Ogranak Matice hrvatske u Donjem Miholjcu - izvješća

Održano predavanje STOGODIŠNJICA ORGANIZIRANI I NEUSPJELE BORBE PROTIV KOMARACA Zdenka Samaržije

Povijest borbe s komarcima kao odlična tema

U dvorcu Mailath, 30. travnja 2022. godine s početkom u 19 sati, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Donjem Miholjcu moglo se čuti zbog čega dolazi do najezda komaraca i zašto ljetni mjeseci u području našeg kraja postaju teški i zamorni.

U uvodu svog predavanje Zdenko Samaržija povezao je obitelji Zrinskih i Frankopana s obiteljima Prandau i Mailath, te se osvrnuo na njihovu ulogu u Zrinsko-frankopanskoj uroti, budući da se 30. travnja obilježava kao Dan pogibije Zrinskog i Frankopana.

Nakon kratke definicije tko su i što su komarci, kako se razmnožavaju i koja su im staništa, povijesnim pregledom od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća moglo se pratiti postepeno zadiranje u prirodni krajolik (deforestacijom – krčenjem šuma, nestankom divljači, mijenjanjem tokova rijeka) što je rezultiralo gubitkom prirodnih neprijatelja komaraca. Posljedice takvih zahvata su: nedostatak oprašivača, smanjeni urodi voća i povrća, drugačije biljke na pašnjacima, nesnosni ubodi i agresije kukaca, promjena ornitolološkog svijeta i nestanak plemenitih ribljih vrsta koje su se hranile larvama komaraca.

Početkom 20. stoljeća, kada je djelovao kao načelnik higijenskog odjela tadašnjeg Ministarstva zdravlja, dr. Andrija Štampar zacrtao je nekoliko ciljeva. Jedan od njih bio je uništavanje komaraca. Oko 1921. godine je počela organizirana borba protiv komaraca. Nažalost, unatoč nastojanjima, taj problem nije riješen.

"Bez svijesti o nuspojavama zahvata u krajolik, ljudska vrsta uništila je staništa divljači, ptica, riba i herpetofaune, otvorili smo vrata mnogim vrstama komaraca...“, zaključio je profesor Samaržija te dodao: „Sadnjom autohtonog drveća, voća, poticanjem pčelarstva, dovođenjem autohtonih životinja u naselju, budućnost bez najezda komaraca je izvjesnija.“ Kao potvrdu svog razmišljanja naveo je primjere skandinavskih zemalja, posebno Finske.

Predavanje je završilo u neformalnom druženju i razgovoru o tome što se može poduzeti na lokalnoj razini.

Zrinka Jurčević

slika


Uredništvo

Ida Hitrec
Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva