studeni

SPLIT
Jedinstvo sa Središnjicom
Od 8. studenoga do 8. prosinca 2004, u znaku četiristo osamdesete obljetnice smrti Marka Marulića, Upravni odbor Ogranka Matice hrvatske Split organizirao je Dvanaeste dane Ogranka Matice hrvatske Split.
Program Dana Ogranka Matice hrvatske Split zamišljen je kao kulturno-umjetnička i znanstvena radionica u kojoj će različite teme obrađivati u svojim nastupima književnici, povjesničari, kritičari, likovni i glazbeni umjetnici, novinari, nakladnici, sveučilišni profesori i teolozi, koji žele putem Matice hrvatske kulturnoj javnosti objaviti svoja djela i svoje poglede na egzistencijalna pitanja suvremenog čovjeka, kao i pitanja jošneproučene povijesne građe, koja objašnjavaju prošla vremena. Njihovi zaključci mogli bi dokučiti pravedni i istiniti smisao hrvatske povijesti, kako bi ona našla dostojno mjesto u općoj povijesti svijeta. Iz takve znanstveno potpune i istinite povijesti bit će lakše zamišljati i neke bitne crte budućnosti hrvatskoga naroda i svijeta ukupno. Nažalost, izreka koja veli: pobjednici pišu povijest, umanjuje našu radost, jer pobjeda nije uvijek djelo pravde. Zato valja staloženo sabirati krhotine preostala sjećanja na prošlost, kako bi uopće bila moguća spoznaja povijesti.
U našem programu naći će se teme iz područja duhovnosti. Bit će govora o sotonizmu i antievanđelju, o neoliberalizmu i ljevičarskom omalovažavanju Kristove crkve i kršćanstva, o javnom zagovaranju i promicanju nemorala i moralnih devijacija, slabosti i grešnosti u Europi i svijetu, ali i u Hrvatskoj. Bit će govora o zabludama u povijesti, o provalama mržnje i o zločinima koji su namučili hrvatski narod i druge malobrojne i nezaštićene narode. Mnogima, dosad bezimenim, hrvatskim mučenicima za svoju domovinu i ideale slobode, nacionalnog osjećanja i vjerskog uvjerenja, otkrit će se spomenici u knjizi Joška Radice Sve naše Dakse, koju ćemo predstaviti u našem programu. Našprogram predstavit će više vlastitih izdanja novih knjiga i časopisa, a ugostit ćemo i druge nakladnike i autore iz drugih sredina Hrvatske i tako svjedočiti povezujuću snagu Matice hrvatske, kojoj je neprestano stalo do svehrvatskog jedinstva.
Govorit će se o blaženom Alojziju Stepincu, uzornom hrvatskom mužu, koji nadahnjuje hrvatskoga vjernika i domoljuba svojom žrtvom bez ostatka, za čistoću vjere i vjernost Rimskoj katoličkoj Crkvi i odanost svojoj domovini Hrvatskoj u najtežim osobnim iskušenjima i istodobno u preteškim iskušenjima njegova dragog hrvatskog naroda.
Posebno mjesto i ove godine ima dan sjećanja na stradanja Vukovaraca i Vukovara. Želimo, zajedno s udrugom Homo homini homo da svijeće koje palimo u našem gradu i molitve koje upućujemo prema nebu osnaže sve ranjene, zaplašene, prognane, ostavljene i zaboravljene; neka ponovno nađu istinsko Kristovo svijetlo; neka nastave živjeti oslobođeni svakoga zla u svojoj svetoj zemlji Hrvatskoj. To je ujedno i naša molitva za mir koji svijet ne može dati. Samo ga Krist, kako sam kaže, može dati. Ogranak Matice hrvatske Split bio je ove godine supriređivač dvaju velikih događaja za ukupnu Maticu hrvatsku. Bila je to Glavna skupština Matice hrvatske, koja je u Splitu okupila predstavnike Matice hrvatske iz cijeloga hrvatskog duhovnog i kulturnog prostora. Drugi je veliki događaj sudjelovanje u ostvarenju zamisli o podizanju spomenika pjesniku Antunu pl. Mihanoviću, tvorcu hrvatske himne. Spomenik je izradio akademski kipar Kuzma Kovačići svečano je otkriven prošloga mjeseca.
Ta dva događaja blistat će u ljetopisu Ogranka Matice hrvatske Split neizbrisivim sjajem.
