Obilježavanje 160. obljetnice rođenja Nikole Tesle

Organizatori i pokrovitelji simpozija bili su zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Muzej Like Gospić, Grad Gospić i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a suorganizatori su bili Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Kulturno informativni centar Gospić, Ogranak Matice hrvatske u Gospiću, Gimnazija Gospić, Samostalna narodna knjižnica Gospić i Pučko otvoreno učilište „Dr. Ante Starčević“ Gospić –Amatersko kazalište.  

Početak rada simpozija uslijedio je nakon pozdravnih riječi gospićkog gradonačelnika Petra Krmpotića. Istoga dana obilježena je i deseta obljetnica Memorijalnog centra Nikola Tesla o kojemu je govorila ravnateljica Muzeja gospođa Vesna Bunčić.

Godina 2016. je i 60. obljetnica samostalnog djelovanja FER-a, što je bila uvodna tema simpozija. Uslijedila su izlaganja ostalih sudionika s temama koje su se mahom temeljile na Teslinu znanstvenom djelu i nasljeđu.

I Ogranak Matice hrvatske u Gospiću u suradnji s gospićkom gimnazijom, uz suglasnost njezina ravnatelja Milana Štimca, priključio se obilježavanju spomenute obljetnice. Radnu grupu činili su Ana Lemić, profesorica fizike i predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Gospiću, dr. sc. Valter Krajcar, nastavnik fizike u gimnaziji i trojica učenika: Lovro Buconjić, Rajan Milković i Damir Rukavina.

Učenici i profesori gimnazije s predsjednicom OMH u Gospiću Anom Lemić

Više je razloga za suradnju OMH u Gospiću i gimnazije, a jedan je od njih taj što je Nikola Tesla bio učenik male realke u Gospiću. U cijeloj povijesti gimnazije, kroz koju su prošli mnogi veliki poučavatelji i učenici, Tesla je najveće ime. Kada se govori o njemu, nezaobilazno se spominje i gospićka gimnazija u koju se upisao kao desetogodišnji dječak koji se već tada po znanju i sposobnostima razlikovao od većine ostalih. Mnogo je čitao i strasno učio matematiku, a za brzo računanje pomagala mu je lakoća predočavanja brojeva. Često nije mogao razlikovati jesu li njegove vizije mašta ili stvarnost. Već su ga tada su očaravali pokusi koje su nastavnici gospićke realke povremeno izvodili u kabinetu fizike. Nakon završetka gospićke male realke odlazi u Karlovac, u višu rakovačku realku, što je presudilo da se opredijeli za tehniku, za elektricitet, iako je želja roditelja bila da postane svećenik.

U knjizi Moji pronalasci kaže:

Pod poticajnim utjecajem profesora fizike, pravog genijalca koji je osnovne fizikalne zakone često demonstrirao aparaturama koje je sam izumio, počeo sam se silno zanimati za elektricitet. Sjećam se da je među njegovim uređajima bila i sprava u obliku balona omotanog staniolom koji se, spojen na električni stroj, brzo okretao. Ne mogu vam ni opisati koliko sam bio uzbuđen dok sam prisustvovao njegovim demonstracijama tih tajanstvenih pojava. Svaki je dojam u mojem umu proizvodio na tisuće odjeka. Želio sam znati više o toj izvanrednoj sili; žudio sam za pokusima i istraživanjem, ali teška sam se srca ipak pomirio s neizbježnim.

Bio je svjestan očeve želje da se posveti svećeničkom zvanju, ali dogodilo se nešto neočekivano. Obolio je od kolere i mjesecima se borio s bolešću. Tesla o tome kaže:

Tijekom jedne od kriza za koju se mislilo da mi je i posljednja, u moju sobu dojurio je otac. I danas pamtim njegovo blijedo lice dok me pokušavao razvedriti tonom oprečnim s njegovim riječima ohrabrenja. „Možda bih“, rekao sam mu, „mogao ozdraviti kad bi mi dopustio da studiram tehniku.““Pohađat ćeš najbolju tehničku ustanovu na svijetu“, svečano je odgovorio, a ja sam znao da to doista i misli. Težak mi je kamen pao sa srca, ali olakšanje bi bilo stiglo prekasno da nije bilo čudesnog lijeka pripremljenog od gorkog ekstrakta osobite vrste graha. Na sveopće iznenađenje uskrsnuo sam poput Lazara. 

Budući je zamisao u Ogranku MH u Gospiću bila da gimnazijalci budu ti koji će dati svoj prinos obilježavanju Tesline obljetnice, potakli smo ih da sa svojim mentorom demonstriraju pokuse koji su Teslu kao učenika rakovačke gimnazije očarali dok je gledao svoga profesora Martina Sekulića, također Ličanina, rođena 1833. u Lovincu, i koji su na neki način odredili smjer njegova interesa za elektricitet, a potom do neslućenih spoznaja i rezultata kojima ćemo se još daleko u budućnosti služiti.

Stoga su pribor za pokuse bili predmeti iz svakodnevne uporabe jer se htjelo da učenici misle o Tesli kao učeniku. Uvodni je prikaz o Tesli kao učeniku priredila Ana Lemić, predsjednica OMH u Gospiću, a dr. sc. Valter Krajcar s učenicima kao asistentima izveo je pokuse: Van der Grafov generator visokog napona s elektrostatskim motorom, damonstracija pretvorbi energije (gravitacijske, potencijalne, kinetičke i toplinske) pomoću gumene loptice, demonstracija titranja pomoću U-cijevi, demonstracija elektrostatskog nabijanja naboja pomoću traka iz kazetofona. Ovi naizgled jednostavni pokusi fascinirali mladoga Teslu toliko da je proniknuo u tajne elektriciteta te je ocijenjen najvećim izumiteljem ili otkrivačem u modernoj epohi znanosti i tehnologije od 1800. godine.

Učenici izvode pokus s profesorom Valterom Krajcarom

Pokusi će biti dostupni ostalim učenicima gimnazije na jesen kada počne nova školska godina. Uslijedila je prezentacija dr. sc. Valtera Krajcara u kojoj je objasnio koncepte osnovnih Teslinih izuma za „svjetski sustav iz 1901.“ usporedivši ga sa „svjetskim sustavom iz 2016.“. Osim o Teslinu konceptu prirodnih zakona, koji je povezao s njegovom „umjetnošću tele-automatike“, govorio je i o njegovim filozofskim mislima o prirodi, o čovječanstvu i o sebi samome. 

(Ana Lemić)