Odjeci

18.02.2004.

Vjesnik

Sinoptička karta književne Slavonije

Sinoptička karta književne Slavonije

Opsežna knjiga predstavlja sveukupni slavonski književni, pa potom i duhovni prostor / Obuhvaćeni pisci, književna djela i periodika, a svi zajedno informiraju na razini biografizma, društveno-kulturnih prilika, povijesnih uvjeta, ideologija i odnosa između mnogojezičnih kulturnih sustava

ZAGREB, 17. veljače – U zadnjih desetak godina sve je prisutnije zanimanje i problematiziranje književne Slavonije, i to na književno-povijesnoj, leksikografskoj i nakladničkoj razini, a knjiga »Slavonski tekst hrvatske književnosti«, što je kao autori potpisuju Helena Sablić Tomić i Goran Rem, a koja je u utorak predstavljena u Palači Matice hrvatske – još je jedna potvrda te potvrde za usustavljivanjem i tzv. »velikim pospremanjem« toga dijela hrvatske književnosti.

Impozantni projekt, na kojem je uz autore bila uključena i studentska zavičajna pomoć i potencijalna energija slavonskih gradova, promatra Slavoniju kao komunikacijski sustav što ga čine pisci, književna djela i periodika, a svi zajedno informiraju na razini biografizma, društveno-kulturnih prilika, povijesnih uvjeta, ideologija i odnosa između mnogojezičnih kulturnih sustava. Takva slojevita književna produkcija ovdje se čita u mnogo širem i opravdanom srednjoeuropskom kontekstu.
Tko su Slavonci u književnosti što ih ova knjiga sistematizira? To su tzv. rođeni Slavonci, autori koji su barem dijelom života vezani uz tu pokrajinu, zatim oni koji su rođeni u Slavoniji i ondje školovani, ali su se realizirali izvan nje. I na kraju, autori koji nisu egzistencijalno vezani uz ovo područje, ali im je Slavonija obilježila književni opus.

Gledano kronološki, knjiga je podijeljena u četiri razdoblja: od početaka pismenosti (srednjovjekovlje) do romantizma, potom od početka 19. stoljeća do 1950. godine, pa od 1951. do 1999. i na kraju je obrađeno tzv. slavonsko ratno pismo (od 1991. do 1994.). O svemu tome iscrpno su javnost informirali sveučilišni profesori dr. Vinko Brešić i dr. Cvjetko Milanja, a u ime Matice hrvatske nazočne je pozdravio urednik knjige Vlaho Bogišić.

Nakon već davno obavljenih sintetskih studija, npr. dubrovačkoga književnog područja ili kajkavskoga, sada je pred nama krupan projekt što ga s pravom možemo nazvati sinoptičkom kartom sveukupnog slavonskog književnog, pa potom i duhovnog prostora.

Ova knjiga namijenjena je svima onima koji na jednom mjestu žele pročitati sustavan popis autora s pripadajućim im djelima. Potom književno povijesnim tragačima kojima će poslužiti kao mjesto prve informacije o autoru i njegovu književnom radu te svima onima koji pokazuju osjetljivost prema tisućljetnom duhu kulture i književne riječi u Slavoniji. O svemu tome govorili su i sami autori ovoga hvale vrijednog projekta.

Branka Džebić


Klikni za povratak

Pregled