Budimo ponosni na najstariju hrvatsku udrugu, Maticu hrvatsku, koja u svemu svom djelovanju neprestano pred sebe stavlja brigu za sveukupno dobro hrvatskoga narodnog bića i promiče njegov kulturni identitet, riječi su Josipa Botterija Dinija, predsjednika Ogranka Matice hrvatske Split.
Tim programom svjedočimo jedinstvo sa Središnjicom naše najstarije kulturne ustanove, s kojom smo ove godine organizirali dva velika događanja: Glavnu godišnju skupštinu koja je u lipnju održana prvi put izvan Zagreba te podizanje spomenika Antunu pl. Mihanoviću u Gatima.

SARAJEVO
Most među kulturama
Suvremena Matica hrvatska u Sarajevu utemeljena je u ljeto 1996. godine. Bio je to logičan slijed tradicije o kojoj postoje pisani dokumenti još iz druge polovice 19. stoljeća. U izvješću Matice hrvatske za 1879. postoji podatak da u Sarajevu ima 56 članova, da bi dvadesetak godina poslije (izvješće za 1898) broj članova porastao na 219, među kojima su bili i takvi uglednici kao što je dr. Josip Stadler, nadbiskup. Od 1943. u Sarajevu postoji Glavni pododbor Matice hrvatske koji je pokrenuo reviju »Hrvatska misao«.
Matica hrvatska u Sarajevu djeluje po odjelima, od kojih svoje projekte uglavnom realiziraju odjeli za nakladništvo, umjetnost i školstvo. Odjel za nakladničku djelatnost od 1996. do danas tiskao je deset knjiga i obnovio te u kontinuitetu izdaje časopis za umjetnost i znanost »Hrvatska misao«, a pokrenuo je i ediciju Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga. Odjel za umjetnost organizirao je niz izložbi, a vrijedan doprinos ostvaruje i Odjel za školstvo koji je utemeljio nagrađivanje najboljih učenika, maturanata Realne gimnazije i Medicinske škole Katoličkog školskog centra Sv. Josip u Sarajevu.
Osim toga, u osmogodišnjem razdoblju organiziran je niz predavanja, predstavljanja novih knjiga, večeri posvećenih znamenitim Hrvatima, susreta s drugim ograncima Matice hrvatske, organizirani su koncerti i izleti, tako da se Matica hrvatska u Sarajevu nametnula svojoj sredini kao respektabilna komponenta kulture.
Matica hrvatska u Sarajevu teži biti stjecište kulturnih zbivanja, organizator manifestacija hrvatske kulture koje se nadopunjuju s bošnjačkom i srpskom, biti kulturno središte razmjene mišljenja, most afirmacije različitih kulturnih i duhovnih dobara između susjednih zemalja, rekao je fra Petar Vidić, predsjednik Matice hrvatske Sarajevo.
Ovogodišnji Dani Matice hrvatske u Sarajevu, koji se održavaju četvrti put, počeli su 28. listopada u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine otvaranjem retrospektivne izložbe Gabrijela Jurkića. Govoreći na otvaranju izložbe u povodu 30. obljetnice smrti velikog bosanskohercegovačkog i hrvatskog slikara, autor izložbe Miloš Radić skrenuo je pozornost na izložene Jurkićeve portrete u duhu akademskog realizma. Slikar rođen u Livnu 1886. školovao se na umjetničkim školama u Zagrebu te Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. Nakon završetka studija Jurkić je priredio veliku samostalnu izložbu postavljenu u Sarajevu i Zagrebu. Od 1911. do 1956. živio je i stvarao u Sarajevu, nakon čega se povukao u rodno Livno, gdje je živio u Franjevačkom samostanu Gorica. Tamo je i umro 1974. godine.
