki pjesama. U suradnji s profesoricom Silvanom Vranić s Filozofskog fakulteta u Rijeci očuvanjem paških govora posebno se bavi OMH u Novalji. Njihov je rad na tom području izložio Ivan Miškulin iz OMH u Rijeci, prikazavši i druga izdanja ogranaka iz područja dijalektologije.

U izdanjima Matičinih ogranaka objavljeni su i brojni pretisci, a neki su od njih posebno važni za povijest jezika iz perspektive suvremenoga jezikoslovlja. Dva takva pretiska, Svaschta po mallo illiti kratko sloxenye immenah, i ricsih ù illyrski, i nyemacski jezik (1761) Blaža Tadijanovića i Grammatica Latino-Illyrica ex Emmanuelis; Aliorumque approbatorum Grammaticorum libris juventuti Illyricae studiose accommodata a patre f. Laurentio de Gliubuschi (1713) Lovre Šitovića, kojima su suizdavači OMH u Slavonskome Brodu i OMH u Ljubuškome, predstavio je Igor Marko Gligorić s Katedre za hrvatski standardni jezik na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Skup je zaključila pročelnica Odjela za književnost MH i profesorica starije hrvatske književnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Lahorka Plejić Poje govoreći o prilozima kroatistici Ogranka MH u Dubrovniku. Promotrila ih je u širem kontekstu, u svjetlu oblikovanja odnosa centra i periferije, koji je posebno zanimljiv u razdoblju osnivanja Matice ilirske/hrvatske i u prvim desetljećima njezina djelovanja, a potom i u novije doba, otkad se Matičino djelovanje izvan Zagreba institucionaliziralo u obliku ogranaka.

Skup je prikazao knjige i časopise kao riznice znanja u okolnostima krize čitanja, pa i smanjivanja funkcionalne pismenosti, s ciljem razmatranja dosega i perspektiva djelovanja ogranaka u području jezikoslovlja i književnosti. Veliki su intelektualci i umjetnici uz važnost stjecanja i unapređivanja znanja nerijetko isticali i važnost brige za tijelo i duh te djelatnu ulogu prirode u tome. To su činili i Nikola Tesla i Slava Raškaj, u slavu kojih je osmišljena ozaljska izletnička ruta Teslinim svjetlom tragovima Slave Raškaj. Sudionike skupa tom je rutom proveo Stjepan Bezjak. Posjet Ozlju završili su okruženi lijepom jesenskom prirodom, prožetom spojem svjetla i vode, posjetivši i mjesta na kojima su nastajali pejzaži Slave Raškaj.

(Ida Hitrec)

Izvor: Vijenac, br. 670