Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu - izvješća

KAJKAVSKI KOLENDAR 2016: 450. obljetnica Sigetske bitke

Neizmjernu hrabrost i odanost Nikole Šubića Zrinskog kao i njegovih hrvatskih i mađarskih suboraca te samo značenje Sigetske bitke za dalji povijesni tijek opisao je Dragutin Feletar u tekstu Sigetska epopeja Nikole IV. Šubića Zrinskog. 

Hrvatski kajkavski kolendar, glasilo koje okuplja inteligenciju cijele sjeverozapadne Hrvatske te raznovrsnim temama pridonosi afirmaciji kajkavske riječi dobio je i izdanje za 2016, s 450. obljetnicom slavne Sigetske bitke kao glavnom temom. Ovogodišnje izdanje Kolendara na gotovo četiristo stranica donosi pregršt zanimljivih priloga s područja povijesti, beletristike, prirodoslovlja, folkloristike te mnoge druge važne prikaze i osvrte raznih događaja, osoba i mjesta.

 


Izd. OMH u Čakovcu, 2015.

 

 

Neizmjernu hrabrost i odanost Nikole Šubića Zrinskog kao i njegovih hrvatskih i mađarskih suboraca te samo značenje Sigetske bitke za dalji povijesni tijek opisao je Dragutin Feletar u tekstu Sigetska epopeja Nikole IV. Šubića Zrinskog. Autor podsjeća na slavnu bitku iz 1566. kada je Nikola Šubić Zrinski zajedno s 2500 boraca, većinom Hrvata, više od mjesec dana branio Siget od moćne osmanske vojske pod vodstvom Sulejmana Veličanstvenog. Iako je bitka završila pogibijom gotovo svih branitelja grada, zbog pretrpljenih velikih gubitaka Osmanlija (gotovo 20.000 mrtvih), zaustavljen je njihov pohod na Beč te je time Habsburška Monarhija spašena od pada, a to junačko djelo izazvalo je divljenje cijele Europe.

Junački sigetski čin „hrvatskoga Leonide“ i njegovih hrabrih boraca nadahnuo je tijekom proteklih stoljeća mnoga izvrsna djela usmene i pismene književnosti, a neka od njih autor Stjepan Hranjec u tekstu Sigetsko „odiljenje“ kao književna tema pomno analizira i razlaže kao ogledne primjere svjedočanstva junaštva i suprotstavljanja sili, čije je prenošenje služilo kao nadahnuće i poticaj u kritičnim trenucima hrvatske povijesti.

Tekst Jezik detinstvo prebavi… akademika Stjepana Damjanovića podsjeća na 200. obljetnicu jezikoslovnog napora Antuna Mihanovića, koji je kao devetnaestogodišnjak, izdavši knjižicu Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku (1815), zastupao ideju o potrebi oblikovanja uređenoga hrvatskog književnog jezika. Jedino narod s vlastitim jezikom može napredovati, bila je jedna od njegovih temeljnih misli.

Rubrika Beletristika pruža nekoliko iznimno vrijednih radova. Valja još izdvojiti tekstovePovijest poštanske djelatnosti u Međimurju od 15. do 21. stoljeća Josipa Črepa iZagrebačkom jedanaesticom do Leštakovca Martina Lukavečkog.

Hrvatski kajkavski kolendar 2016. Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu popularnom formom pučkoga godišnjaka priziva u sadašnjost neka davna vremena i podsjeća na ljude i događaje koji su ostavili dubok trag u povijesti hrvatskoga naroda te pritom neumorno čuva kajkavski izričaj od zaborava.

(Marko Bregović)

Izvor: Vijenac, br. 572



Uredništvo

Ida Hitrec

Tajnica za ogranke Matice hrvatske

Ogranci

Arhiva