Trećega studenoga u Domu vojske Federacije Bosne i Hercegovine priređena je Večer šansona Hrvoja Hegedušića i Kemala Montena. U Galeriji MAK 9. studenoga otvorena je izložba slika i skulptura članova Matice hrvatske u Sarajevu. Izloženi su pasteli Nade Pivac i Ane Kovač, ulja i pasteli fra Petra Vidića, skulpture nedavno preminulog umjetnika Adalberta-Ade Opića, slike na svili Vesne Ilić, slike Šefika Arnautovića, te eksponati Slavka Ladislava Maksimovića, izrađeni u kombinaciji različitih materijala. Koncert komornoga pjevačkog zbora Cibalae iz Vinkovaca i Muške pjevačke grupe Lipa iz Vinkovaca, koji je publika nagradila dugotrajnim pljeskom, održan je 13. studenoga. Petar Vidić gostima je darovao umjetničke slike, a gosti su sarajevskim Matičarima darovali sva izdanja njihova Ogranka te još dva kompleta za Franjevačku i Vrhbosansku katoličku teologiju. Šesnaestoga studenoga u dvorani Katoličkog školskog centra Sarajevo, manifestacija Dani Matice hrvatske u Sarajevu završena je književnom tribinom na kojoj su akademici Josip Bratulić i Dubravko Jelčić predstavili biblioteku Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti. Tribini je prisustvovalo preko tri stotine posjetitelja, a Josip Vrbošić, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH održao je završni govor u kojem je istakao značenje Matice hrvatske za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

ČAKOVEC
Manifestacija Mjesec hrvatske knjige 2004. u Čakovcu je završena 15. studenoga svečanim imenovanjem čakovečke Knjižnice i čitaonice nazivom Knjižnica »Nikola Zrinski« Čakovec. Ujedno je obilježena tristo i četrdeseta obljetnica pogibije Nikole Zrinskog, hrvatskoga bana, vojskovođe, književnika i utemeljitelja čuvene knjižnice u čakovečkom dvoru Zrinskih. Gradsko vijeće grada Čakovca knjižnici je nadjenulo ime »Nikola Zrinski« na prijedlog Ogranka Matice hrvatske Čakovec i Družbe Braća hrvatskoga zmaja Čakovec.
Osamnaestoga studenoga, u prigodi obilježavanja 340. obljetnice smrti hrvatskoga bana i pjesnika Nikole Zrinskog Čakovečkog Ogranak Matice hrvatske Čakovec, općina Nedelišće, Župa Novo Selo na Dravi i Mjesni odbor Gornji Kuršanec svečano su položili vijence u Gornjem Krušancu. Prigodne govore održali su dr. sc. Zvonimir Bartolić, predsjednik Ogranka Matice hrvatska Čakovec i Mladen Posavec, načelnik Općine Nedelišće. U programu je sudjelovali Zrinska garda Čakovec te pjevački zbor iz Gornjeg Kuršanca. U kapeli Uznesenja Majke Božje svetu misu zadušnicu predvodio je msgr. Marko Culej, biskup varaždinski.
ĐAKOVO
Ogranak Matice hrvatske Đakovo i Društvo hrvatskih književnika - Ogranak Slavonsko-baranjsko-srijemski 12. studenoga u Gradskoj knjižnici i čitaonici Đakovo svečano su dodijelili priznanja VII. đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara. Nagrada Julija Benešića pripala je Milovanu Tatarinu za knjigu Kućni prijatelji, koju je Prosudbeni odbor Susreta ocijenio najboljim književno-kritičarskim ostvarenjem u 2004. godini, a Povelja uspješnosti Julije BenešićMiroslavu Slavku Mađeru za knjigu Pjesnikova lektira, u kojoj je autor objedinio svoje tekstove od1951. do danas. Nakon što je o književno-kritičarskom radu dvojice laureata govorio Mirko Ćurić, đakovački književnik i kritičar, nagrade su uručili Marinko Zirdum, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Đakovo i prof. dr. Stanislav Marijanović, koji je i jedan od osnivača te manifestacije.
