Matica u Makarskoj ima budućnost

Dane Matice hrvatske njezin ogranak u Makarskoj od 9. do 11. lipnja obilježio je svečanim programom. Ovogodišnji Dani težište su imali na izvještajnoj skupštinu koja je u dvorani Glazbene škole okupila brojne članove, a u sklopu manifestacije priređena su i predavanja Milivoja Žanetića Potkovani potplati o razvoju kovačkog umijeća te Josipa Karamatića, tajnika makarskog Ogranka, o kulturnom turizmu.

Ante Škrabić, Damir Barbarić i Ivan Ivanda  / Snimila Andrea Topić

Predsjednik Ogranka koji djeluje već dvadeset i četiri godine Ivan Ivanda podnio je jednoglasno prihvaćeno izvješće o radu Ogranka MH u Makarskoj, a skupština je prihvatila s novim zakonskim propisima usklađena pravila Ogranka. Na svečanoj skupštini bio je potpredsjednik Matice hrvatske Damir Barbarić i istaknuo važnost povezivanja Središnjice s njezinim ograncima. „Članovi Matice trebaju nastaviti što intenzivniji odnos prema kulturnim i duhovnim zbivanjima u europskim nacijama i kulturama, a jednako tako Matici, kao i hrvatskoj cjelini, treba što snažnije otvaranje dimenzije budućnosti. Problemi Republike Hrvatske su i problemi Matice, i to je ono što dijelimo u svim bitnim pitanjima“, kazao je Barbarić, koji je dodao kako nije pretjerivanje ako kaže da nema ustanove u povijesti našega naroda koja se s Maticom može usporediti po broju kulturnih aktivnosti i broju objavljenih knjiga, čime je dala nemjerljiv prinos čuvanju povijesnih sjećanja.

Trećega dana Milivoj Žanetić, inženjer metalurgije i zaljubljenik u povijest Makarskog primorja, u predavanjem Potkovani potplati iscrpno je ukazao na razvoj kovačkog umijeća u srednjem i novom vijeku na prostorima Hrvatske i susjednih zemalja (BiH i Slovenije). Apostrofirao je važnost putova i putovanja u kontekstu razmjene dobara između jadranske obale i zaleđa. Istaknuo je i znanstvene prinose razvoju kovačkog i s njim povezanoga rudarskog umijeća, a poseban dio predavanja posvetio je poznatoj, ali malo isticanoj ulozi obitelji Zrinski u hrvatskoj gospodarskoj povijesti naglasivši njihovo značenje za nastanak i razvoj tradicije hrvatskoga rudarstva. Slušateljima je i prikazao proizvode kovačkog obrta koje je dobio marom načelnika općine Kreševo iz BiH Radoja Vidovića.

Predavanje Josipa Karamatića, tajnika makarskog ogranka, naslovljeno Kulturni turizam, pružilo je zainteresiranima uvid u nastanak i razvoj toga posebnog oblika turizma. Kulturni turizam sve je više zastupljen u Hrvatskoj, a planira se i osmišljavanje kulturno-turističkih programa i na prostoru grada Makarske, što je predavanje učinilo aktualnim.

Milivoj Žanetić

Josip Karamatić

S Antom Škrabićem, današnjim potpredsjednikom Ogranka, koji je dulje vrijeme obnašao dužnost predsjednika Ogranka, na Danima smo razgovarali o povijesti Ogranka koji je zaslužan za brojne kulturne manifestacije. „Ogranak Matice hrvatske u Makarskoj danas broji 24 godine djelovanja, a na našem području njezino djelovanje seže već u početak 70-ih godina 19. stoljeća, kad je Matica imala svoje povjerenike. Među prvim matičarima u Makarskoj bila su velika povijesna imena, kao što su Mihovil Pavlinović, Petar Andrijašević te mnogo drugih poznatih ličnost.“ Škrabić je također kazao kako je Ogranak Matice hrvatske osnovan 1971, u vrijeme Hrvatskog proljeća, kada je Frano Glavina pokrenuo inicijativu. „To prvo izdanje naše Matice trajalo je koliko i Hrvatsko proljeće, dakle oko 200 dana, a brojala je i toliko članova. Novo vrijeme kada se Matica ponovno osamostalila stiglo je u ožujku 1991, kada je sazrela ideja o ponovnom okupljanju ogranka u Makarskoj“, prisjeća se Škrabić, koji kaže kako su se prvi sastanci održavani su u knjižnici Franjevačkog samostana, a osnivačka skupština bila je 9. lipnja 1991. „Izabrali smo rukovodstvo, prvi predsjednik bio je Luka Tomić, i tada smo počeli s radom“, rekao je i dodao kako su nakon te obnoviteljske skupštine u Gradskom kinu prostorije dobili u današnjoj makarskoj Glazbenoj školi, gdje su održana predavanja uglednih gostiju, a članstvo je raslo do velikog broja. Škrabić se prisjetio i kako je u sklopu djelovanja Matice u Makarskoj razvijena bogata kulturna djelatnost: „Djelovanje smo poslije prebacili u staru gradsku vijećnicu, a do 1996. nismo tiskali nijednu knjigu, što je za nas bio veliki grijeh. No sazrelo je i to vrijeme i prva naša tiskana knjiga bila je djelo don Petra Kaera, naslova Makarska i Primorje. Poslije toga smo u idućih dvadeset godina tiskali četrdesetak knjiga i pokrenuli Dane Matice hrvatske.“

Zaključno istaknimo da, osim bogate povijesti, Matica hrvatska kao naša najstarija kulturna ustanova u Makarskoj ima i budućnost. To su pokazali i ovogodišnji Dani, koji su okupili brojne Makaranke i Makarane.

Izvor: Vijenac, god. XXIII, br. 556, 24. lipnja 2015.

http://www.matica.hr/vijenac/556/Matica%20u%20Makarskoj%20ima%20budu%C4%87nost/