Ogranak Matice hrvatske u Bugojnu - izvješća

Prikazivanje filma IN ODUM FIDEI - IZ MRŽNJE PREMA VJERI

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Bugojno u Hrvatskom domu u Bugojnu 24. travnja prikazan je Laudatov dokumentarni film In odium fidei - Iz mržnje prema vjeri koji svjedoči o stradanju 66 franjevaca Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM od strane partizana/komunista 1945. godine u Hercegovini. Kao i Široki Brijeg u kojem su krajem Drugog svjetskog rata te u poraću pogubljeni franjevci i Bugojno je ratom i mučenjima ranjena i progonjena sredina.

Upravo zbog strahota koje su proživjeli, ljudi iz Bugojna svjesni su važnosti filma scenaristice i redateljice Nade Prkačin In odium fidei u kojemu su svjedoci imali priliku progovoriti za širu javnost. Prema župnim knjigama, maticama i arhivama od Prvog svjetskog rata nadalje poginule su ili su nestale 1702 osobe iz Bugojna - podaci su to iz knjige Svoju zemlju i oni su voljeli, bugojanskog žrtvoslova čijem je stvaranju uz bivšeg provincijala Bosne Srebrene fra Miju Džolana i glavnog urednika knjige fra Tomislava Brkovića, velik prinos dala i Katica Nevistić.

Žrtvoslovom, isto kao i filmom In odium fidei, želi se spriječiti zatiranje spomena žrtava o čemu je na projekciji filma u Bugojnu govorila direktorica Laudata i producentica filma Ksenija Abramović. Referiravši se na poruku iz Bugojanskog žrtvoslova „Sudbinu nijemih žrtava ne smijemo prepustiti zaboravu, jer nema bolje budućnosti ni pravedna mira bez čuvanja uspomene na njih. Uspomena će stvarati odluku da se Bugojanci opredijele za život u bugojanskom kraju, a ne bijeg ni osvetu“, Abramović je okupljenima poručila: „I ovaj film nije prizivanje osvete, dapače – želja je ukazati na svijetle i nevine ljude u povijesti hrvatskog naroda, koji su u vjernosti Bogu, Crkvi i ljudima, u ljubavi za drugoga položili svoje živote.“

Bugojno je mjesto koje oplakuje mnoge stradale od crvenog režima, one za čije se grobove zna i one koji još nisu pronađeni. „Ove žrtve Drugog svjetskog rata nije se smjelo ni spominjati, a kamoli oplakivati ili istraživati sljedećih 45 godina. Danas je već prošlo 70 godina od tih strašnih događaja. Žrtva je tim veća što se o žrtvama Drugog svjetskog rata moralo šutjeti“, rekao je prije projekcije Laudatovog dokumentarca profesor povijesti i zemljopisa te član bugojanskog ogranka Matice hrvatske Ratko Kolovrat. Kronološkim je slijedom ukazao na važne povijesne datume od Drugog svjetskog rata do kraja Domovinskog rata zaključivši svoj govor riječima „Bugojno i danas oplakuje svoje žrtve“.

Da se u Bugojnu istina o komunističkim zločinima prenosi i mlađim generacijama, svjedoči izlaganje učenica 8. razreda Prve osnovne škole Bugojno, koje su uz pomoć profesorice povijesti i zemljopisa Mladenke Nosić okupljenima kratko predstavile važnost Uskopaljske doline u kojoj je smješten njihov grad te položaj Hrvata katolika u Bugojnu, BiH te Drugom svjetskom ratu. „Mnogi su ostavili kosti upravo u ovom kraju“, rekle su učenice istaknuvši dva zakona rata - prvi je bio bojati se reći nešto neistinito, a drugi bojati se reći nešto istinito.

Od prijeratnih 16 tisuća, u Bugojnu je danas broj Hrvata katolika sveden na tri i pol tisuće. Neki od njih okupljaju se u župnom zboru sv. Ante Padovanskog koji je u sklopu projekcije filma izveo skladbu pod nazivom Tebi pjevam.

Okupljenima se obratio i fra Zoran Tadić, župnik Župe sv. Ante Padovanskog u Bugojnu, rekavši: „Hercegovačka franjevačka provincija dijete je bosanske provincije jer su svo vrijeme bile zajedno. Bile su kao jedno dok se hercegovačka nije odvojila krajem 19. stoljeća. Oko 60 fratara naše provincije je ubijeno i nisu im nađene kosti, dogodila se ista stvarnost kao hercegovačkoj provinciji. Organizacija je željela ugasiti identitet. Prije 25 godina nismo smjeli govoriti o ovome, a danas Bogu hvala smijemo i moramo. Dao Bog da franjevci mučenici jednog dana budu blaženi, a i sveti.“ 

(Antonio Džolan)

 

slika

Projekcija filma In odium fidei - Iz mržnje prema vjeri u Hrvatskom domu



Uredništvo

Ida Hitrec

Tajnica za ogranke Matice hrvatske

Katarina Cukovečki

 

Ogranci

Arhiva