Ogranak je 1. ožujka održao Izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednika ponovno izabran Josip Ostić.

Predavačica dr. sc. Martina Krpan Smiljanec posebno se osvrnula na genealoška istraživanja, te razglednice i efemernu građu kao neopravdano zanemaren izvor podataka o prošlosti.

Za novog je predsjednika izabran klanječki liječnik Nikola Benković.

U primjereno osmišljenu programu glazbe, pjesme plesa, čitanju ulomaka iz Kolarovih djela, svetkovinu je duhovno oplemenilo i petero zavičajnih pjesnika koji kazivahu svoje stihotvorje. 

Velik odaziv na sve programe, kao i rastuće članstvo požeškog ogranka, pokazuje da Matica u Cesarićevu rodnom gradu diše punim plućima. Zasluge za to pripadaju ponajprije vodstvu ogranka, ali i svim članovima i simpatizerima.

Klinika za dječje bolesti Klaićeva u Zagrebu jedini je takav referentni centar za cijelu Hrvatsku, a arhitektonski to je zanimljiva cjelina četiriju objekata iz nekoliko razdoblja, od secesijskog bisera Ignjata Fischera – pročelja bolnice, preko središnjega Turinina objekta iz razdoblja hrvatske moderne 1956, dijela koji je 1967. projektirao Jovičić te dijela iz 1987. godine arhitekta Vodičke

Na inicijativu ogranaka Matice hrvatske u Orahovici i Našicama ugledni hrvatski književnik Dubravko Jelačić Bužimski posjetio je četiri osnovne škole u Slavoniji.

Apostrofiravši rad samoborskog ogranka hvalevrijednim prinosom darovitih i agilnih pojedinaca, predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović podsjetio je na nimalo lake okolnosti u kojima se kultura danas nalazi i, pozivajući se na misao Friedricha Hölderlina: „Tamo gdje raste zlo, raste i ono spasonosno“, izrazio je vjerovanje u to da se u Matici nalaze ljudi koji nose ono spasonosno, što njezini ogranci radom potvrđuju.