Ogranak Matice hrvatske u Dugom Selu - najave

Predavanje HRVATI NA SOČI

Četvrtak 28. rujna 2017. u 19 sati, u Velikoj vijećnici Grada Dugog Sela

Potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Dugom Selu, pukovnik u miru i zamjenik gradonačelnika Dugog Sela Nikola Tominac, u četvrtak, 28. rujna 2017. s početkom u 19 sati u Velikoj vijećnici Grada Dugog Sela, održat će predavanje: 

„Hrvati na Soči“

Ove se godine obilježava sto godina od najsurovijih bitaka I svjetskog rata na jugozapadnom bojištu koje pokriva današnje područje oko rijeke Soče u Sloveniji i Italiji. Nikola Tominac već dugi niz godina istražuje, u Hrvatskoj nedovoljno proučavanu i poznatu,  povijest I svjetskog rata. Obišao je brojna bojišta tog „Velikog rata“ u koja su utkane sudbine brojnih hrvatskih vojnika s područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, pa čak i Hrvata i Sjedinjenih Američkih Država. Hrvati su u tom ratu ginuli na obje strane fronte. Neki su ušli u povijest kao veliki vojskovođe, što je slučaj s generalom Svetozarom Borojevićem a neki su postali velikani sveopće katoličke crkve, što je slučaj s kardinalom Alojzijem Stepincem, blaženim, vjerujemo, uskoro svetim, koji je na jugozapadnom ratištu ratovao u sklopu 96. karlovačka pukovnija.

Nikola Tominac u svom predavanju prikazuje strukturu Austro-ugarske oružane sile a posebno se bavi onim postrojbama koje su pretežno ili u većini bile popunjavane vojnim obveznicima Hvatima. Predstavlja najvažnije pravce ratovanja i ratišta na kojima su sudjelovati, uvjete ratovanja, gubitke u ljudstvu,  označena i neoznačena grobišta te inicijative za dostojnim obilježavanjem tih događaja i mjesta na kojima su naši preci pretrpjeli stravična iskustva.

Prema procjenama, točni podaci ne postoje, u Austrougarskoj monarhiji tijekom I svjetskog rata bilo je mobilizirano 7,8 milijuna vojnika, od kojih je čak 1,2 milijuna poginulo a 3,6 milijuna bilo ranjeno. O uvjetima ratovanja tog vremena najbolje govori podatak da se čak 2,2 milijuna austrougarskih vojnika vodi se u kategoriji nestalih i zarobljenih. Na prostoru današnje Hrvatske ukupno je bilo mobilizirano između 640 do 700 tisuća vojnika. Ukupan broj mrtvih nikada nije točno utvrđen. Procjene se kreću od oko 140 do 170 ljudi a neki istraživači dolaze i do 230 tisuća. U borbama protiv Italije poginulo je između 40 i 60 tisuća ljudi. U vojnom smislu u Zajedničkoj vojsci i mornarici Carsko-kraljevske vojske i bojnog pomorstva Hrvati sa područja Hrvatske i Slavonije bili su dio XIII zagrebačkog korpusa, Hrvati s područja Dalmacije bili su u XVI dubrovačkom a Hrvati iz Istre u III gradačkom korpusu. Unutar zemaljske obrane Hrvati su bili dio Ugarske zemaljske obrane i osnovali s svoje posebno Hrvatsko domobranstvo i ratovali su unutar 42. Domobranske divizije.

Talijansko bojište otvorilo se u znatnoj mjeri nakon što je austrougarska vojska pretrpjela poraze i  značajne gubitke u Galiciji i Karpatima. Tijekom 1917. Austrougarska u savezništvu s Njemačkom nanosi teške poraze Italiji. Vojnici s obiju strana koji su preživjeli bitke, umiru od epidemije kolere i tifusa, koje se šire zbog nedostatka vode, hrane i osnovnih higijenskih uvjeta. 

O nehumanim uvjetima ratovanja i apokaliptičnim slikama rata pisano je u brojnim literarnim ostvarenjima. Osim umjetničkim dijela na taj bestijalni dio ljudske povijesti podsjećaju brojna poznata i nepoznata grobišta. Neka dostojno označena i održavana, uglavnom od onih zemalja koje sustavnije, od nas Hrvata, brinu o svojoj prošlosti. U javnosti je zabilježeno da je ruski čelnik Putin nedavno posjetio lokaciju u Sloveniji koja čuva uspomenu na ruske vojnike u I svjetskom ratu. Ovo predavanje ima za cilj potaknuti Hrvate da upoznaju taj krvavi dio svoje povijesti, očuvaju u svom pamćenju uspomenu na pretke koji su sudjelovali u Velikom ratu i potaknu institucije i znanost da se s malo više pijeteta i interesa pristupi otkrivanju i obilježavanju mjesta tih strašnih stratišta Hrvata, naših djedova i pradjedova. Vjerujemo da će živo sjećanje na te strašne ljudske patnje pomoći da se slični događaji više nikada ne dogode. 



Uredništvo

Ida Hitrec

Tajnica za ogranke Matice hrvatske

Katarina Cukovečki

 

Ogranci

Arhiva