- izvješća

Predstavljanje ČITANKE ČABARSKOG KRAJA

Dočekano još jedno vrijedno izdanje Ogranka u Čabru

U Čabru je ovih dana srdačno dočekan izlazak još jedne vrijedne knjige priređene s ciljem pospremanja pisane kulturne baštine na pregledno i dostupno mjesto naraštaju koji nastavlja živjeti na zavičajnim prostorima; tu gdje će ih izučavati s poštovanjem predaka i pomicati ih u budućnost radi nezaborava. U nakladi Ogranka Matice hrvatske Čabar izašao je naime naslov „Čitanka čabarskoga kraja“, svojevrsni izdavački pothvat jer je to stota knjiga tamošnjeg Ogranka Matice hrvatske od godine obnove njegova rada. Za tisak ju je priredio, te gotovo svih 99 prethodnih knjiga uredio predsjednik Ogranka, agilni i u tom smislu nezaustavljivi profesor Ivan Janeš. Ciljano i ususret velikim obljetnicama Matice hrvatske na nacionalnoj te njihovoj lokalnoj razini: 180 godina rada nacionalne i isto toliko godina prvih utemeljitelja Matice u Čabru, kao i 30-godišnjice obnove rada sadašnjeg matičinog Ogranka. Predstavljanje „Čitanke čabarskoga kraja“, upriličeno u dvorani Osnovne škole Petra Zrinskoga, za mnoge je domaće i iseljene Čabrane i njihove goste, bio događaj dana. Himnom su prisutne, vođene svojom učiteljicom Anom Rendulić, pozdravile najmlađe učenice škole, njima se potom svojom pjesmom „Rejč damača“ i harmonikom lokalni kantautor Matija Turk.

Profesor Ivan Kvesić, uz predsjednika Janeša već trideset godina tajnik Ogranka Matice hrvatske u Čabru, uz poseban pozdrav glavnom tajniku Matice hrvatske Mariju Dominikoviću i  članu Glavnog odbora Matice hrvatske Stjepanu Sučiću i ostalim prisutnima je rekao kako se ponosi prijeđenim putem matičina rasta ovdje u gradu Čabru.

Glavni tajnik središnjice Matice hrvatske, Marijo Dominiković, zahvalio je na pozivu na ovo posebno vrijedno događanje u Čabar, jer: "... iz uvida u rad Ogranka u zadnjih 30 godina, vidljivo je kako su članovi čabarskog Ogranka postigli vidne rezultate na očuvanju kulturne baštine, njezi mjesnih kulturnih i povijesnih osobitosti, očuvanju i zaštiti lokalnih govora, istraživanju i obnovi spomenika kulture i mjesnih svetišta, osobito, eto, u izdavaštvu po čemu zasigurno prednjače na razini Hrvatske. Njihov je rad najbolji primjer i model i za sve ostale to će se u središnjici ponajprije poraditi na oživljavanju rada po ograncima."

Nakon toga prešlo se na osnovni sadržaj večeri, na predstavljanje jubilarne stote knjige u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Čabru. Čitanku čabarskoga kraja“, ponovimo, priredio je Ivan Janeš, a Stjepan Sučić i Slavko Malnar njeni su urednici. Osim njih, svakako je najsnažniji poticaj sastavljanju knjige dala dr. sc. Željka Čorak, ovdašnje gore list (Prezidanka), znanstveno i emotivno ocijenivši da su sastavnice čitanke vrijedan dokumentacijski materijal kojeg treba koristiti za objavu i prezentaciju u javnosti. I vrijedan matičin čovjek, svojedobno potpredsjednik Matice hrvatske, Stjepan Sučić, čovjek zavidnog znanja i uvida u knjiško blago na široj razini, prenio je svoju istraživačku strast na Ivana Janeša i potaknuo ga da ukoriči brojne povijesne tragove iz raznih izvora: pomogao je otvarati vrata izvora koji su te dokumente imali i imaju i - eto – isplatilo se. Slavko Malnar, Janešov susjed, suradnik i prijatelj, te najplodniji i najnagrađivaniji pisac u redovima čabarskoga Ogranka, našao se u prilici da postane urednikom! Bila mu je čast, pohvala njegovu radu i ponos što je i na taj način dao svoj prinos matici i prijatelju Ivanu Janešu.

-  "U Brod Moravicama je danas održano 19-o okupljanje radi podjele priznanja „Gorančica“ goranskim stvaraocima za 2021., poslije četvoro Brodmoravičana zahvalnice su pripale i trojici čabarskih matičara stvaralaca: Slavku Malnaru, Marku Smoleu i Matiji Turku, rekla je Nada Glad naglasivši da je sve do sad rečeno bio most kojim smo odšetali u povijest institucije Matie hrvatske, koja je stvorena sa sviješću da je domovina prostor ljudskoga i da se prema njoj moramo odnositi kao prema svim ljudskim činjenicama. Jer je MH upravo stvorena s tom sviješću. Činjenica da je na početku hrvatskog nacionalnog preporoda ustanovljena upravo takva jedna kulturna institucija pokazuje da su se već tada znale dvije stvari: prva kako je važno upravo u kulturi provoditi obnovu nacionalnog bića i zasnovati mu buduće programe i drugo kako fizionomija jednog naroda nije moguća bez duhovnog sadržaja. To čini čast našim utemeljiteljima i to obvezuje Hrvatsku. U temelje moderne Hrvatske ugrađena je naime spoznaja o vrijednosti kulture u njezinoj sudbini, a kako je kultura nerazdvojna od osobnog čina ovisna je i o vrijednosti pojedinca u toj sudbini. Kako smo mi mali narod ono što ne naprave pojedinci ili male grupe neće se u Hrvatskoj niti dogoditi.            