KARLOVAC
U karlovačkom Zorinu domu svečano je predstavljena knjiga Spomenica Matice hrvatske 1842-2002. autora akademika Josipa Bratulića i dr. Ive Mažurana. »Izabrali smo Karlovac kao mjesto predstavljanja spomenice jer je taj grad u vrijeme osnivanja Matice ilirske i u početku rada Matice hrvatske bio grad u kojem je gorio plamen hrvatske književnosti. Tu su tiskane prve knjige, od Disertacije Janka Draškovića do niza drugih događaja koji su označili borbu Hrvata za svoj jezik. Spomenica govori o važnosti Matice hrvatske tijekom povijesti, pa i ovoga grada, koji je u tome sudjelovao, jer ona je osnovana u doba političkog, državnog i vojnog rasula Hrvatske, i njezin je cilj bio duhovni preporod Hrvata. Matica je to i napravila svojom bogatom izdavačkom djelatnosti, tiskajući i izdajući niz djela, od književnih radova svih poznatih hrvatskih pjesnika i pisaca, preko knjiga o povijesti svijeta, Hrvata, iz područja zemljopisa, a sve na razini europske kvalitete izdavaštva. Danas Matica hrvatska nema u društvu značenje koje bi trebala imati, no, danas više nego ikad, Hrvatska je na velikoj kušnji i na udaru niza manipulacija, a kontinuitet u radu Matice, jedinstven u Europi, pokazuje smjer kojim Hrvatska može i treba ići«, naglasio je tom prigodom dr. Ive Mažuran. Ivan Jurković, predsjednik karlovačkoga ogranka, istaknuo je važnost Matice hrvatske u novijoj povijesti Hrvatske te dodao kako hrvatski narod ne bi dosegnuo sadašnju razinu kulturnoga, znanstvenog i bilo kojeg drugog razvoja da nije bilo Matice hrvatske. Ne treba čuditi što su autori odlučili predstaviti Spomenicu u Karlovcu, koji je tijekom sto i šezdeset godina odigrao jednu od ključnih uloga u razvoju Matice hrvatske.
LJUBUŠKI
Ogranak Matice hrvatske Ljubuški i udruga građana Dijalog iz Mostara organizirali su 5. studenoga u Gradskoj vijećnici u Ljubuškom predstavljanje časopisa »Status«, magazina za (političku) kulturu i društvena pitanja. U predstavljanju su sudjelovali prof. dr. Miroslav Pilamđa, dr. Mladen Ančić, prof. Radoslav Dodig i prof. Ivan Vukoja.
MAKARSKA
Na tribini Ogranka Matice hrvatske Makarska 26. listopada zanimljivo predavanje Etnogeneza i biogeneza Hrvata održao je Ante Škrabić, dopredsjednik makarskoga ogranka. Škrabić je u uvodu dao kratki evolucijski pregled razvojne linije homo sapiensa do danas, te predočio dvije biološke metode kojima se utvrđuje srodnost živih bića, pa tako čovjeka i naroda. Usporedio je genotip Hrvata s drugim narodima, ali i sličnosti drugih naroda međusobno. Govoreći o dosada poznatom, o hrvatskoj etnogenezi, napomenuo je kako postoje razne teorije od slavenske do iranske, no, u novom svjetlu genetske analize stoji kako najveći dio Hrvata autohtonoga porijekla na ovim prostorima obitava od prije dvadeset tisuća godina. Hrvatsku povijest ne smijemo dijeliti na ilirsku i onu od 7. stoljeća, jer to ne radi niti jedan drugi europski narod, kao što ni Francuzi ne dijele svoju povijest na galsku i francusku, Nijemci na germansku i njemačku, Grci na helensku i grčku. Moramo prihvatiti sve što nosi hrvatsko ime od Perzije do Jadrana, sve što je živjelo, stradavalo i borilo se na ovim prostorima, zaključio je Ante Škrabić.
MALI LOŠINJ
U Mjesecu hrvatske knjige, u organizaciji riječkog i lošinjskog ogranka Matice hrvatske i Pučkog otvorenog učilišta Malog Lošinja, u prostorima Gradske knjižnice i čitaonice 10. studenoga predstavljena je knjiga Onput, kad smo partili / Zapisi o kvarnerskim jedrenjacima, autora Radojice Frana Barbalića i Ive Marendića. Knjigu su predstavili Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, Tomislav Gospodnetić, predsjednik lošinjskoga ogranka, koji je govorio o nastanku knjige, njezinoj važnosti, ali i općenito o problematici dokumentiranja povijesti hrvatskoga pomorstva, Darko Deković, predsjednik riječkoga ogranka, i Josip Vicelja, pročelnik Razreda za more riječkoga ogranka Matice hrvatske. Vrijednost je knjige je u zapisima ne samo o brodovima nego i o brodogradilištima i zapovjednicima brodova, ali i u prilozima koji obuhvaćaju nazivlje dijelova snasti barka iz 19. stoljeća, tumač manje poznatih pojmova, međunarodne signalne kodekse, registre jedrenjaka iz Ugarske kraljevske pomorske uprave u Rijeci te u sažecima prevedenima na talijanski, mađarski, engleski i njemački jezik. Kapetan Vicelja knjigu je, koja je kao izdavački pothvat dobila Zlatnu povelju Matice hrvatske, nazvao vrhuncem desetogodišnjeg rada Razreda za more riječkog Ogranka, a na kraju se okupljenima obratio Julijano Sokolić, podsjetivši na suradnju s Barbalićem i Marendićem na realizaciji izdanja Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj s pomorskom tematikom.
METKOVIĆ
Na izvanrednoj skupštini Ogranka Matice hrvatske Metković za novoga predsjednika izabran je prof. Ante Brečić, dugogodišnji član ogranka, dopredsjednik je Ratko Krstičević, a za tajnika je zabran Božidar Lovrić. Novi su članovi Upravnog odbora Tomislav Zupčić, Ivan Nadilo i Dragan Tolić.
U Gradskome kulturnom središtu otvorena je 9. studenoga neobična izložba pod naslovom Igra i »Igre« mlade kiparice Iris Lobaš. Kako je rečeno na otvaranju izložbe, kiparicu od početka intrigira izdvajanje banalnih predmeta iz svakidašnje svrhovite veze i njihovo uklapanje u nove estetske odnose. Ona oblikuje kipove različitih oblika, koji iskazuju njezina razmišljanja o lomljivosti života, ali i potrebu za igrom kao dobrim štitom od nepredvidljivosti. Mlada umjetnica najčešće poseže za kartonskim kutijama za transport i skladištenje jaja, što joj omogućuje oblikovanje razigrane forme. Izložbu, koja je otvorena do 30. studenoga, organizirao je metkovski ogranak Matice hrvatske, a otvorio ju je dr. Antun Karaman.
MRKOPALJ
1971. i oko nje naslov je knjige Franje Starčevića izašle ovih dana u nakladi Ogranka Matice hrvatske Mrkopalj.










MURTER
Trideset i prvoga listopada u Balarinoj konobi predstavljena je zbirka izabranih pjesama Trudni dan autora Ive Šikića Balare. Knjigu je izdao Ogranak Matice hrvatske Murter, a predstavio ju je dr. sc. Tomislav Skračić, urednik. Na predstavljanju su sudjelovali ženska klapa Mela i muška klapa Kurnati.
OGULIN
Ogulinski ogranak Matice hrvatske i Župni ured sv. Križa, uz potporu Ministarstva kulture, organizirali su jedinstveni glazbeni doživljaj - koncert poznatoga Zagrebačkog gitarističkog tria u sastavu Darko Petrinjak, Ištvan Römer i Goran Listeš, koji je izveo poznata djela Händela, Vivaldija, Duartea, Paraća i Dvoržaka. Odlična akustika ogulinske crkve dodatno je pridonijela vrhunskom glazbenom koncertu.
SKRADIN
Ogranci Matice hrvatske iz Skradina i Šibenika, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i šibenska gradska knjižnica Juraj Šižgorić organizatori su ovogodišnjega znanstvenog skupa pod nazivom Fra Jeronim Filipović i njegovo djelo. Skup je održan 5. i 6. studenoga, u Šibeniku, Skradinu i na franjevačkom otočiću Visovcu. Riječ je o petom znanstvenom skupu posvećenom tihim pregaocima, nedovoljno poznatim, a dragocjenim osobama. Fra Jeronim Filipović (Rama, 1688 - Sinj, 1765) bio je jedan od prvih lektora studija bogoslovije u šibenskome Samostanu svetog Lovre, koji je 1735. podignut u rang Generalnog učilišta prvoga stupnja. Nakon pozdravnih riječi koje su okupljenima uputili domaćini, Milivoj Zenić, ravnatelj Gradske knjižnice Juraj Šižgorić, i Božidar Baus iz gradskog Odjela za kulturu, o životnom putu fra Jeronima Filipovića govorili su dr. Krešimir Čvrljak, koji je istaknuo veliko značenje Filipovićeva rada kao lektora u Firenci, Budimu, Rimu i Perugi, Franjo Emanuel Hoško, Nikica Kolumbić, Alojz Jembrih, Diana Stolac, Pavao Knezović i Ivan Karlić. Govoreći o tihom književniku, predstavniku homiletičke književnosti 18. stoljeća, u šibenskoj Gradskoj vijećnici, akademik Radoslav Katičić, pročelnik slavistike na Bečkom sveučilištu, doc. dr. se. Ivan Karlić sa zagrebačkog Teološkog fakulteta te prof. dr. se. Alojz Jembrih, redoviti sveučilišni profesor, predstavili su zbornik o književnom djelu fra Josipa Banovca. Poslijepodnevni dio znanstvenoga skupa odvijao se u Skradinu, gdje su radove izlagali Ines Srdoč Konestra, Ivan Bekavac-Basić, Šime Demo, Gorana Dolinar i Ivo Pranjković. Idućega dana, u kongresnoj dvorani Franjevačkog samostana Gospe od Milosti na otočiću Visovcu dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek predstavila je svoju novu knjigu pod naslovom Tihi pregaoci visovačko-skradinskoga područja, a znanstveni je skup u skradinskoj baroknoj stolnici oplemenio prvi koncert sakralne glazbe na restauriranim Nakićevim orguljama, nastupile su Hrvojka Mihanović-Salopek i Branka Beretovac, sopranistica, prvakinja opere HNK iz Zagreba. Organiziran je izlet u Knin, gdje su sudionici skupa Fra Jeronim Filipović i njegovo djelo obišli muzej i tvrđavu.
SPLIT
U podgorskom Domu kulture 23. listopada predstavljena je prva zbirka pjesama Dubravke Borić U Pučišću valu kuštat. O zbirci su govorili Josip Botteri Dini, koji je i likovno oblikovao zbirku, u ime nakladnika, Ogranka Matice hrvatske Split i Lucija Pulajk, pedagoginja, a poeziju su recitirale Maja i Vesna Martinić. Predstavljanje su dalmatinskom pjesmom uljepšale i klape, makarska Stara srdela te podgorska klapa Sutikla.
U Pinakoteci franjevačkoga samostana Gospe od Zdravlja u Splitu predstavljena je u 25. listopada, u organizaciji splitskoga Ogranka Matice hrvatske, knjiga Plovidba svetoga Brendana opata, koju je s latinskog na hrvatski preveo prof. Vinko Grubišić, prema naslovu originala Navigatio sancti Brendani abbatis iz ranih latinskih rukopisa, koje je priredio Čari Semler. Riječ je o rijetkoj knjizi koja nije bila dosad prevedena na hrvatski, a pripada starijoj europskoj književnosti. Drži se da je nastala iz pera nepoznatoga irskog redovnika između 800. i 950. godine, a pripovijeda o osobi koja je živjela u 5. i 6. stoljeću. Najstariji latinski rukopis, od 125 pronađenih, koliko navodi u predgovoru knjige prof. Grubišić, pripada 10. stoljeću. Taj najstariji rukopis nije pisan u zemlji pjesnika i svetaca, Irskoj, nego »u kontinentalnoj Europi«, što govori kako se rano i naglo to djelo širilo europskim zemljama. Tako Grubišić, prevoditelj i latinist, na jednom mjestu između ostalog piše: »Ništa ne isključuje mogućnost tumačenja ovoga djela kao svojevrsne alegorije, gdje ljudski duh putuje prema svojem obećanom konačištu, prolazeći kroz oceanske ljepote i kušnje. No, takvo tumačenje nikako ne isključuje putovanje kroz pustolovinu, kao imaginativne susrete sa stvarnošću i inostvarnošću sa svim njihovim začudnostima.« Plovidba svetoga Brendana opata vrlo je zanimljiv spomenik latinske prozne književnosti ranoga srednjeg vijeka. Njegovim se autorom smatra sv. Brendan, irski opat, pustinjak, pomorac, pustolov, prorok i svetac, rekao je mr. Bratislav Lučin, recenzent knjige.
Dvanaesti dani Ogranka Matice hrvatske Split započeli su 8. studenoga u crkvi Sv. Frane sv. misom za pokojne članove Matice hrvatske. Idućega dana, u Pinakoteci samostana Gospe od Zdravlja, Josip Botteri Dini i Zoran Vukman predstavili su knjiga Pavla Primorca Dim Sotonin.
