Odjeci

06.06.2004.

Slobodna Dalmacija

Zalažemo se za kršćansku Europu

GODIŠNJA SKUPŠTINA MATICE HRVATSKE U SPLITU

Ne smije se dopustiti da Hrvati postanu kolica koja svatko gura kako hoće. Jednom smo kao guske u magli ušli u tzv. udrugu država, i to ne smijemo ponoviti. Neprirodno je da se kršćani u Europi, koji su je osnovali, danas moraju boriti da riječ kršćanstvo uopće uđe u europski ustav, rekao je predsjednik Zidić

SPLIT - Pod pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita održana je u Splitu godišnja skupština Matice hrvatske, najvišeg tijela ove nacionalne kulturne institucije. Na skupštini su se okupili predstavnici najviših upravnih tijela Matice hrvatske na čelu s Igorom Zidićem, te predstavnici osamdesetak ogranaka Matice iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić u pozdravnoj je riječi istaknuo kako Matica "neće nasjesti pričama koje je prozivaju za elitizam i kako je program Matice prije svega usredotočen na vezu s korijenima", dodajući kako je to posebice važno nakon katastrofe Domovinskog rata. Sada je vrijeme velikih promjena koje od Matice zahtijeva veći angažman radi ostvarenja svojih ciljeva i očuvanja opstojnosti hrvatskog naroda, istaknuo je.

Ne smije se dopustiti, poručio je, da Hrvati postanu kolica koja svatko gura kako hoće. U proteklom razdoblju o Matici su, kako je rekao, zlobni plaćenici pisali da je profašistička, nacionalistička, da se treba odreći hrvatstva. Upitao je što smo mi to učinili da nas se tako naziva, osim što smo digli glas protiv komunizma. Matica jest za Europu i podržava ulazak Hrvatske u Uniju, ali ne pod bilo koju cijenu, poručio je njezin predsjednik i dodao kako je neprirodno da se kršćani u Europi, koji su je osnovali, danas moraju boriti da riječ kršćanstvo uopće uđe u europski ustav. Ako se za to zalažemo, ne znači da smo ksenofobični, kako nam spočitavaju dojučerašnji članovi partijskih komiteta, rekao je Zidić.

Jednom smo kao guske u magli ušli u tzv. udrugu država, i to ne smijemo ponoviti, već se moramo izboriti za prava koja nam pripadaju i za više zraka, ali, poručio je, nikada ne smijemo dopustiti da nam se zbog toga stavlja pečat protueuropske, profašističke, ksenofobične ili čak prokomunističke organizacije.
O odnosu Matice i politike Zidić je bio decidiran: "Politiku shvaćamo prema načelima najstarije demokracije na svijetu, antičke grčke demokracije, što znači da svaki građanin ima pravo na politiku koja od građana ne stvara objekt, nego subjekt svojeg postojanja. Dok Vlada vodi borbe s deficitarnim naslijeđem", nastavlja Zidić, "hrvatski ministar kulture pokazao je da cijeni Maticu, dok sam se prethodnim ministrom uglavnom morao sučeljavati, jer nije razumijevao zašto se Matica buni kad se za nju iz proračuna izdvaja milijun kuna. Nije razumijevao da je to bilo za cjelokupnu nakladničku djelatnost Matice i svih njezinih ogranaka, dok se s druge strane po 900 tisuća kuna dodjeljivalo samo pojedinim nakladnicima." Svoj uvod Zidić je završio zaključkom po kojem će Matica ostati kulturna ustanova, ali ne i apolitična, budući da nitko ne može reći gdje prestaje kultura, a počinje politika.

Najvažniji dio u nastavku zasjedanja ticao se izvješća o radu Matice hrvatske u protekle dvije godine. Ukratko, Matica je ostvarila većinu programskih ciljeva, a u svojoj najvažnijoj djelatnosti, nakladničkoj, zadržala je položaj vodećega izdavača u Hrvatskoj, unatoč velikom širenju drugih izdavača i medijskih tehnologija.


Klikni za povratak

Pregled