Odjeci

27.12.2003.

Vjesnik

Dubrovački graditelj Matice hrvatske

Dubrovački graditelj Matice hrvatske

Znanstvenik i istraživač hrvatske književnosti, kulture i umjetnosti Miljenko Foretić u Matici hrvatskoj ostvarivao je svoje životno djelo, dajući najbolje i prinoseći najvrjednije

ZAGREB, 26. prosinca – Član Matice hrvatske Miljenko Foretić, znanstvenik i istraživač hrvatske književnosti, kulture i umjetnosti, umro je u srijedu u Dubrovniku u 64. godini, izvijestila je Matica hrvatska.
»U Matici hrvatskoj ostvarivao je svoje životno djelo, dajući najbolje i prinoseći najvrjednije«, stoji u brzojavu sućuti Matice hrvatske upućenom dubrovačkom ogranku, Foretićevoj obitelji i prijateljima. U brzojavu se ističe da je Foretić dijelio s Maticom hrvatskom njezine dramatične trenutke, bio proganjan i osuđen 1972.
»Pamtimo ga kao obnovitelja i graditelja u Ogranku Matice hrvatske Dubrovnik i u cijeloj Matici hrvatskoj. Prednjačio je uređujući ponajbolje knjige, istražujući i pišući. Hrvatsku i Dubrovnik branio je organiziranjem sustavnog i promišljenog kulturnog djelovanja, trajno bilježeći i objavljujući sve što je značajno o napadu i obrani Dubrovnika, kako bi se sačuvala hrvatska kulturna i umjetnička baština«, navodi se u brzojavu. Ističe se kako je bio osobito ugledan član Glavnog odbora Matice hrvatske u kojoj je na najbolji način sudjelovao. »Njegovo će djelo biti upisano u povijest Matice hrvatske. Neka mu je vječna hvala i slava!«, stoji u brzojavu koji je potpisao potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić.

Povjesničar i teatrolog Miljenko Foretić rodio se u Dubrovniku 5. svibnja 1939. U rodnom gradu završio je gimnaziju, a u Zagrebu diplomirao povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Od 1963. radi u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Bio je stipendist Universita cattolica di Sacro Cuore u Rimu 1963. i 1965. Proučava političku, kulturnu i književnu povijest, bavi se teatrologijom i kazališnom kritikom te historiografijom i bibliografijom. Znanstvenim i stručnim radovima, esejima, kritikama i osvrtima surađuje u časopisima, zbornicima i drugim publikacijama.

Od 1964. surađivao je u Dubrovačkom vjesniku, Slobodnoj Dalmaciji, Telegramu, Večernjem listu, Vijencu, Vjesniku. Napisao je vodič Dubrovnik and Surroundings te u povodu 59. kongresa PEN-a The Works of Dubrovnik Writers Printed in Europe from 15th to 18th Century i, s Feđom Šehovićem, What Držić Read.
Organizirao je znanstvene skupove »Hrvati i Novi svijet« (1992.) i o P.A. Kazaliju (1994.). Bio je glavni urednik časopisa »Dubrovnik« od 1969. do 1971., kada je izdavanje časopisa nasilno prekinuto, a Foretić zatvoren i suđen, te od 1990. do 1995. Uređujući časopis s težištem na tematskim cjelinama znamenitima za hrvatsku povijest i kulturu te okupljajući velik broj suradnika iz cijele Hrvatske, Foretić je »Dubrovnik« učinio jednim od središnjih hrvatskih časopisa trajne vrijednosti.

Specijalni broj časopisa »Dubrovnik u ratu« važan je prinos poznavanju velikosrpske agresije na Dubrovnik i reakcije na nju. Kao voditelj nakladništva dubrovačke Matice hrvatske Foretić je uredio četrdesetak knjiga i nekoliko zbornika, priredio izdanje Dubrovačka Republika i Francuska revolucija, te više kulturoloških izložaba. Dobitnik je Nagrade grada Dubrovnika 1993. i Zlatne povelje Matice hrvatske 1996. (Hina)


Klikni za povratak

Pregled