Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu - izvješća

KAJKAVSKI KOLENDAR 2017.

Hrvatski kajkavski kolendar duga je i svijetla tradicija Hrvata te svojevrsna knjiga opstojnosti hrvatskoga naroda u Međimurju. Opisao ga je tako akademik Dragutin Feletar, koji je za ovo jubilarno izdanje napisao temu broja, a to je upravo 25. obljetnica Hrvatskog kajkavskog kolendara. Knjiga je to koja godinama njeguje i čuva identitet hrvatskoga naroda, a napose žive riječi kajkavskoga narječja.

slika

Kolendar od 1993. izdaje Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, a nastavak je tradicije prethodnika, Međimurskog kalendara, prvi put tiskana leta 1884. Akademik Feletar opisao je rad Kolendara, pa i njegova prethodnika, od samih početaka. S godinama su se mijenjale političke okolnosti, koje su se odražavale i na rad Kalendara, pa je tako primjerice 1970. i 1971. pripremljen vrlo opsežan i kvalitetan Kalendar, čije gašenje nitko nije slutio. Ipak, kada je u prosincu 1971. slomljeno Hrvatsko proljeće, zabranjen je rad Ogranka MH u Čakovcu pa i Kajkavskog kalendara. No da knjige i ljude nije tako lako satrti, pokazalo se i u ovom slučaju te Kolendar živi i djeluje i danas. Ovogodišnje izdanje broji 488 stranica i svojevrstan je koloplet tekstova o obljetnicama, ljudima i krajevima, tradiciji, vjerovanjima, gospodarstvu...

Uz obljetnicu Kolendara u ovom se broju nalazi još deset tekstova o obljetnicama, među kojima  urednica Nada Čatlaić ističe članak Katarine Bajuk, koji govori o 20. obljetnici Dana hrvatskoga jezika, 50. obljetnici Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika i 175. obljetnici Matice hrvatske. U rubrikama Ljudi i krajevi, sjećanja, Kronike, Portreti − i mlađi i stariji pronaći će nešto za sebe. U Kronikama se primjerice može pročitati govor predsjednika Matice hrvatske Stjepana Damjanovića na Glavnoj skupštini u Sinju u lipnju 2016, zatim pozdravna riječ podpredsjednika MH Stjepana Sučića na simpoziju o Nikoli Šubiću Zrinskom u Čakovcu. Tekstovi Josipa Črepa čitatelja će vratiti u prošlost pa će doživjeti nekadašnji čakovečki korzo, zdence i fontane, kao i članak Željka Pospiša koji je otišao korak dalje pišući o neandertalcima. Hrvoje Petrić pisao je o akademiku Dragutinu Feletaru, a Josip Bajuk o međimurskom velikanu Vinku Žgancu. Kolendar predstavlja i međimurske gospodarstvenike, a u rubrici Studija rad je Genea Whitinga Susreti Nikole IV. Zrinskog s protestantskim vjerovanjem. Da je izdavačka djelatnost Ogranka MH u Čakovcu tijekom 2016. bila vrlo plodonosna, pokazuje i prikaz čak pet knjiga: Cvetnjak međimorskih popevki (ur. Stjepan Hranjek), bivši urednik Kolendara Ivan Pranjić uredio je tri knjige − Čavske sličice Tome Blažeke,Sigetski boj u hrvatskoj epici te Iskustvo susreta sestre Vlatke Dujmović, dok su Mirjana Hržić, Marija Oto Sačer i Sanja Nikčević pripremile komediju Kalmana Mesarića I u našem gradu. Kaj smo se lepoga čuli, vidli i prečitali v letu štero nam othaja pročitati se može u rubrici Događaji, prikazi, a mnogi će zasigurno zastati i kod rubrike Tradicija, običaji, vjerovanja, svetkovineLiterarni blok Kolendara vrlo je pozamašan te uključuje beletristiku na književnomu jeziku, kao i na kajkavštini. Sudeći prema aktivnosti opisanoj u ovom jubilarnom Kolendaru te njegovoj opsežnosti i vrsnim autorima, plodova rada ovog čuvara kajkavštine neće nedostajati ni u budućnosti.

(Tihana Pšenko)

Izvor: Vijenac, br. 597



Uredništvo

Ida Hitrec

Tajnica za ogranke Matice hrvatske

Ogranci

Arhiva