Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu - izvješća

Novi broj časopisa SVJETLO

Da je kultura nit vodilja koja prožima čitav časopis, pokazuju već prve stranice na kojima se filozof Damir Barbarić uhvatio ukoštac s pitanjem što je to kultura. „Kad u narodu cvjeta kultura, uz nju cvjeta i krepost i pravo bogatstvo naroda“, piše Barbarić i prostire put temi koja se otvara na sljedećoj stranici, u kojoj je glavni urednik Svjetla Vladimir Cvitanović opisao 25. obljetnicu obnoviteljske skupštine Ogranka MH u Karlovcu, na kojoj je oživljeno i Svjetlo

Časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja Ogranka MH u Karlovcu Svjetlo od 1884. osvjetljava bogat kulturni život Karlovca. I novi dvobroj 3–4/2015. nastavlja tim putom obrađujući šarolike teme povijesnog, umjetničkog, znanstvenog i suvremenog lica Karlovca.

 


Izd. OMH u Karlovcu, 2015.

 

 

Da je kultura nit vodilja koja prožima čitav časopis, pokazuju već prve stranice na kojima se filozof Damir Barbarić uhvatio ukoštac s pitanjem što je to kultura. „Kad u narodu cvjeta kultura, uz nju cvjeta i krepost i pravo bogatstvo naroda“, piše Barbarić i prostire put temi koja se otvara na sljedećoj stranici, u kojoj je glavni urednik Svjetla Vladimir Cvitanović opisao 25. obljetnicu obnoviteljske skupštine Ogranka MH u Karlovcu, na kojoj je oživljeno i Svjetlo. Naime, crnom 21. sjednicom 1971. u Karađorđevu Matica hrvatska proglašena je političkom partijom, što je u to doba smatrano kontrarevolucijom. Progoni, tamničenja, nadziranje iz društva potisnutih članova agonija su koja je trajala punih devetnaest godina. Obnoviteljska skupština na kojoj su sudjelovali i Rafo Bogišić, Aleksandar Šljivarić, Slavko Mihalić, uz stotinjak okupljenih Karlovčana, vratila je i Karlovac na tračnice očuvanja hrvatske kulturne baštine, na što je u svojem radu podsjetio i Cvitanović.

U rubrici Istraživanja Ivana Bulaja ističe da su karlovački franjevci imali složeno javno djelovanje kroz povijest, osobito u školstvu. Milan Kruhek opisao je karlovačke požare, a Ivana Anić predstavila je bogatu publicističku djelatnost Karlovca u 19. stoljeću. U rubrici Razmatranja zanimljiv je rad Mirka Butkovića Svijet na raskrižju (znanost, religije, ekonomije) u kojem je znanstvenim pristupom zagrebeno ispod površine evolucijskoga, teološkog i ekonomskog aspekta društva. Poseban naglasak broju daje tema o Domovinskom ratu koju je obradio Rudolf Mihael Brlečić u radu Borba protiv pete i šeste neprijateljske kolone. Autor je bio zapovjednik obrane Karlovca i ujedno 110. br. ZNG-a, a u članku iznosi vlastita iskustva. Također o ratu, ali Drugome svjetskome ratu, piše Marinko Marinović s naglaskom na stradanje Crkve u Hrvata, s naglaskom na Karlovcu. S obzirom na to da čitav časopis balansira između povijesti Karlovca i njegove sadašnjosti, znanstvenih činjenica, povijesno utemeljenih i onih emotivnih, pa i poetskih, u časopisu se nalaze i ogledi, osvrti, prikazi od KUD-ova karlovačkoga kraja do prepoznatljive Karlovačke pivovare.

U vrijeme interneta i popularnih videoigrica lijepo je vidjeti da u najmlađima, koji su također uključeni u časopis, još postoji ljubav prema riječi. Ta je ljubav pretočena u stihove koji se nalaze u rubrici Radovi mladih. Na samu kraju priloženo je nekoliko sjećanja na preminule, profesora Krunoslava Bernarda Gredelja, prim. dr. Petra Šarinića, člana MH Tomislava Češkića, prim. dr. Marijana Pavana i dr. Zvonimira Hreljca.

(Tihana Pšenko)



Uredništvo

Ida Hitrec
Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva