listopad i studeni

RIJEKA
Latinitet u Europi
Pjevanom svetom misom na latinskome jeziku, koju je predvodio msgr. dr. Ivan Devčić, nadbiskup riječki, u Katedrali sv. Vida otvoren je 20. listopada međunarodni znanstveni skup Latinitet u Europi - s posebnim osvrtom na hrvatski latinitet nekad i danas, na kojemu je sudjelovalo tridesetak predavača iz Hrvatske i inozemstva. Razlog je okupljanja u Hrvatskoj činjenica da je upravo naša zemlja u svojoj državnoj upravi najdulje među europskim narodima zadržala latinski jezik kao službeni. K tomu, Rijeka je jedno od središta hrvatskoga glagoljaštva, u kojemu je najdulje uz latinski supostojao i staroslavenski jezik. U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja je bila pokrovitelj skupa, pozdravnu riječ uputio je akademik Petar Šimunović, tajnik filološkog razreda HAZU, koji je istaknuo da je Latinitet u Europi prvi skup u Hrvatskoj o toj tematici. O važnoj ulozi latinskoga jezika u znanosti, kulturi i crkvenoj povijesti govorili su dr. Nevio Šetić, državni tajnik, dr. Goran Kalogjera, prorektor Sveučilišta u Rijeci, Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske i Darko Deković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Rijeka.
Prvoga dana skupa predavanja, održavana u kongresnoj dvorani Euroherca, započeo je, obraćajući se u ime HAZU, akademik Branimir Glavičić naglasivši kako se u hrvatskom parlamentu latinski zadržao sve do 1847. godine, na što su Hrvati posebno ponosni. O ulozi i značenju latinskog jezika u političkom životu Hrvatske od 1790. do 1847. govorio je Marko Trogrlić s Odjela za povijest zadarskog Sveučilišta, zašto je latinski jezik prestao biti službovnim jezikom u Hrvatskoj obrazložila je Agneza Szabo iz Zagreba, dok je akademik Glavičić izlagao o Kvantitativnoj metrici hrvatskih latinista. Jozo Marević govorio je o novovjekovnoj latinskoj toponimiji pod utjecajem nacionalnih jezika, Božo Baničević o latinskom jeziku kao polazištu u dalmato-romanskoj toponimiji Hrvatske, a Radenko Milošević iz Hrvatskog saveza esperantista izlagao je o esperantu na razvalinama latinskoga. Krešimir Čvrljak održao je predavanje Opuskularne recepcije (između) hrvatskih i europskih latinista, Teresa Pŕroli, sa Sveučilišta La Sapienza u Rimu, Latino e volgare nell’Inghlitera dell’alto medioevo, da Beda a Aelfric, Josip Percan, sa sveučilišta Antonianum iz Rima, govorio je o Srednjovjekovnim translacijama Aristotela i nekih drugih autora u kontekstu visoke skolastike te njihovim modernim kritičkim izdanjima kao doprinosu europskoj latinskoj kulturnoj baštini. Od znanstvenika iz Rijeke u radu skupa sudjelovali su Danijela Bačić-Karković, Anamari Petranović, Darko Deković, Goran Kalogjera, Estela Banov i Eduard Pavlović.
U pjevanoj misi na otvaranju skupa uz Riječki oratorijski zbor Ivan Matetič Ronjgov, koji je pod ravnanjem Dušana Prašelja izveo je Missa solemnis Ivana pl. Zajca, nastupili su Anđelka Rusin, Zvonimir Puškarić, Olga i Bojan Šober, operni solisti, te na orguljama Roberto Haler. Dvadeset i trećega listopada, u Crkvi Marijina uznesenja održana je oproštajna pjevana sveta misa na staroslavenskome jeziku, koju je predvodio msgr. Milan Bogović, biskup gospićko-senjski, a pod stručnim vodstvom akademika Josipa Bratulića sudionici skupa razgledali su izložbu glagoljice u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci i proveli dan na izletu Putovima glagoljice po otoku Krku, gdje su obišli Porat, Krk, Košljun, Jurandvor i Vrbnik.
