- izvješća

Obnoviteljska skupština Ogranka Matice hrvatske u Dugom Selu

U subotu 25. ožujka 2017. u Dugom je Selu obnovljen rad Ogranka Matice hrvatske. Na obnoviteljskoj Skupštini, održanoj u Gradskoj vijećnici, bilo je svečano i raspjevano. Uz brojne „stare“ i potencijalne nove članove, pozivu su se odazvali kulturni i prosvjetni djelatnici iz Dugog Sela te predstavnici udruga a podršku su dali i gradonačelnik Dugog Sela Stipo Velić te zamjenici gradonačelnika Vlado Kruhak i Pavo Jakovljević. Skupštinu su došli pozdraviti glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić, predsjednik Matice slovačke u Zagrebu Zlatko Jevak i prvi susjed Dugoselaca Stjepan Rendulić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

Hrvatsku himnu, nekoliko lijepih prigorskih pjesama te „Dugoselsku popevku“, neslužbenu himnu Dugog Sela koju je skladao Zvonko Špišić na tekst Zlatka Đivana u aranžmanu Zlatice Šajković, otpjevao je ženski vokalni ansambl „Koledarice“ pod ravnanjem glazbenog voditelja Ambrozija Puškarića, iz dugoselskog Kulturno umjetničkog društva „Preporod“ koje ove godine slavi svoj 110. rođendan.

Ogranak Matice hrvatske u Dugom Selu osnovan je 3. prosinca 1990. Pod prvim predsjednikom Ivanom Pandžićem Ogranak je bio vrlo aktivan. Brojne i vrlo kvalitetne inicijative ostavile se traga do danas. A jedan od najvažnijih i najvidljivijih uspjeha tadašnjeg Ogranka je knjiga „Dugoselski kraj kroz vjekove“ koju su entuzijasti okupljeni oko Ogranka, u to ratno vrijeme, pripremili i objavili 1992. Ogranak je istraživao povijest dugoselskog kraja i od zaborava otimao ljudi od njegovog povijesnog značaja. Članovi Ogranka bavili su se Josipom Zorićem, dugogodišnjim dugoselskim župnikom, književnikom i saborskim zastupnikom, Matijom Mesićem, poznatim hrvatskim povjesničarom, koji je bio kapelan u župi svetog Brcka, a kasnije i predsjednik Matice hrvatske te prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu. Ogranak je komemorirao značajne datume iz hrvatske povijesti, godišnjicu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, smaknuće Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana i brojne druge. Potaknuo je obnovu ruševne barokne crkve svetog Martina na Matin bregu koja svoje korijene vuče još iz prijelaza XII stoljeća u XIII. Bio je Ogranak aktivan i oko osnivanja Pučke knjižnice i čitaonice u Dugom Selu 1992. Značajnu financijsku podršku davala je tadašnja Općina. U travnju 1993. Ivan Pandžić prestaje biti predsjednikom Ogranka, nakon čega zamire svaka aktivnost u njemu.

Na poticaj Središnjice, inicijativom lokalnih članova, stvoreni su uvjeti za obnoviteljsku skupštinu i ponovno pokretanje rada Ogranka. Na obnoviteljskoj je skupštini za predsjednicu Ogranka izabrana Kata Gojević, a potpredsjednik je Nikola Tominac. U Predsjedništvu su Dunja Belaić Goleš, Mario Mlinarek, Marija Šestan, Stipo Velić, Marija Belaić, Zlatko Pinter, Larisa Kramer, Stjepan Jambrišak i Katarina Belec. Tajnica je Ivana Belec, a članovi Nadzornog odbora su Anica Čamber, Mile Nekić i Mladen Šestan.

Osnivači Ogranka nadaju se da će velika obljetnica Matice hrvatske, koja ove godine slavi 175 godina postojanja, potaknuti u njima duh osnivača i stotina tisuća vrijednih članova koji su vlastitim radom ostavili pečat u hrvatskoj kulturi i znanosti. Namjeravaju nastaviti tamo gdje su vrijedni prethodnici još 1993. stali, istraživati i prezentirati svoj kraj, njegove običaje i ljude, a oni su neiscrpan izvor inspiracije. Kažu stihovi Dugoselske popevke:Se lepote ovog sveta/dragi Bog je nama dal/pa ni čudo da je zato/još i Franjo Josip znal.“       

(Kata Gojević)

slika


Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva