Dodjela nagrade "Stjepko Težak" za najbolju kratku ljubavnu priču

Iz jednog susreta dvaju gradonačelnika i iz njihove ljubavi prema svojim gradovima, rodila se ideja kako na najbolji način promovirati kulturno-povijesnu baštinu. Te 2013. godine sreli su se Gordana Lipšinić, gradonačelnica Ozlja te Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle. Njegova misao da se „sve može ostvariti ako čovjek dobro zasanja“ potaknula ih je na razgovor o ozaljskom kulturno-povijesnom bogatstvu – o Starome gradu, Kupi, Munjari, Slavi Raškaj, Ivanu Belostencu, Jurju Križaniću, Stjepku Težaku, Petru Zrinskom, njegovoj ženi Katarini i njihovoj nesretnoj sudbini. Kao rezultat „zasanjanosti“ pokrenut je 2014. Međunarodni književni natječaj za kratku ljubavnu priču Moje drago serce, nazvan prema pismu koje je noć uoči smaknuća Petar Zrinski uputio ženi Katarini. Članovi stručnog povjerenstva za vrednovanje priča, književnica Julijana Matanović, sveučilišna profesorica Dubravka Težak te književnik i gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović biraju najbolje priče pristigle na natječaj, koje moraju biti vezane za Ozalj,  a nagrađuju se Nagradom „Stjepko Težak“, nazvanom prema još jednom poznatom Ozljanu. Nagradu dodjeljuju Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Ozalj i Ogranak Matice hrvatske u Ozlju pod pokroviteljstvom Grada Ozlja i Karlovačke županije.

Ovogodišnja svečanost dodjele, šesta po redu, održana je u Zavičajnom muzeju Ozalj 22. svibnja. Uvodnim riječima obratili su se ravnatelj Zavičajnog muzeja Ozalj i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Ozlju Stjepan Bezjak, gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić,  v. d. ravnatelja Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca Ozalj Bogdan Bošnjak te u ime Predsjedništva Matice hrvatske i predsjednika Stipe Botice, tajnica za ogranke Matice hrvatske Ida Hitrec. Članice stručnog povjerenstva natječaja Moje drago serce, Julijana Matanović i Dubravka Težak, govorile su o pričama pristiglim na ovogodišnji natječaj, predstavivši i knjigu Gartlic ljubavi: 40 najljepših ljubavnih priča iz Ozlja, zbirku koja okuplja najbolje priče s natječaja od 2014. do 2017.

Pod zaporkama je na ovogodišnji natječaj prijavljena 61 kratka priča. Prvu nagradu "Stjepko Težak" u vrijednosti 5.000 kuna osvojila je Ivana Adlešić Pervan za priču Struja, drugu nagradu u vrijednosti 3.000 kuna Andy Jelčić  za priču A Šemso?, a treću nagradu u vrijednosti 1.500 kuna osvojila je Nada Đerek za priču Žuti pijetao, bijela kokoš, djevojčica i šampite. Pohvaljene su priče Izlet Snježane Babić-Višnjić, Prizivanje Marije Dukić, Švicarac Dražena Filoševića, Mila moja gospodarica Danile Linić, Imel sem ju rad Zdenke Maltar, Trk u samoću Marina Pelaića i Glasnik Đurđice Stuhlreiter. Nagrade i pohvale najuspješnijim autorima uručili su Julijana Matanović, Dubravka Težak, Gordana Lipšinić i Bogdan Bošnjak.

Članice stručnog povjerenstva za vrednovanje priča Julijana Matanović i Dubravka Težak, gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić, predsjednik OMH u Ozlju i ravnatelj Zavičajnog muzeja Ozalj Stjepan Bezjak, v.d. ravnatelja Knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca Bogdan Bošnjak s nagrađenim autorima/ snimila Ida Hitrec

Budući da ljubav daje smisao svemu, a to čini i glazba, koja prema Platonu „daje dušu svemiru, krila mislima, leti do mašte, a životu i svemu daje privlačnost i radost“, teško je zamisliti svečanost posvećenu ljubavi bez glazbe. Za prožetost glazbom pobrinuli su se učenici i profesori Glazbene škole Karlovac, Područni odjel Ozalj. Pod vodstvom profesora Melite Mataković Rožić, Marine Muić, Kristinke Kadak i Bojana Petkovića nastupili su Gita Kovačević, Roko Blažina, Toni Blažina, Josip Beketić, Ivan Blažina, Ivan Vrbanek, Sofija Vrbanek i Lucija Beketić.

Zbirka Gartlic ljubavi započinje citatom iz prvonagrađene priče Kristine Kasumović Moje zvijezde 2014. godine: Trebali bismo češće promatrati zvijezde kako se, jednom kada napustimo ovaj svijet, ne bismo izgubili. Ogranak Matice hrvatske u Ozlju u Matičinoj je obitelji jedna takva zvijezda, koju bismo trebali promatrati, u nju se zagledati i slijediti njezin put u promicanju narodnog i kulturnog identiteta u području umjetničkoga stvaralaštva. Ovim natječajem potiče na stvaranje uvijek novih akvarela Ozlja sastavljenih od riječi i prožetih paletom boja iz spektra ljubavi, onako kako ih je Slava Raškaj slikala bojama.

(Ida Hitrec)