- Ovaj večerašnji primjer MH Čabar to zorno pokazuje, dodala je Glad: da nije bilo vrijednih pojedinaca i njihova osobnoga primjera, ne bi bilo niti ovakvih vrijednih rezultata. Spomenemo li samo ovaj posljednji ne bi bilo 420 stranica ove reprezentativne stote knjige Mh, ne bi bilo ni onih 99 prije nje! Ovako je stvarana prigoda da cijeli taj veličanstveni izdavački niz bude obznanjen kao '„kula od stranica i korica“ u vremenu od 1992. godine do danas, zapisala je u svojoj prelijepoj predgovornoj riječi knjige akademkinja Željka Čorak dodajući još da već po tome čabarski primjer Matičina rada ide u kategoriju „ponosa Hrvatske“.

U Čitanku čabarskoga kraja uvršten je niz povijesnih tekstova iz vrela u kojima su razni autori pisali ponajviše o čabarskom kraju u gorskokotarskom okruženju. Uglavnom su to bili pojedinci različitih zvanja i zanimanja uputivši se tuda kao izletnici, istraživači, prirodoslovci, lovci, putopisci, fotografi... Spomenimo samo neke: Dragutin Hirc, Ivan Nepomuk Jemeršić, David Starčević, Gjuro Pilar, Ante Cividini, Šimun Vlahov, Baltazar Adam Krčelić, Mladen Koritnik, Zvonimir Zabundžija, Franjo Poje, Anton Troha, a od suvremenika Višnja Stahuljak, Slavko Malnar, Željka Čorak.

Osvojeni viđenim i proživljenim stvarali su zapise riječju, fotografijom ili crtežom, pohranjivali ih u tadašnje izlazeće publikacije i u njima ih ostavili. U većini do danas zaboravljene. Osim u slučaju matičinog Ogranka Čabar i Ivana Janeša, njemu su otvorili mogućnost pogleda u prošlost koji će se zametnuti novim projektom. Pojedinačno svaki dokument iz povijesne baštine u knjizi kratko komentira u svom pogovoru prof. dr. sc. Željko Bartulović, isto tako vrijedan suradnik matičina Ogranka Čabar iz Rijeke, odajući priznanje izboru građe koja uz ostalo svjedoči i o ljubavi priređivača prema rodnom kraju. Ujedno poučava buduće čitatelje kako će i sami, primjerice organiziranjem znanstvenog skupa, stvoriti priliku za sakupljanje svih podataka i dokumenata o određenom trenutku življenja bilo da se radi o temama sa razine države, lokalne samouprave, školske, crkvene, pravne, gospodarske, sportske, jezične i ine razine življenja... zapisati ih, komentirati, usporediti s drugima. Koristiti ih. Objaviti ih u zborniku. Neka ostanu do neke prigode i novoga korištenja.

 „Riječ na kraju“ ili zahvalu na pomoći, slijedu i suradnji okupljenima je te večeri u Čabru uputio profesor Ivan Janeš; s jubilejem matičina rada i on puni 30 godina na njenu čelu. Sretan i razdragan zažalio je jer su (opravdano) te večeri izostali njemu dragi suradnici Željka Čorak i Željko Bartulović. Preporučio je sugrađanima iščitavanje knjige „Čitanka čabarskoga kraja“, taj zbir povijesnih zapisa – književnih, umjetničkih, putopisnih i znanstvenih – o Čabru, Gerovu, Tršću, Plešcima i Prezidu, od prvog zapisa iz 1498. do danas, od gnijezda Petra Zrinskog do danas. Rekao je kako je Čitanka posvećena nizu dragih ljudi, prijatelja, suradnika, naraštaju sadašnjice i budućnosti. Prinos je visokoj obljetnici djelovanja Matice hrvatske Zagreb, obljetnici utemeljitelja Matice hrvatske Čabar i navršenoj tridesetljetnoj obljetnici rada Matice u Čabru. Najavio je skoro održavanje godišnjeg okupljanja čabarskih matičara gdje će biti više riječi o radu u tom razdoblju, zahvalio se svima na podrškama i pomoći, na razumijevanju u bilo kojem vidu, duboko svjestan da bez toga ne bi bilo ovako lijepa djela o zavičaju koji je kroz povijest bio koliko udaljen toliko i još više zanemaren i zaboravljen. Srećom je Zavičaj preživio, jer su ga kroz sve nedaće pronosila topla srca njegovih sinova i kćeri.

Na kraju ove posebne kulturne večeri za pamćenje u Čabru još su nastupili osnovci Nives Urh i Luka Žagar s recitacijama, te dvojac na heligonki Mark Poje i Dylan Gašparac; srednjoškolci Nika Peršić i Dorian Leš su izrecitirali odlične vlastite pjesme na domaćem govoru, a završetak je označio, još jednom pjevajući voljenom Čabru, Matija Turk. Čestitke su svojim matičarima za uspješnost i ustrajnost njihova rada uputili još neki prisutni, među ostalima gradonačelnik Antonio Dražović, župnik Mario Žderić, predsjednik zagrebačkog Društva "Goranin" Antun Poje, predsjednik Društva hrvatskih književnika Rijeka Davor Grgurić i drugi.

Nada Glad
Fotografije: Alen Leš

slika


Uredništvo

Ida Hitrec
Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva