Odjeci
07.06.2004.
Vjesnik
Spomenička Baština Boke kotorske
Spomenička baština Boke kotorske
Fiskovićevi tekstovi, koje je objavio u razdoblju od 1941. do 1986., rekonstruiraju duhovnu i životnu realnost bokokotorskog zaljeva, od srednjeg vijeka do početka 19. stoljeća
ZAGREB, 6. lipnja – Matica je hrvatska u biblioteci »Redovita izdanja za članstvo« ovih dana objavila knjigu studija i raščlamba Cvite Fiskovića (1908. – 1996.) o spomeničkoj baštini Boke kotorske, koja se gotovo ni po čemu ne odvaja od bitnih značajka kulture Hrvata na obalama Jadrana.
Fiskovićevi tekstovi, koje je autor objavio u razdoblju od 1941. do 1986., rekonstruiraju duhovnu i životnu realnost bokokotorskog zaljeva, od srednjeg vijeka do početka 19. stoljeća. Prva autorova bokeljska tema bila je krstionica iz 8. stoljeća u kotorskoj Katedrali sv. Tripuna. Fisković tu krstionicu smatra rijetkim spomenikom te vrste iz onoga razdoblja kad su umjetnici povezali umjetnost kasne antike s umjetnošću ranoga srednjeg vijeka.
Fiskovićeva opširna studija »O umjetničkim spomenicima grada Kotora«, objavljena prvi put 1953., uvrštena na početak knjige, smatra se najzaokruženijom cjelinom u kojoj su obrađeni svi segmenti umjetničke baštine Kotora, posebno Katedrala sv. Tripuna.
»Fiskovićeva metoda unakrsnog opisivanja i vještina da pomoću detalja obasja cjelinu prošlosti, mogla bi biti ogledni primjer da se predoči punina života u danas avetinjski pustom Perastu, razvalinama dobrotskih palača i crkava, zapuštenom Prčanju«, piše priređivač knjige Radoslav Tomić u uvodnom tekstu »Boka kotorska u djelu Cvita Fiskovića«.
Kao povjesničar umjetnosti, osim umjetničkoga blaga, Fisković se bavio pomorskim temama – borbom Bokelja s gusarima i Turcima, sukobom Peraštanina Josipa Bronze s alžirskim ratnim brodovima, dolaskom Rusa u Perast na izučavanje pomorskih vještina, zatim narodnim običajem »gađanja kokota« u Boki, Budvi, Dalmatinskoj zagori i Orebićima.
Posljednji je rad u Fiskovićevoj knjizi »Boka kotorska u akvarelima Fedora Karacsaya iz prve polovice 19. stoljeća«. »Ti akvareli zvog svog kolorita spadaju među najstarije obojene prikaze Boke kotorske i nekih dalmatinskih priobalnih gradića«, napominje Fisković.(Hina)