MOJ PRIJATELJ STEFAN ZWEIG - Nepoznata pisma Josipa Kosora Stefanu Zweigu predstavljen u Wiesbadenu

Knjigu je  predstavio prevoditelji Tihomir Glowatzky iz Bamberga.

U djelu Moj prijatelj Stefan Zweig objavljena su posve nepoznata i dosad ni u jednom stručnom hrvatskom izvoru spomenuta pisma hrvatskog književnika Josipa Kosora glasovitom austrijskom piscu Stefanu Zweigu. Pisma su otkrivena tijekom 2020. godine, u sveučilišnoj knjižnici u saveznoj državi New York, gdje je Zweig boravio nakon bijega iz nacističke Austrije.

Zweig je sačuvao 111 pisama i razglednica, uglavnom pisama, koji su nastajali od 1909. do 1938., u godinama kada je Kosor boravio u Beču i Njemačkoj, sve do Zweigove emigracije. Pisana su na njemačkom jeziku, s teško čitljivim Kosorovim rukopisom, koji se prevoditelj Tihomir Glowatzky uz stručnu konzultaciju s izvornim govornicima njemačkog jezika ipak uspio odgonetnuti. Glowatzky jeistaknuo je kako je nekim pismima mogao pročitati samo naslov te dodao kako se za pomoć morao obrati muzejskim stručnjacima koji se bave odgonetanjem i čitanjem nečitljivih rukopisa.

U pismima, koja se čitaju kao dnevnik,  velik je raspon informacija i Kosorovih dojmova o radu na dramama, njegovim boravcima u Berlinu, Beču i Münchenu, Parizu, Petrogradu i Londonu o odnosu sa umjetničkim krugovima u Hrvatskoj, a ponajviše o njegovu odnosu sa Zweigom koji mu je bio mentor i mecena. Pisma pokazuju kako je Kosor bio u toku europskih umjetničkih zbivanja u vrijeme pojave avangarde i moderne književnosti kao ni jedan hrvatski pisac u to vrijeme. On piše o suradnji sa suvremenicima  Blanchardom, Stanislavskim, Bahrom i Przybyszewskim - vodećim intelektualcima toga doba.

U ovom radu koji je izdala Matica hrvatska kao posebno, dvojezično izdanje potvrđeno je ono što se tek nagađalo u studiju hrvatske književne povijesti: Zweig i Kosor bili su jedno vrijeme veoma bliski prijatelji. Stefan Zweig je bitno pomogao Kosoru u pisanju i plasmanu njegovih djela na njemačkom govornom području. Sada je jasno, a prije objavljivanja ovih pisama to se nije moglo znati, da su se dopisivali gotovo punih 30 godina, a možda i duže, sve dok Zweig nije otišao u Brazil. - Rekao je Glowatzky.

Pisama nam govore kako je  Kosor odlučio uspjeti u dobrovoljnoj emigraciji u koju je krenuo gotovo kao pustolov. Njegovi ciljevi su bili vrlo visoko postavljeni, nije ga zanimalo neko malo provincijsko, amatersko kazalište poput onih u  Domovini, gdje nije ni bio  prihvaćen,  htio je odmah do velikih zemaljskih kazališta Münchena, Frankfurta, Beča… Kosor je tražio od Zweiga,  da ga zastupa i zagovara te poveže s dramaturzima i redateljima. A možemo pretpostavi da su njegov temperament i izgled bili novost u sluga pokoran Beču, koji nije bio navikao ni očekivao takvu pojavu s juga K.u.K. monarhije. Josip Kosor rođen je u Trbounju kraj Drniša 1879., a umro u Dubrovniku 1961. U književnosti se javio pripovijetkama, a najveći doprinos hrvatskoj književnosti dao je kao dramatičar. Napisao je više drama, među kojima Požar strasti i Maske na paragrafima.

Ovogodišnji Sabor HKZ/OMH-Wiesbaden ujedno je predstavljao i obilježavanje 160-te godišnjice rada Matice hrvatske. Za tu priliku Tihomir Glowatzky je prenio pozdrave predsjednika Matice, Mire Gavrana i uručio primjerak  knjige Moj prijatelj Stefan Zweig za fond knjižnice HKZ/OMH-Wiesbaden.

Knjiga je objavljena na hrvatskom i njemačkom jeziku, opremljena je s 85 crno-bijelih ilustracija, predgovorom priređivača Ivice Matičevića i napomenom prevoditelja Tihomira Glowatzkoga.
Knjiga će biti izložena na Svjetskom sajmu knjiga u Frankfurtu 2023. godine.

Ivica Košak