Budućnost Katoličke crkve u Njemačkoj

Katolička crkva u Njemačkoj danas se suočava s kontinuiranim padom broja vjernika i svećenika, kao i s ozbiljnim financijskim i strukturnim izazovima, dok ju posljednjih 15-ak godina prate i drugi skandali. U kontekstu ovih višestrukih kriza, Njemačka biskupska konferencija zajedno s centralnim odborom katolika laika u Njemačkoj 2018. godine pokrenula je takozvani „sinodalni put“, raspravni proces o temama vlasti i podjele vlasti u Crkvi, svećeničkog života i identiteta, uloge žene u Crkvi i seksualnog morala.

U svojem predavanju Matija Vuđan istaknuo je da način postupka „sinodalnog puta“ (biskupi odlučuju zajedno s laicima o navedenim temama), tj. istobitna participacija vjernika u cijelom procesu odlučivanja o crkvenoj doktrini, ima svoje teološke temelje u centralnim dokumentima Drugog vatikanskog koncila kao i pokojnog pape Franje koji naglašavaju „opće svećeništvo“ i „osjećaj vjere“ svih krštenika. Usprkos ovom nauku, Drugi vatikanski koncil, pa zatim crkveni zakonik, ali i pokojni papa Franjo jasno kažu da je moć odluke u Katoličkoj crkvi strogo vezana uz sakrament (biskupskog) ređenja. Vuđan je stoga zaključio da se, bez obzira na materijalna pitanja, tj. navedene teme „sinodalnog puta“, prije svega mora postaviti formalno pitanje pravne legitimacije tog procesa.

Nadalje, Vuđan je pokazao da se pokojni papa Franjo koji je za vrijeme svoga pontifikata podržavao sinodalnost kao temeljnu dimenziju Crkve u njezinom pastoralnom usmjerenju, naglašavajući važnost slušanja, zajedništva i decentralizacije u odlučivanju i koji je više puta istaknuo važnu ulogu laika unutar crkvenih odluka, nikada nije odrješito postavio protiv „sinodalnog puta“ u Njemačkoj. Zanimljivo će s toga biti, kako će se njegov nasljednik Lav XIV. u budućnosti pozicionirati prema ovom procesu.

Predavanje je završio biblijskim i povijesnim primjerima koji naglašavaju kako su rasprave i nesuglasice uvijek bile dijelom Crkve.

Mijo Nujić