Stručno-znanstveni skup o Antunu Mihanoviću REČ DOMOVINI OD HASNOVITOSTI PISANJA VU DOMORODNOM JEZIKU

U Beču 1815. tek na nekoliko stranica izlazi Mihanovićeva brošura Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku. Jedan jedini primjerak sačuvan je u zagrebačkoj Metropolitanskoj knjižnici iz koje u ovom našem današnjem vremenu svakako treba izdvojiti da se svi jezici kako kaže Mihanović: „vbogi narađuju, a trudom obogatiju“.

Upravo iz tog razloga klanječki su organizatori i to pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora i uz podršku Krapinsko-zagorske županije i Grada Klanjca priredili ovaj Skup, okupivši, uistinu, eminentne hrvatske stručnjake. Nastavak je to lijepe tradicije obilježavanja Mihanovićevih okruglih obljetnica u Klanjcu.

Skup su pozdravili u ime domaćina gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek, predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Ogranka MH Nikola Benković te pročelnik Upravnog odjela za kulturu KZŽ Ivan Lamot.

Izlaganje akademika Stjepana Damjanovića

Osobit doprinos svojim su izlaganjima na ovogodišnjem Skupu dali akademici Stjepan Damjanović i Ante Stamać. Prvi s temom o Antunu Mihanoviću i predstandardizacijskim procesima u povijesti hrvatskog jezika, dok je akademik Stamać progovorio o Mihanoviću kao zrelom pjesniku svoje epohe čije su stilske odrednice najpoznatije mu pjesmeHorvatske domovine, kako kaže Stamać,  duhovnopovijesna obilježja europskog pjesništva 30-tih godina 19. stoljeća, koje „s radošću i veseljem odčitavamo i danas“.  

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić predstavio je rad Ivan Broz – otac hrvatskog pravopisa, osvrnuvši se na još i danas prisutna proturječja o Brozovom pravopisu iz 1901. Mirko Ivanjek s radom Mihanović domovini i domovina Mihanovićuvrlo je jasno iznio osobni stav o bitnom utjecaju zagrebačkog kulturnog kruga na Mihanovića, a posebnu je pozornost izazvala svojim izlaganjem i predsjednica Kajkaviane, Ines Krušelj Vidas, kraćim rezimeom naslova Hasnovito domovini služenje v tovaruštvu Kajkaviana o važnosti te kulturne udruge za očuvanje kajkavske jezične, književne i svake druge kulturne ostavštine.
Na ovogodišnjem Skupu svojim su izlaganjima sudjelovale i dvije članice domaćeg Ogranka MH: Marina Krpan Smiljanec iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice s temom iz socijalne povijesti  – Antun Mihanović u kontekstu obiteljskog podrijetla i društvenih veza te Diana Greblički Miculnić sa zanimljivom obradom zastupljenosti djela Antuna Mihanovića u programima hrvatskih osnovnih i srednjih škola.

Radovi će biti objavljeni i u Zborniku radova sa stručno-znanstvenog skupa koji će biti predstavljen u studenome, uz godišnjicu smrti Antuna Mihanovića.

Neposredno nakon Skupa okupljeni su otišli na pjesnikov grob u klanječkom Spomen parku obišli te uz molitvu položili vijenac i zapalili svijeće.

Akademici Stjepan Damjanović i Ante Stamać polažu vijenac na Mihanovićev grob

Ispred spomenika Lijepoj našoj u Zelenjaku  vijence su položili i zapalili svijeće izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Žarko Tušek, delegacija Krapinsko-zagorske županije u kojoj su bili župan Željko Kolar, predsjednica Skupštine Vlasta Hubicki i zamjenik župana Anđelko Ferek-Jambrek te delegacija Grada Klanjca i Općina Tuhelj i Kumrovec. Svijeće su zapalili i predstavnici braniteljskih udruga, rektor marijabistričkog svetišta Zlatko Koren, te čelnici zagorskih gradova i općina. Tom je prigodom u dijelu parka ovog zaštićenog prirodnog krajobraza svečano otvorena i glazbena ograda, projekt Parka znanosti iz Oroslavja i njegovog idejnog tvorca, Luke Vevereca. Na glazbenoj ogradi posjetitelji Zelenjaka mogu i to bez obzira na svoje glazbeno umijeće odsvirati prve taktove hrvatske himne.

Ovogodišnja svečanost završila je svečanom akademijom na kojoj je uz umjetnički program, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar predao Gradu Klanjcu na čuvanje originalni vijenac iz 1910. koji je Vitomir Zamuda u suradnji s Muzejom za umjetnost i obrt pronašao kod jednog kolekcionara u Istri, a Županija otkupila i dala restaurirati. Riječ je o metalnom vijencu koji je 1910. u Klanjcu prilikom svečanosti otkrivanja spomenika Antunu Mihanoviću na glavnom gradskom trgu položila Hrvatska kraljevska zemaljska vlada.

Programom obilježavanja 220. godišnjice rođenja Antuna Mihanovića u Klanjcu na dostojan je način obilježena vrijedna obljetnica ovog znamenitog Hrvata koji je dao veliki doprinos kulturnom, političkom i društvenom životu svoga vremena. Trajne vrijednosti njegova životna opusa koje nam je ostavio u nasljeđe obvezuju nas i na recentno promišljanje o njegovim svekolikim doprinosima hrvatskom nacionalnom identitetu, u što se uz ovu obljetnicu ponovno na osobit i sebi prepoznatljiv način uključila Matica hrvatska.

(Snježana Horvatin)

Izvor: Vijenac, br. 582