Predstavljanje novog broja časopisa RIJEČ 53/54

Tematska misao sažeta u uvodniku na njemačkom jeziku: "Višejezičnost u kulturi" / "Die Mehrsprachigkeit in der Kultur" spaja kulturu i jezik, a prožima i članke "Novo Europsko kulturno zajedništvo" Alide Bremer, recenziju knjige, ali i samo djelo, "Lingvistička povijest Europe" profesora Ranka Matasovića te članak "Kozmopolitizam na istočnoj obali Jadrana" Ivice Košaka - utvrdila je u uvodu Marina Beroš, glavna urednica Riječi.

Iza rada Hrvatske kulturne zajednice - Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu, odnosno njezine sada već tradicionalne čitaonice također je izuzetno plodno razdoblje o čemu svjedoče i popratni tekstovi u ovom broju Riječi – Juraj Planinc: Zastave, Roman Miroslava Krleže i njegova novija recepcija na njemačkom govornom području, Ljiljana Tadić-Adžamić, predstavljanje knjige: Ivo Kozarčanin, Izabrana djela, te Ivo Kozarčanin, Književna Kritika.
Kao Ogranak Matice hrvatske Zajednica aktivno prati sve važne događaje u Matici stoga je čitateljima predstavljen govor profesora Damira Barbarića Jezik i domovina održan na svečanoj akademiji u povodu 175. obljetnice Matice hrvatske u Osijeku 24.10.2017, a prvotno objavljen u časopisu Vijenac, broj 619. Predstavljena su i dva djela u izdanju Matice hrvatske, već spomenuta Lingvistička povijest Europe profesora Ranka Matasovića te djelo profesora Damira Barbarića Skladba svijeta, Platonov Timej.

Na zadovoljstvo nazočnih, sudionik susreta, autor Milorad-Miki Milenković recitirao je pjesme koje su objavljene u predstavljenom broju Riječi.

U Riječi je objavljen i kratak prikaz romana Tragovi, autorice Marijane Dokoze. Marijana Dokoza, književnica, novinarka, urednica, suradnica redakcije Riječi predstavila je svoj već treći roman u okviru predstavljanja časopisa u Wiesbadenu.

Odlomke iz romana čitala je Marina Beroš.

Roman Tragovi govori o velikim i tragičnim, bolno ranjivim, a opet strastvenim iskustvima ljubavnog zanosa, to je priča u kojoj će svatko pronaći dio svoje osobne istine – kazala je Dokoza.

Roman Tragovi je priča koju prepoznajemo u stvarnosti svakodnevne zbilje, a koje su podjednako pune oduševljenja i uzdaha, ali i boli, krikova, banalnosti, protesta, strepnji, razočaranja, slutnji, razaranja, tragedija, ponekad i krvi, standardnih i životnih tema. "Bez frazelogije" - kako je to primijetio pjesnik Milenković - "roman je predstavljen kao djelo bez apstrakcija i opsjenarstva, ali ne i bez poezije."

Protagonisti romana, njihova duhovna, pa i fizička raspoloženja i stanja kao i svaka aktualna promjena prostora kojim se kreću umrežuju se u iskustvo čitatelja i postaju dio osobnog iskustva. Roman Tragovi, ne bez usporedbe s pojedinim radovima u časopisu Riječ, doista na krajnje pojednostavljen i jednostavan način govori o detaljima koje možda u stvarnosti i ne bi zamijetili. To je priča o velikim i tragičnim, bolno ranjivim, a opet zvjezdano strastvenim iskustvima ljubavne vrućice.

"Sljedeći tragove ove priče od punih trideset poglavlja – naglasila je autorica - jednostavno povjerujemo kako je riječ o vlastitom iskustvu." Marijana Dokoza bilježi svaki trag dvije strasno zaljubljene i već ranijom sudbinom razdvojene osobe, minuciozno ispisujući detalje, prikazujući njihove dijaloge, duhovna i moralna raspoloženja. Odnosi protagonista međusobno zrcale često odnose unutar društva. Naizgled realistična životna priča prisilit će svakog čitatelja natjerati na razmišljanje, a ne rijetko i na poistovjećivanje s likovima, te preispitivanje njihovih postupaka. To je intrigantna priča koja traži odgovore na životna pitanja. Što je ljubav? Može li ljubav biti grijeh? Dilema glavne junakinje - je li ljubav grijeh – naizgled je najvažniji element roman. Autorica daje do znanja kako požuda i strast nisu glavni razlozi zbog kojih se žena upušta u avanturu s drugim muškarcem. Roman nas suočava s još jednim neizbježnim pitanjem: "Možemo li sasvim kontrolirati svoje osjećaje? Možemo li izbjeći ljubav? Naravno, ja vam neću reći odgovor na to pitanje. Na posebno intrigantan način taj odgovor je ponuđen u ovom romanu" - zaključila je Dokoza.

"HKZ/OMH potiče razumijevanje među narodima i promiče snošljivost na području kulture" – naglasio je Košak. S prezentacijom najnovijeg izdanja Riječi okončan je i jednogodišnji projekt Višejezičnost u kulturi koji je Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu (HKZ/OMH) predstavio na Međunarodnom sajmu knjiga 2017. godine u Frankfurtu. Pored aktualnog dvobroja (53/51) i prošlogodišnje izdanje Riječi čini svojevrsnu dokumentaciju pozitivnog i stvaralačkoga djelovanja hrvatskih iseljenika u Njemačkoj. Na ukupno 140 stranica navedenih izdanja Riječi, predstavljeni su rad i kulturni život naših ljudi u Njemačkoj i Hrvatskoj. Tome je pridonijelo dvadesetak autorica i autora. Većina tekstova iz Riječi su i dio istupa HKZ/OMH u javnosti. Na literarnim tribinama, u okviru Hrvatske čitaonice u Wiesbadenu predstavljena su književna djela iz Hrvatske i svijeta. Portal zajednice Literatur im Dialog[1] svjedoči i o djelovanju u njemačkom kulturnom životu. Prvi broj Riječi izašao je u 1991. godine i od tada izlazi, s kratkim prekidom od 2004. do 2010. godine kontinuirano, dva-tri puta godišnje u nakladi Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena. Riječ ima nadregionalni karakter i registrirana je u Njemačkoj nacionalnoj knjižnici (Deutsche Nationalbibliothek) s nakladničkim brojem ISSN 2196-6109.

Na sljedećem susretu Hrvatske čitaonice u Wiesbadenu koji će se održati 9. svibnja bit će predstavljeno izvješće s godišnjeg susreta Njemačkih kroatista (Deutschen Gesellschaft für Kroatistik) u Sigenu uz prikazivanje radova s goEast filmskog festivala.

Digitalno izdanje Riječi broj 53/54 dostupno je na portalu:  http://www.hkz-wi.de/rijec/Dateien/Rije%c4%8d%2053_54.pdf

(Ivica Košak)