Odjeci

03.04.2003.

Oslobođenje

Filozofsko razumijevanje umjetnosti i drame

Filozofsko razumijevanje umjetnosti i drame

U periodu od 9. pa do 12. tekućeg mjeseca, u prostorijama Filozofskog fakulteta u Sarajevu, održat će se niz predavanja i rasprava na značajne teme iz filozofije i teorije drame
Simpozij koji se organizira pod skupnim nazivom «Dani filozofije i kazališta u Sarajevu» ima za cilj upravo potjecaj na razmatranje ovih tema. Desit će se zahvaljujući Matici hrvatskoj Zagreb, Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Ogranku Matice hrvatske Sarajevo. U tom smislu, tematske raznovrsnosti koje su ovdje zastupljene preko autora s međunarodnom reputacijom obećavaju otvorene i zanimljive rasprave.
U društvu šutnje, monologa, svaka je mogućnost otvaranja dijaloga mala renesansa. Osobito kada se radi o temi i autorima koji obećavaju ozbiljnost i nepovršan, zapravo, jedini pravi dijalog.
Umjetnost i estetika
U periodu od 9. pa do 12. tekućeg mjeseca, u prostorijama Filozofskog fakulteta u Sarajevu, održat će se niz predavanja i rasprava na značajne teme iz filozofije i teorije drame. U prijepodnevnim satima razmatrat će se teme iz oblasti filozofije umjetnosti i estetike, dok su poslijepodnevna zasijedanja rezervirana za kazališnu teoriju.
Za očekivati je da će ovdje pored izlaganja koja se tiču razmatranja o pojedinim filozofima i estetičarima biti nagoviještena i stremljenja suvremenog poimanja umjetnosti u svijetu danas. U prvom redu valja izdvojiti izlaganja «Kairos i dijalektika u umjetničkoj interpretaciji» Evanghelosa Moutsopopoulosa, te «Ideja ljepote kod Platona» Givannia Realea, vjerojatno najvećeg stručnjaka za antičku filozofiju iz talijanskog govornog područja.
No, u vidu treba imati i niz autora iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji će, sasvim sigurno, na jedan suvremen način otvoriti značenja ovih problema. «Postoji li «spor» između umjetnosti i filozofije», «Treba li suvremenoj umjetnosti još uopće filozofija», «Filozofsko razumijevanje umjetnosti» zanimljivo su odabrane teme koje će u svojim uvodnim predavanjima otvoriti Milan Gatović, Žarko Paić i Nikola Skledar. Od ovog će se općenitijeg pristupa krenuti dalje kroz problematiziranje pojedinih estetičara. Simpozij filozofije umjetnosti ne može proći bez prisustva imena Ivana Fochta, o kojem će govoriti akademik Vladimir Premec.
Riječi će biti i o Adornu, Empedoklu i Holderlinu, Welchu, Brentanu, Dantou, Musilu... Šarolik izbor likova koji su obilježili historiju umjetničkih i filozofijsko-estetskih nastojanja. Unutar toga, na dijalošku trpezu bit će ponuđena pitanja koja se tiču morala, tehnike, etike, neopragmatizma, realiteta, filozofije i umjetnosti, kao njihovih međusobnih odnosa.
Umjetnost transcendira stvarnost, kako u spoznaji, tako i u građenju ne-stvarnih bića – time što prikaz stvarnosti nadilazi i na njemu se kao takva ne konstituira. Ona je sama metafizična. Umjetnost nije puka projekcija stvarnosti, umjetnost nije tek ogledalo svijeta. Mada onaj ko zna da čita iz umjetnosti nekog perioda može saznati mnogo toga i o stvarnosti toga vremena. Jer, umjetnost je ta koja provocira stvarsnost, govori o njenim mogućnostima koje još nisu ostvarene. Stoga se čini da umjetnost ide ispred svoga vremena. Jer umjetnik je taj koji vidi neku drugu stvarnost, onu koja još nije ostvarena, nego koja je tu samo kao potencija. Tako kamen «smrtniku» nije ništa osim kamena, dok umjetnik u njemu vidi cijeli jedan svije t mogućnosti, i on je taj koji te mogućnosti i realizira. Umjetnost je ta koja oponaša ili želi oponašati beskonačne mogućnosti svijeta, jer ona je ta koja svijetu implicitni životni smisao želi razotkriti i izvući na površinu. No, taj smisao nikada u potpunosti ne isplivava, nego uvijek samo provijava kroz formu riječi. Smisao je uvijek sadržan u praznini između redaka, u pauzi između izgovorenih riječi. Nikada ga nije u potpunosti moguće doreći, on se stalno dograđuje, kao «heraklitovska» rijeka. Iz toga je umjetnost temeljni način odnosa prema svijetu. Svijet života upravo je takav da se njegov smisao stalno i iznova konstituira, nikada nije dovršen, dokle god toga svijeta ima. Tu i leži srž odnosa umjetnosti i filozofije, stoga je sigurno zanimljiv i pažnje vrijedan i drugi dio simpozija, gdje će se govoriti na temu kazališta, iznimno važne i posebne umjetnosti za razvoj filozofske misli. Miro Gavran, Gradimir Gojer, Marina Katnić – Bakaršić, Gordana Muzaferija, Marko Kovačević respektabilna su imena predavača koji će s različitih aspekata sagledati probleme suvremene hrvatske drame.

Primjer drugima
Za našu kulturnu javnost ovo ima poseban značaj kada se ima u vidu da se radi o prvom ozbiljnom filozofskom simpoziju nakon rata. Nadati se da će ovaj simpozij biti primjer drugim nastojanjima znanstvenih skupova u BIH. Prilika je to da se stekne uvid u suvremeni pristup ovih problema i njihovog značaja za kulturu. Od neizmjernog je značaja ovakav jedan događaj za našu državu iz više razloga.
Značajno je i da će u radu simpozija učestvovati mladi znanstveni novaci, ljudi koji će sutra izrasti u autoritete u svojim oblastima znanstvenog istraživanja. Regionalna i međunarodna suradnja na polju znanosti od velikog su značaja kada nepismenost u Bosni i Hercegovini ima tendenciju rasta, a obrazovne institucije tek kreću na težak put pretvorbe u skladu s europskim standardima.



slikaslika


Klikni za povratak

Pregled