POZDRAVNO SLOVO NA SKUPU LATINITET U EUROPI (Rijeka, 20-23. listopada 2004)
Nove spoznaje
Poštovano Predsjedništvo i veoma cijenjeni sudionici Znanstvenog skupa Latinitet u Europi! Pozdravljam vas u ime predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića i želim vam veoma plodan i sadržajan rad. Drago mi je što među vama mogu pozdraviti autore knjiga koje je Matica hrvatska objavila, a također autore, prevoditelje i urednike čije će knjige objaviti u budućnosti. U najvažnijoj Matičinoj biblioteci, zbirci Pet stoljeća hrvatske književnosti, nalaze se dvije dragocjene knjige koje su priredili akademik Veljko Gortan i prof. dr. Vladimir Vratović: Hrvatski latinisti I. i II. Od vremena kad su te knjige objavljene do danas u Središnjici i u našim ograncima objavljena su djela Radoslava Katičića, Tomislava Ladana, Vladimira Vratovića, Mate Krizmana i mnogih drugih. Ona su iznimno vrijedna za stvaranje što potpunije slike o našem kulturnom nasljeđu. Posebno smo ponosni na izdanje faksimila i transkripcije Časoslova opatice Čike, kojem je pridodana znanstvena studija o tom djelu dr. Marijana Grgića. U tom je zahtjevnu poslu sudjelovao ogranak Matice hrvatske u Zadru. Hrvatska kulturna javnost dobila je djelo koje pokazuje ne samo iznimnu vrijednost naše latinističke baštine nego djelo koje svojom pojavom osvjetljava i druge spomenike iz toga doba - mislim da smijemo reći da ono baca novo svjetlo na Bašćansku ploču! Naši ogranci istražujući povijest gradova u kojima djeluju, objavljuju prijevode statuta i starih kronika, knjiga, isprava i natpisa, riječju, pokazuju da im je baština hrvatskoga latiniteta i bliska i protrebna. U Ogulinu objavljuje se pismo Bernardina Frankopana, u Senju nadgrobni natpis biskupa Ivana de Cardinalibusa, u Križevcima djelo Nikole Bengera Regina martyrum, u Pagu Konstitucije Paškoga kaptola, u Skradinu Statut grada Skradina, u Slavonskom Brodu Kronika Franjevačkoga samostana u Brodu na Savi, u Zadru Zadarski statut, u Svetom Ivanu Zelini stare isprave i ulomci kronika... Istražuju se i opisuju inkunabule, povelje i diplome. Knjige o našim gradovima i krajevima prožete su latinskim tekstovima i suvremenim prijevodima. Te su knjige redovito izvrsno uređene, pa su i nagrađivane i isticane na Matičinim skupštinama. Ovih je dana na priredbi Dani Matice hrvatske u Tuzli predstavljeno pjesničko djelo franjevca Blaža Jošića u prijevodu fra Stjepana Pavića, profesora na Franjevačkoj gimnaziji u Visokom. Učenici Katoličkoga školskog centra u Tuzli izvrsno su interpretirali stihove Blaža Jošića. Pokazalo se da ta književna starina na odličan način prevedena i prezentirana bitno pridonosi spoznaji naše kulture i samopoštovanju i da uistinu može biti živa.
Ovaj znanstveni skup iznimno je važan za Maticu hrvatsku i hrvatsku kulturu. Nadam se da će postati tradicionalan, i da će dobiti pravo mjesto i u Rijeci i u sveukupnoj hrvatskoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti. Već ova programska knjižica sa sažecima izlaganja ulazi u popise Matičinih izdanja. No prave će se vrijednosti još potvrditi kad se objelodane zbornici i knjige koji će proizići iz ovoga i drugih skupova.
Još jednom vas sve pozdravljam i čestitam ogranku Matice hrvatske Rijeka, organizatoru skupa.Stjepan SučićROVINJ
Most među narodima
U organizaciji rovinjskoga ogranka Matice hrvatske i Hrvatskog kulturnog društva Franjo Glavinić, pod pokroviteljstvom Matice hrvatske, Ministarstva kulture, Adris grupe, Turističke zajednice i Grada Rovinja, od 28. do 30. listopada u rovinjskom Domu kulture organizirani su Susreti pjesnika hrvatskih manjina u susjednim zemljama s pjesnicima u Republici Hrvatskoj. Svrha je susreta afirmirati misao kako su manjine i njeni pisci u suvremenome svijetu ne samo čuvari jezičnih i drugih kulturnih posebnosti, već i graditelji dobrih odnosa i suživota te mira između naroda u određenom geopolitičkom prostoru. Branimir Crljenko, predsjednik HKD Franjo Glavinić, koji je u ime organizatora otvorio Susrete, istaknuo je »Željeli bismo prvom manifestacijom ove vrste pridonijeti približavanju pripadnika naših manjina domovini njihova podrijetla te pokazati da hrvatske manjine susjednih zemalja u novoj Hrvatskoj nisu više na rubu interesa svoga matičnoga naroda.« Na književnoj večeri pjesnika hrvatskih i domicilnih manjina književne tekstove interpretirali su Matilda Bölcs, Desanka Matijević, Gabriele Blascetta, Jasna Melvinger, Milovan Miković, Miroslav Sindik, Jasminka Domaš, Mario Schiavato te Umberto Matteoni. Znanstveno-stručni skup, koji je organiziran drugoga dana susreta obrađivao je tri teme: Književnosti između dviju domovina, Veze i prožimanja između domicilnih i matičnih kultura i jezika te Europski standardi i hrvatska praksa u tretiranju kulturnih i jezičnih raznolikosti. Na književnoj večeri Tomislav Milohanić i Vlastimir Pavić predstavili su zbirku pjesama Nevenke Uljanić pod nazivom Prškuljano vrime. Pjesnici su posjetili novu pulsku Gradsku knjižnicu i čitaonicu, a pod vodstvom akademika Josipa Bratulića obišli su poznata glagoljaška središta Beram, Draguć, Roč, Hum..., na stručno-kulturološkom izletu Glagoljaškim stazama Istre. Gospođa Ankica Janković iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske naglasila je da je kultura oduvijek bila most među narodima, da će ovi Susreti poslužiti zbližavanju pjesnika domovinske Hrvatske s kolegama iz susjednih zemalja, a Ministarstvo kulture će pomoći da postanu tradicionalni.
ČITLUK
Cvitak u SAD-u

U novom broju časopisa »Bulletin of the Association for Croatian Studies«, jesen 2004, br. 43, koji izlazi u Massachusettsu, nalazi se bilješka o omiljenom časopisu za djecu »Cvitak« i knjizi Ivana Bora Malene priče, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Čitluk.






BEČ
Biblioteka Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti predstavljena je Književnoj tribini koju je u Beču priredio Ogranak Matice hrvatske Beč, u Gradišćanskom hrvatskom domu. Ediciju, pokrenutu prije deset godina, u kojoj je izašlo sedamdesetak naslova, predstavio je akademik Dubravko Jelčić, označivši ju prvim pothvatom s autentičnim hrvatskim djelima i po jezičnom izrazu i po književnoj vrijednosti. Naglasio je da je biblioteka koncipirana kao sveobuhvatni pregled literarne riječi u Hrvata kroz stoljeća. To je projekt koji je otvoren, koji se može dograđivati i dopunjavati, rekao je on, izrazivši uvjerenje da će biti nezaobilazno štivo u svakoj kući. Ivo Pranjković, profesor s Filozofskog fakulteta, predstavio je one knjige biblioteke koje se odnose na jezikoslovce, izrazivši želju da se edicija nastaviti kako je i počela, ocijenivši ju kao najbolju ediciju u tom smislu do sada. Odabrane tekstove hrvatskih književnika i pjesnika govorio je dramski umjetnik Zlatko Vitez.
BJELOVAR
U vjeronaučnoj dvorani župne crkve Sv. Terezije Avilske, 15. listopada uoči blagdana te svetice, Ogranak Matice hrvatske Bjelovar organizirao je predstavljanje novog izdanja, četvrte zbirke pjesma Branka Kreštana Svitanje noći. Na predstavljanju knjige nastupilo je KUD Slap, a literarna skupina Prve osnovne škole i učenici Gimnazije, pod vodstvom prof. Ivana Pintera, interpretirali su nekoliko Kreštanovih pjesama. Knjigu su predstavili Zdravko Ivković, predsjednik bjelovarskoga Ogranka, Mladen Medar, urednik knjige, i autor.







ČAKOVEC
Zašto su šutjela lepoglavska zvona / Hrvatsko proljeće u Varaždinu i Čakovcu 1971. knjiga je Tomislava Đurića koju je, na prvoj jesenskoj tribini, 19. listopada, u dvorani udruženja obrtnika, predstavio Ogranak Matice hrvatske Čakovec. Uz autora, o knjizi su govorili prof. dr. sci. Zvonimir Bartolić, predsjednik čakovečkoga ogranka, i prof. dr. sci. Dragutin Feletar, urednik knjige.
ČITLUK
U Klubu Matice hrvatske Čitluk 28. listopada, u sklopu manifestacije Dani Matice hrvatske u Brotnju, predstavio se Ogranak Matice hrvatske Zenica i otvorena je izložba slika Biljane i Duška Abramušića, akademskih slikara iz Zenice. Tom kulturnom događaju, koji je organizirao čitlučki Ogranak, prisustvovali su mnogi Brotnjaci i gosti, među kojima Jago Musa, ministar u vladi HNŽ, Josip Muselimović, predsjednik mostarskoga ogranaka Matice hrvatske, dr. Anton Karaman, prof. s ALU Široki Brijeg, fra Žarko Ilić, glavni urednik »Kršnog zavičaja«, Zlatko Prusina, predsjednik čitlučkoga Općinskoga vijeća. O umjetničkom postavu slikara Abramušić govorio je Franjo Primorac, akademski slikar, a izložbu je otvorio i vodio prof. Andrija Stojić. Iste je večeri predstavljen i časopis zeničkoga ogranka »Krijesnica« o kojem je govorio Dragan Gavran, dopredsjednik ogranka u Zenici. Anđa Primorac i Ruža Perušina, učenice Glazbene škole u Čitluku svojim su nastupom uljepšale ovaj susret.
Desetoga studenoga u Crkvi Krista kralja Ogranak Matice hrvatske Čitluk i Župni ured Krista kralja predstavili su knjigu Pavla Primorca Dim Sotonin. O knjizi su govorili Zoran Vukman, Pavle Primorac i Andrija Stojić, a u glazbenom je dijelu programa nastupila Frama iz Čitluka.









GOSPIĆ
Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, organizirao je u Gospiću dvodnevni znanstveni skup Hrvatski prirodoslovci 13. Suorganizatori su skupa bili i ogranci Matice hrvatske iz Gospića i Senja te Grad Gospić i Visoka učiteljska škola. Ideja o održavanju skupa o hrvatskim prirodoslovcima začeta je 1991. - istaknula je u uvodnoj riječi Jasna Matekalo Draganović, pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku te predsjednica Organizacijskoga odbora. Prijam u čast svih sudionika znanstvenoga skupa priredio je prof. Milan Štimac, predsjednik gospićkoga Gradskoga vijeća, sa suradnicima.
KOPRIVNICA
11. Galovićeva jesen, u čast hrvatskoga književnika Frana Galovića, rođena u Peterancu pokraj Koprivnice, obilježena je od 21. do 23. listopada u Koprivnici, obližnjem Starigradu, kod Galovićeve klijeti u Širovicama i u njegovu rodnom mjestu Peterancu. Organizator je manifestacije Grad Koprivnica, a suorganizatori Ogranak Matice hrvatske Koprivnica, Hrvatsko društvo književnika i druge institucije. Galovićeva jesen dobila je suvremenije okvire pa su u prvom planu bili hrvatska knjiga i hrvatski književnici, sudjelovalo je dvanaest književnika iz cijele Hrvatske. Povjerenstvo, u sastavu dr. Zvonko Kovač, s Filozofskog fakulteta iz Zagreba, Božica Jelušić, književnica, i Maja Gjerek Lovreković, iz koprivničkoga Ogranka Matice hrvatske, odlučilo je da u uži izbor za književnu nagradu uvrsti pet od dvadeset i dva pristigla naslova. To su poezija Nade Galant Hćeri Evine, proza Gorana Tribusona Mrtva priroda, Trajekt Miroslava Mićanovića, Leica format Daše Drndić i Izlaz Zagreb jug Ede Popovića, a nagrađena je knjiga Miroslava Mićanovića Trajekt. Prvoga dana manifestacije dodijeljene su i nagrade za najbolje likovne i literarne radove djece na temu Galović, a posljednjega dana Galovićeve jeseni, u Galeriji Sabolić, otvorena je izložba crteža Mije Kovačića. U programu su sudjelovali Stjepan Mihaljinec, na klaviru, Antun Stašić, na violini i Vid Balog, dramski umjetnik.
KORČULA
Josip Jozo Fazinić autor je knjige Račišće na otoku Korčuli od svog postanka (1672) do danas, objavljene u izdanju Ogranka Matice hrvatske Korčula. (Mjesto Račišće u istoimenoj uvali na sjevernoj obali otoka Korčule utemeljile su 1672. izbjeglice pred turskom najezdom, došavši s kopna, iz zaleđa Makarskoga primorja. Kao i većina izbjeglica u prošlosti i sadašnjosti prispjeli su u novu sredinu s nadom u sigurniji dom, ostavivši za sobom svu imovinu, gotovo goli i bosi, gonjeni strahom i željom da očuvaju vlastiti život i život obitelji. Račiška je uvala koju su naselili bila u to doba neuređena, njezin okoliš zarastao šumom i makijom pa su pridošlice trebali ne samo skrbiti o gradnji vlastitih skromnih domova nego i o obradbi obližnjega zemljišta da bi ga mogli iskoristiti za svakodnevne potrebe kao vrtove odnosno poljoprivredne površine. Ubrzo započinju s krčenjem šume po okolnim padinama, oslobađaju ih od kamenih gromada stvarajući krpice zemlje obrubljene rukom izgrađenim suhozidnim mejama. Na njima uzgajaju vinovu lozu i masline, pa prodajom vina i ulja prehranjuju brojne obitelji, a drvo dopremaju morem i kopnom za ogrjev u grad Korčulu. Postupno počeše se Račišćani, jer tako se od tada nazivlju, baviti ribolovom, a mnogi se otisnuše i dalje na more te postadoše vrsni pomorci. Tako se Račišće pomalo oblikovalo u slikovito priobalno naselje, izgradilo crkvu, dobilo župu i groblje, zatim školu te obalu izgrađenu u prirodno zaklonjenoj luci. Mukotrpnim, trudnim životom ti snažni, uporni i sposobni ljudi, podjednako muškarci i žene, u 19. i početkom 20. stoljeća uspjeli su stvoriti i svoju ne baš malu flotu teretnih brodova - trabakula kojima su plovili duž Jadrana. Od utemeljenja Račišća do danas prošle su 332 godine, što je u odnosu na ostala naselja na Korčuli razmjerno malo. Ipak, po mnogočemu to je mjesto zavrijedilo svoju pisanu povijest, koja je u knjizi Josipa Fazinića opširno iznesena.) Korčulanin Josip Jozo Fazinić (1906-1999) prikupljao je podatke iz arhiva Korčule, Dubrovnika, Zadra i onih župa odakle su preci Račišćana stigli ili su u njima privremeno boravili. Uspio je pronaći, sabrati brojnu gradu, najvećim dijelom do sada nepoznatu i neobjavljenu. Razvrstao ju je po tematici i razdobljima u petnaest poglavlja te iscrpno obradio. Oslanjajući se na isprave, a za novije vrijeme osobna iskustva te sjećanja, kao i podatke prikupljene od najstarijih Račišćana, napisao je vrijedno historiografsko djelo: prinos ne samo povijesti otoka Korčule nego i onoj široj koja se bavi, ili će se baviti, u nas stoljećima prisutnim i čini se trajnim pitanjem migracija stanovništva uzrokovanih bijedom i ratovima. Autor nije dočekao objavljivanje svoga rada, no njegov sin Neven očevu je opsežnu gradu priredio za tisak, poprativši je velikim brojem vrsnih fotografija Račišća, okolice, prirodnih ljepota i rijetkosti, ljudi i događaja.
KUTINA
Ogranak Matice hrvatska Kutina od 2000. godine, kada je postavljeno poprsje Gustava Barona (1847-1914), rođena Kutinčanina, rektora Zagrebačkog sveučilišta i generalnog vikara Zagrebačke nadbiskupije, organizira Kutinske dane znanosti i umjetnosti. Mladi istraživači, učenici Srednje škole Tina Ujevića, tada obrađuju teme iz prošlosti Kutine. Ove godine, uz devedesetu obljetnicu smrti Gustava Barona, tema je Razvoj školstva u Kutini.
MOSTAR
Trideset i prvi broj glasila »Motrišta«, rujan 2004, što ga izdaje Ogranak Matice hrvatske Mostar, izašao je iz tiska.









NOVSKA
Slikovnica Tajanini ogrci sretan je spoj teksta Jasne Popović-Poje i slika Danijele Vuković. To je autobiografska priča pjesnikinje Jasne Popović-Poje, učiteljice razredne nastave, koja dječju poeziju i prozu piše trideset i pet godina, a čije su pjesme spoj doživljaja iz djetinjstva i vremena odrastanja u zavičaju koji joj je urezan u pamćenje. Slikarica Danijela Vuković uspjela je stvoriti prepoznatljiv glavni lik djevojčice Tajane dajući likovnu vedrinu slikovnici, izašloj u biblioteci Zavičajni pisci, novskoga ogranka Matice hrvatske, koju su 14. listopada u Osnovnoj školi Novska predstavili Marija Hadviger i Franjo Horvat.
Prozor života. Pjesme i akvareli naslov je prve samostalne zbirke poezije Branke Suknjaić, koju je objavio Ogranak Matice hrvatske Novska i 15. listopada predstavio u Gradskoj vijećnici. Zbirka je i mala likovna monografija, jer uz tideset i sedam pjesama sadrži i trideset i sedam akvarela autorice, koji osnažuju ozračje lirskoga iskaza knjige kao umjetničke cjeline, u njima autorica likovnim jezikom izražava ono o čemu svjedoče njezini stihovi. Prozor života, osebujan umjetnički projekt u kontekstu novljanskoga književnog kruga, predstavili su mr. sc. Božidar Pugelnik, prof. Olga Suknjaić i mr. sc Duško Lončar, Ksenija Lekić, učiteljica, recitirala je pjesme iz zbirke, a glazbeni dio programa izvele su Andrea Puškaš i Helena Buljan, učenice Glazbene škole Novska.
OGULIN
Od 15. listopada do 15. studenog tradicionalno se obilježava Mjesec hrvatske knjige koji su pokrenule Knjižnice grada Zagreba, a prihvatile sve knjižnice u Hrvatskoj. Pokrovitelj je manifestacije Ministarstvo kulture. Petnaestoga listopada u Ogulinu svečano je otvoren Mjesec hrvatske knjige 2004, kulturna manifestacija koja će se do 15. studenoga kroz izložbe i predstave obilježiti u cijeloj Hrvatskoj, a koja se ove godine održava u čast 130. godišnjice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, najveće hrvatske spisateljice za djecu. Na svečanosti održanoj u kinodvorani Pučkog otvorenog učilišta bilo je dvjestotinjak ravnatelja knjižnica i čitaonica iz cijele Hrvatske, predstavljena je knjiga U stihu i rimi o davnoj ravnini Ljiljane Ivković, koja u stihovima obradila Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić i tako prilagodila to djelo najmlađima. Obilježena je 140. obljetnica Narodne knjižnice i čitaonice Ogulin, a nakon toga otvorena je izložba o povijesti knjižnice i izložba izdanja Ogranka Matice hrvatske Ogulin.
OSIJEK
Prvoga su dana tradicionalne manifestacije Dani Julija Benešića u Iloku obilježena dva vrijedna kulturna događaja. U povodu blagdana sv. Ivana Kapistrana, zaštitnika grada i župe te obilježavanja tristote obljetnice obnovljenoga Franjevačkoga samostana otvorena je izložba slika Ankice Fijala i Vilima Solca, pod naslovom Franjevačke crkve i samostani kao vedute. Drugi je događaj bilo predstavljanje knjige dr. sc. Bogdana Mesingera, podrijetlom Iločanina, koji je gotovo svaki svoj doživljaj za vrijeme boravka u Iloku, a što je bilo često, kako je istaknuo, zapisivao i objavljivao te na kraju, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Osijek, objavio priče i legende iz voljenoga grada u knjizi pod naslovom Skriveni duh Iloka. Autora Bogdana Mesingera i njegovu, i po tekstu i po opremi, zanimljivu knjigu predstavili su mnogobrojnoj publici doc. dr. Helena Sablić Tomić, Mato Batorović i sam autor. Predstavljanje je bilo dojmljivo za mnogobrojne okupljene Iločane jer Mesinger originalno priča, jednostavnim i svima prihvatljivim rječnikom, o Iloku od dana svoje mladosti kada je šetao iločkim perivojima i odmarao se na klupama sam ili u društvu prijatelja, otkriva mnogo toga skrivena u duhu Iloka i dalje će otkrivati njegove tajne, što malo komu tako dobro polazi za rukom.
Izašao je treći broj »Književne revije«, časopisa za književnost i kulturu, što ga izdaje Ogranak Matice hrvatske Osijek. Glavni je urednik časopisa Josip Cvenić.










POŽEGA
Od prvoga izdanja knjige Crno zlato akademika Matka Peića, velikana hrvatske putopisne književnosti, proteklo je tri desetljeća. Novo izdanje Crnoga zlata ponovno je ugledalo svjetlo dana i predstavljeno je 16. listopada u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Požega. Riječ je knjizi putopisnoga karaktera, koja je svojevrstan nastavak Peićevih kultnih Skitnji. Na predstavljanju knjige govorio je dr. Željko Muljević, predsjednik Zavičajne udruge starih Požežana, prisjetivši se požeških susreta s Matkom Peićem i podsjetivši na potrebu da se rodni grad velikom sugrađaninu oduži spomenikom, koji još nije dobio. Prisjetio se i razgovora s akademikom Peićem koji je objavio 1971. u tadašnjem »Požeškom listu« pod naslovom Čovjek koji nije svoj u životu, ne može biti svoj ni u umjetnosti, u povodu izložbe njegovih akvarela u knjižnici i čitaonici. Akademik Dubravko Jelčić, predstavljaujći knjigu, naglasio je da je Peić sintetizirao iskustva požeških pisaca tijekom povijesti pišući čisto, unikatno, precizno i jasno, a takav je pristup odlika upravo požeške književne škole. Dodao je kako je u Peića mala zgusnuta forma pisanja mogla na poseban način ispuniti književni prostor u kojemu je već poznato otkrivao iz novoga kuta. Upravo je to odlika velike literature kakva se sreće u Skitnjama, Crnome zlatu i drugim piščevim djelima u kojima otkriva zlatnu ljepotu vlastite zemlje i ljudi. Reizdanje Crnoga zlata objavljeno je povodu 40. obljetnice Ine, koja je objavila i prvo, danas raritetno izdanje.
RIJEKA
U povodu Međunarodnoga dana borbe protiv zlostavljanja u obitelji, koji se obilježava 25. studenoga, riječki je ogranak Matice hrvatske organizirao humanitarnu akciju pod motom Ignorirati nasilje u obitelji znači odobravati ga. Humanitarna akcija riječkoga Ogranka započela je 25. listopada i potrajat će mjesec dana, tako da će se posljednji dan njezina održavanja poklopiti s Međunarodnim danom borbe protiv zlostavljanja u obitelji. Iako će se sredstva prikupljena akcijom darovati Caritasovu Domu za žrtve obiteljskog nasilja Sv. Ana u Rijeci, točnije za izgradnju dječjega zabavnog parka i sportskog igrališta u krugu Doma, akcija je ponajprije edukativnoga karaktera, jer se uglavnom zasniva na educiranju pučanstva od strane stručnih ljudi, psihologa, pedagoga, sveučilišnih profesora, socijalnih radnika i kriminalista. Za završnu večer organiziran je koncert Radojke Šverko u HNK Ivana pl. Zajca. a cijeli prihod bit će darovan Domu Sv. Ana. Ta humanitarna akcija odvijat će se pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske.
SAMOBOR
Ususret proslavi Dana grada 6. listopada u Gradskoj je knjižnici otvorena izložba slika samoborskog slikara Milana Kuhara. Neke od izloženih slika, uglavnom ulja na platnu, već su viđene u drugim samoborskim izložbenim prostorima, a neke su prvi put izložene pogledima javnosti. Izložbu je otvorila Mirjana Dimnjaković, ravnateljica knjižnice, a o autoru je pohvalne riječi izrekla Ranka Novosel, predsjednica samoborskog ogranka Matice hrvatske. Ona je kao autorovu osobitu vrlinu istaknula ustrajnost u radu i vjernost Matičinu likovnom ogranku, koji nije zaboravio ni onda kada se nastavio dodatno likovno usavršavati na drugim mjestima.
Gradska je knjižnica, odnosno njezine djelatnice, na istoj svečanosti publici dala notni zapis čuvene samoborske popevke, koju zbog njezine popularnosti neupućeni smatraju narodnom pjesmom. Riječ je o skladbi Kraj kapele svete Ane koja je proslavila Marka Vukasovića, samoborskog pjesnika. Tim je pretiskom Knjižnica svečano obilježila devedesetu obljetnicu rođenja i tridesetu obljetnicu smrti pjesnika Marka Vukasovića. O njemu je govorila Mira Čebušnik, voditeljica Zavičajne zbirke, ističući da objelodanjeni notni zapis nije izvoran, nego kompilacija iz raspoloživih izvora. O Marku Vukasoviću govorio je Ivan Ivanščak, jedini živi Samoborac koji je pjesnika i poznavao i pjevao njegovu pjesmu te se sam pobrinuo da bude uopće zapisana. Uz još nekoliko poznatih samoborskih popevki, pjesmu Kraj kapele svete Ane prekrasno je otpjevao Miroslav Živković.
SINJ
Moja hrvatska sudbina naslov je knjige dr. Marka Veselice koja je 14. listopada predstavljena u sinjskom hotelu Alkar. Knjigu je objavio Nakladni zavod Matice hrvatske, a u organizaciji sinjskog ogranka predstavili su je dr. Zdravko Tomac, dr. Anto Kovačević, fra Hrvatin Gabrijel Jurišić i sam autor. Hrvatski Mandela, kako često nazivaju dr. Marka Veselicu, koji je zbog suprotstavljanja bivšem režimu osuđen na osamnaest godina, a kao politički zatvorenik proveo jedanaest godina u zatvoru, u knjizi Moja hrvatska sudbina iznosi uzničke uspomene.
SISAK
Ogranak Matice hrvatske Sisak predstavio je 19. listopada u palači Matice hrvatske u Zagrebu knjigu Povijesni atlas grada Siska autorice dr. sc. Mirele Slukan Altić. O knjigama su govorili Željko Pleskalt, povjesničar iz Državnoga arhiva u Bjelovaru, Nela Kušanić, arhivistica iz Državnoga arhiva u Sisku, Mladen Medar iz Ogranka Matice hrvatske Bjelovar, prof. dr. sc. Ivo Maroević i autorica. Povijesni atlas grada Siska djelo je koje pruža detaljan pregled razvoja grada Siska od pretpovijesti do danas, nastalo istraživanjem do sada neobjavljene građe iz sisačkoga Arhiva, Hrvatskoga državnog arhiva, Kaptolskog i Nadbiskupskog arhiva iz Zagreba te Ratnoga i Pomorskog arhiva iz Beča, napomenula je Nela Kušanić. Knjiga govori o važnosti povijesne kartografije, istaknuo je Maroević i dodao kako se kroz nju može pratiti razvitak grada.
Sisački je ogranak Matice hrvatske u Kazalištu 21 organizirao tribinu Korijensko pisanje kao pitanje hrvatskog identiteta u obzoru tradicije i globalizacije. Gosti tribine bili su prof. dr. sc. Andrija Željko Lovrić i Marijan Horvat, književnik, koji su predstavili svoje pisane radove. Predavači su istaknuli važnost jezika, Božjega dara, koji se treba čuvati i razmjenjivati s drugima. Naveli su da je jezik »izričajna suma jednog naroda«.
SLATINA
Od 15. listopada obilježava se Mjesec hrvatske knjige, koji je ove godine posvećen Ivani Brlić-Mažuranić, hrvatskoj književnici rođenoj prije 130 godina u Ogulinu. Program obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u Slatini započeo je događajem u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Slatina - posjetom književnika Dragutina Tadijanovića, Stjepana Sučića, potpredsjednika Matice hrvatske, i Mladena Kušeca, dječjega pisca i novinara, Gradskoj knjižnici i Srednjoj školi Marka Marulića. Učenici su razdragano dočekali Tadijanovića, kojemu je to bio prvi posjet Slatini i koji je na sebi svojstven način odgovarao na njihove brojne upite te najavio da će za njegov devedeset i deveti rođendan, 4. studenoga, biti objavljeno dvadeseto izdanje izbora pjesama zbirke Srebrne svirale, knjiga devedeset i devet pjesama.
Koncert dviju glazbenih umjetnica, ruske pijanistice Natalije Maričeve i japanske operne pjevačice, sopranistice Mayumi Kamei, bio je izniman kulturni događaj, održan u povodu Svjetskog dana štednje kao dar građanima Slatine. Organizirali su ga Ogranak Matice hrvatske Slatina u suradnji sa Slatinskom bankom. Natalija Maričeva, profesorica glazbe koja je magistrirala na Državnom konzervatoriju Glinka u Nižnjem Novgorodu, od 1995. radi u Hrvatskoj kao profesorica glasovira u Glazbenoj školi Mirković u Rabu i Opatiji. Na slatinskom koncertu izvela je djela Mozarta, Schuberta i Mendelssohna. Sopranistica Mayumi Kamei magistrirala je na Glazbenoj akademiji u Lovranu, gdje i radi kao profesorica solo pjevanja. Iako mlada, iza sebe ima već velik broj nastupa od Japana do Njemačke i Brazila, a 2000. pjevala je na Milenijskom koncertu u New Yorku. Uz glasovirsku pratnju Natalije Maričeve, Mayumi Kamei u Slatini je pjevala arije Händela, Schuberta, Schumanna, R. Strausa, Puccinija i Kobayashia.
ŠIROKI BRIJEG
Četrnaestoga listopada širokobriješki ogranak Matice hrvatske organizirao je gostovanje zagrebačkog Kazališta Merlin s predstavom Galeb Jonathan Livingstone prema priči Richarda Bacha. Šest predstava za širokobriješke pučkoškolce i srednjoškolce vidjelo je više od tisuću i petsto učenika oduševljenih izvedbom.
Dvadeset i osmoga listopada u dvorani kina Borak Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg predstavio je knjigu Ljilje Leko U sjeni nebodera. O knjizi su govorile Perina Meić, asistentica na Pedagoškom fakultetu u Mostaru, i Blanka Kraljević.
TROGIR
Dvadeset i sedmoga listopada u Muzeju grada Trogira otvorena je izložba slika Ivanke Mileve Ivas. Organizator je izložbe Ogranak Matice hrvatske Trogir.
VARAŽDIN
Na otvaranju ovogodišnjega Mjeseca hrvatske knjige 15. listopada u Gradskoj knjižnici Metel Ožegović predstavljena je knjiga Zašto su šutjela lepoglavska zvona Tomislava Đurića, varaždinskog novinara i publicista. To je knjiga dokumenata i svjedočanstava o burnim političkim zbivanjima u ranim sedamdesetim godinama u Varaždinu i Čakovcu, odnosno na području tadašnje zajednice općine Varaždin. Uz autora, na predstavljanju su govorili mr. Ivan Zvonar, prof. dr. Dragutin Feletar i mr. Ernest Fišer, koji su u to vrijeme također zbog svojih javnih aktivnosti kao hrvatski proljećari bili politički proganjani od ondašnjih vlasti ili javno šikanirani zbog hrvatskoga nacionalizma. Mr. Ivan Zvonar naglasio je da je riječ o svojevrsnu zborniku s vrijednom građom, koja svjedoci o političkim i kulturnim zbivanjima u Hrvatskoj u vremenu od 1968. do 1971. godine, kada su nastojanja za samostalnošću u privredi i kulturi Hrvatske bila brutalno ugušena poznatom 21. sjednicom CK SKJ u Karađor-đevu. Takva odmazda u općinama Varaždin i Čakovec u to doba posebice je pogodila ogranke Matice hrvatske, novinare »Varaždinskih vijesti«, te članove Kulturno-prosvjetnog društva Zrinski u Čakovcu, gdje su radili ili surađivali autor i predstavljači ove knjige. Prof. dr. Dragutin Feletar, koji je i autor predgovora knjizi, istaknuo je kako je Đurić, u svjedočenju o tim vremenima i događanjima u kojima je stradao, iako je bio izbačen iz novinarske struke i ostao bez posla - govori bez mržnje i bez natruha revanšizma. »On više i ne očekuje da bi se naši progonitelji mogli barem ispričati, makar sa zakašnjenjem od tri ili četiri desetljeća. A knjigu je valjalo objaviti zbog obveza prema povijesti, istini i novim generacijama«, spominje na kraju predgovora dr. Feletar. I mr. Ernest Fišer podsjetio je na vrijeme kad je ostao bez posla zbog »Kajkavskog kalendara« tiskana u čakovečkoj tiskari Zrinski - samo zato što je kao urednik objavio pjesmu književnika Željka Sabola Kad izgovorim tvoje ime - Hrvatska. Jer afirmativno konteksuializirati riječ Hrvatska značilo je biti i proglašen - hrvatskim nacionalistom, što je automatski donosilo i dugogodišnje političko šikaniranje.
VINKOVCI
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 12. listopada u dvorani Matice hrvatske prikazan je igrani film Tena, o kojem je prije projekcije nekoliko riječi rekao Stjepan Marić iz Starih Mikanovaca, koji pamti i neobične reakcije nakon prvih prikazivanja filma u doba njegova nastanka 1974.
U povodu ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni u Kavani Art izloženi su radovi slikarice Ljerke Pleštine, rođene u Vinkovcima 1938. godine, koja je više od dvadeset godina živjela u Južnoafričkoj Republici. Prvu samostalnu izložbu u rodnom gradu imala je 1994. u doba Vinkovačkih jeseni, u tadašnjem Ateljeu 90, koju je svesrdno pomogao Ante Miljak, prvi predsjednik obnovljenog Ogranka Matice hrvatske Vinkovci.
