Obogaćena filozofska i jezikoslovna biblioteka Hrvatske kulturne zajednice - Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu

Desetak naslova hrvatske i svjetske filozofije u izdanju MH nisu samo prigodan poklon koji će obogatiti knjižnicu lokalnog ogranka, nego prvenstveno zadaća da se te knjige pročitaju predstave publici i da se o njima piše – rekao je Ivica Košak, predsjednik Ogranka MH u Wiesbadenu.  

Knjige poklonjene Hrvatskoj kulturnoj zajednici Wiesbaden

Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu prigodom njegove posjete potpredsjedniku Matice hrvatske dr. sc. Damiru Barbariću predati latinsko izdanje knjige Philosophi Flores (Lucii Annei Senecae Cordubensis Summo Labore Selecti) Sive Sententiae Insigniores. Ovo djelo  tiskao je Erasmus Rotardamski, (1467-1536) u Antverpenu 1534. godine. Njemačko izdanje izlazi 1746, a već 1753. godine slijedi i Zagrebačko izdanje.

Predstavnici Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden Ivica Košak i Jela Šare uručuju knjigu potpredsjedniku Matice hrvatske Damiru Barbariću

Naslovnica izdanja Senecine knjige iz 1746, koju je na poklon dobio potpredsjednik Matice hrvatske Damir Barbarić

Lucius Annaeus Seneca, Seneka Filozof ili Seneka Mlađi rimski je filozof i književnik (Corduba, danas Córdoba, 4. pr. Kr. – Rim, 65). U Rimu je studirao retoriku i filozofiju i ubrzo se istaknuo kao pravnik, jedan od najvećih moralista i senator. Prognan od Caligule i Claudija, vratio se 49. iz progonstva na Korzici kako bi postao Neronov odgojitelj, a poslije i savjetnik. Bio je optužen za urotu protiv cara i prisiljen na samoubojstvo. Kako je djelovao u doba okrutnoga samovlađa, svim se silama trudio potaknuti suvremenike na moralan život: moralne su pobude osnovni pokretač njegova filozofskog i književnoga djela. Stoički se značaj njegove misli ogleda u jedinstvenoj zadaći filozofije da odgaja i istražuje vrline. Polazeći od čovjekove moralne slabosti, smatrao je da čovjek poglavito mora održavati ćudorednu strogost prema samomu sebi kako bi mogao steći osjećaj blagosti i sućuti za bližnje.

Tekstovi Senece odlikuju se kratkim, dotjeranim rečenicama, duhovitim sentencijama ili neočekivanim antitetičkim obratima, poantom na kraju odjeljaka, prodorom pjesničkoga jezika u prozni izraz, a proznih i retoričkih izraza u pjesnički jezik.

Ovaj, prvenstveno simboličan čin ima jednu širu kulturnu konotaciju u europskoj višejezičnoj kulturi. Naime, poznato je, kako je  izdavač Erasmus Rotardamski s tiskanjem djela antičkih pisaca snažno doprinio razvoju i zamahu humanizma i renesanse. Uspjeh reformatorskog pokreta, kojemu sam Erasmus nije pripadao, ne bi bio zamisliv bez širokog pristupa klasičnoj literaturi upravo kroz izdavački rad. Rizinica rukopisa u Baselu, a  koju je Erasmus koristio za svoju izdavačku djelatnost nastala je snažnim doprinosom Ivana Stojkovića, francuskog znanstvenika sa Sorbone porijeklom iz Dubrovnika. Stojković, poznat i kao Johannes von Ragusa donio je 1438. godine iz Carigrada zbirku rukopisa antičkih pisaca  u Basel.

(Ivica Košak)