VIS
U Hrvatskom domu u Visu predstavljena je knjiga Issa - povijesno-arheološki vodič, autora Borisa Čarge, arheologa i kustosa Viške arheološke zbirke antičke Isse, uz nakladnike Arheološkog muzeja Split i Ogranka Matice hrvat ske Vis. Nakon uvodne riječi prof. Ane Linčir, predsjednice ogranka Matice hrvatske Vis, koja je istaknula iznimne i stručne promotivne vrijednosti vodiča, dr. Emilio Marin, ravnatelj Arheološkog muzeja Split, nije štedio riječi hvale za prvu u nizu sličnih knjižica koja služi kao putokaz kroz najveći antički arheološki lokalitet u Hrvatskoj, koji je, kako je kazao, do sada bio relativno zapostavljen, odnosno nedovoljno istražen i prezentiran. Vodič je, dodao je dr. Marin, na diku grada Visa i njegovih povijesnih korijena, koji na jezično vješt i zanimljiv način, potkrijepljen izvrsnim fotografijama, opisuje važne antičke lokalitete. U obraćanju autora Borisa Čarge okupljenima bila je očigledna nakana da prije svega višanima stručno dočara važnost neprocjenjive povijesno-kulturne baštine. Vodič je tiskan na hrvatskom i engleskom jeziku.
ZABOK
Obilježavajući 150. obljetnicu rođenja Ksavera Šandora Gjalskog Ogranak Matice hrvatske Zabok 25. listopada u dvorcu Gredice predstavio je roman Pronevjereni ideali, o kojem su govorili akademik Dubravko Jelčić i književnik Branimir Donat. Ulomke iz romana čitao je Zlatko Vitez, dramski umjetnik, a u glazbenom su dijelu programa sudjelovale Leila Yunis, na violini i Ana Pavlina na klaviru.
ZAPREŠIĆ
Općina Brdovec, jedina u zagrebačkoj županiji, a možda i u cijeloj Hrvatskoj, zahvaljujući suradnji s Ogrankom Matice hrvatske Zaprešić sustavno u zbornicima istražuje svoju prošlost i bilježi relevantnu sadašnjost, osobito na društvenom i kulturnom području. Zahvaljujući poduzetnosti Stjepana Laljaka, predsjednika zaprešićkoga ogranka, treći svezak Brdovečkog zbornika, zbog zanimljivosti je sadržaja u rekordnu vremenu doživio drugo, prošireno izdanje.
Od 1995. Jablanovec pripada Zaprešiću, a matična je škola ostala u Bistri. Jablanovečka područna škola za niže razrede ima stotinu učenika na oko tri tisuće stanovnika, dok je prije stotinu godina ondašnja imala 162 učenika na dvije tisuće žitelja! Slično je, čini se, i u mnogim drugim naseljima: povećava se broj stanovnika, a sve je manje djece. Izgradnja škole bila je velik događaj za Jablanovec te su mještani ponosni na njezin stogodišnji jubilej. Stogodišnjica škole dostojno je obilježena četverodnevnim priredbama, a proslavu je organizirao Ogranak Matice hrvatske Zaprešić. Postavljene izložbe učeničkih likovnih i književnih radova te prikazane fotografije pobudile su veliko zanimanje javnosti, a u svečanosti su se uključili mještani i lokalni čelnici. Uz nastup Puhačkoga orkestra i polaganje cvijeća na spomenik Augusta Šenoe, koji je u Kamenim svatovima opjevao istoimenu pučku predaju iz Jablanovca, a narod mu iz zahvalnosti 1982. podigao spomenik, slavlje se nastavilo umjetničkim programom u Društvenom domu. U starinskim narodnim nošnjama učenici su uz mnoge recitacije izveli i dramatizaciju Šenoinih Kamenih svatova, koju je uvježbala učiteljica Ljiljana Popovački-Račić.
Devetnaestoga listopada u Gradskoj vijećnici u Zaprešiću završio je program obilježavanja ovogodišnjih Dana grada Zaprešića, održanih u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zaprešić, Grada Zaprešića i Gradske knjižnice Ante Kovačića, pod pokroviteljstvom Gradskoga poglavarstva Zaprešića i Zagrebačke županije. Program je završen svečanim predstavljanjem zbornika Zaprešićki godišnjak 2003. za Grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća. U predstavljanju su sudjelovali Dragutin Tadijanović, počasni građanin grada Zaprešića, mr. sc. Vinko Morović, zaprešićki gradonačelnik, akademik Tonko Maroević, potpredsjednik Matice hrvatske, prof. dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijević i prof. Stjepan Laljak, urednik Godišnjaka. U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su Miroslav Škoro, Vid Balog, Adam Končić, Stjepan Mihaljinec i Puhački orkestar Rozga. Zaprešićki godišnjak 2003. na više od šesto stranica donosi neobjavljene dokumente o hrvatskom pokretu 1903. u Zaprešiću, gdje su nakon spaljivanja mađarske zastave pale prve žrtve, a ban Khuen Hédervŕry napustio Hrvatsku; zatim priloge o stanovništvu Zaprešića i Brdovca, o školama Jablanovec i Brdovec, imanju Lužnica, obljetnicama velikana toga kraja te znanstvene, književne i likovne radove članova zaprešićkoga ogranka i suradnika.
Dragutinu Tadijanoviću, počasnom članu zaprešićkog ogranka, okupljeni su čestitali 99. rođendan.A. Č.-K.