U Nadbiskupijskom sjemeništu 10. studenoga predstavljena je knjiga Ivana Ugrina, Hrvati to znaju u nakladi Ogranka Matice hrvatske Split. Josip Botteri Dini uvodno je kazao kako je riječ o tekstovima i komentarima koje je autor napisao u protekle tri godine i koji su objavljeni u »Slobodnoj Dalmaciji«. Pojedini se prvi put pojavljuju u javnosti, uz oznaku cenzurirano. Ivan Ugrin nije običan autor, nije ni prosječan ni neupadljiv novinar. On se s prosječnošću u svojim tekstovima i svojem životu nikako ne miri. Izdiže se iz sivila i postaje prepoznatljiv. Prije svega po jasnu stavu, po vjernosti kršćanskim načelima, po stilu i ustrajnosti, naglasio je Damir Dukić, pomoćnik glavnog urednika »Slobodne Dalmacije« na predstavljanju treće Ugrinove knjige. Govoreći o općim trendovima na našemu medijskom prostoru, gdje su se brojni autori i novinari priklonili moćnijima i jačima, ili su barem zašutjeli, jer, zašto bi uopće plivali protiv struje, Dukić ističe da Ugrin kao kršćanski novinar na to ne pristaje i, usprkos urušavanju vrijednosti, uporno podsjeća na nacionalne i katoličke korijene. Ukazao je na još jedan znakovit paradoks: »Dok stavove većine komentatora zastupa tek manjina čitateljstva, Ivanova promišljanja, koja su u medijima u manjini, predstavljaju i stavove golemoga dijela naroda.« Msgr. Ivan Čubelić, generalni vikar splitsko-makarske nadbiskupije, mišljenja je kako se čitatelj knjige Hrvati to znaju neće moći oteti dojmu da su tri stupa, kao moralne vertikale, o kojima Ugrin rado piše, a to su papa Ivan Pavao II, kardinal Franjo Kuharić i nadbiskup Frane Franić. Podsjećajući kako je ovo godina obljetnice mučeništva svetog Dujma, Čubelić je poput apostola Pavla zaključio da »muke sadašnjeg vremena nisu ništa prema budućoj slavi koja će se očitovati«. U glazbenom djelu nastupili su Pučki pjevači s Kamena pod vodstvom Siniše Vukovića.
Tomislav Marjan Bilosnić, dr. Goran Dodig i dr. don Drago Šimundža predstavili su 11. studenoga u Nadbiskupijskom sjemeništu knjigu Ivice Đovanija Matešića - Jeremije, Takvo zar bilo je lice Tvoje. U glazbenom djelu nastupila je klapa Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj.
U sklopu Dvanaestih dana Ogranka Matice hrvatske Split 12. studenoga predstavljena je knjiga Davora Runtića Domovinski rat - rat prije rata, o kojoj su govorili Josip Botteri Dini, mr. Mario Mimica, recenzent, i autor.
Petnaestoga listopada u Nadbiskupijskom sjemeništu Josip Jović i Joško Čelan predstavili su knjigu Josipa Pečarića U Boki kotorskoj svaki kamen govori hrvatski.
Knjigu Joška Radice Sve naše Dakse 16. su studenoga predstavili mr. Vlaho Benković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik, dr. Frano Glavina i Joško Radica.
Ivanov dnevnik naslov je knjige Ane Tojčić Jušić, u nakladi Ogranka Matice hrvatske Split, koju su 17. studenoga predstavili fra Ante Čavka i dr. sc. Vlado Nuić, urednik knjige. U glazbenom je dijelu programa nastupio Zbor školskih sestara franjevaka, Split - Lovret, pod vodstvom časne sestre Mirje Nediljke Tabak.
Sjećajući se stradavanja Vukovara, u konkatedrali Sv. Petra 18. studenoga služena je sv. misa posvećena svim hrvatskim nevinim žrtvama. Spomen-akcijom I u mom gradu Vukovar svijetli, u suradnji s udrugom Homo homini homo, zapaljene su svijeće, u tišini, duž Vukovarske ulice.
U dvorani kotara Grad 19. studenoga Branimir Petener, predsjednik Hrvatskoga obrambenoga reda, predstavio je knjigu Mate Marčinka U Odžaku se branila Hrvatska.
Cecilijanski koncert Orkestra umjetničke akademije Split održan je u Crkvi sv. Dominika 22. studenoga.
U dvorani Galerije umjetnina Split 23. studenoga predstavljen je Zbornik o Zagori, knjiga sedma, Neorić i Sutina. Predstavljači su bili akademik Nenad Cambi, prof. dr. fra Vice Kapitanović, prof. Zvonimir Veić i Filip Stupalo, načelnik općine Muć.
TROGIR
U Galeriji Cate Dujšin-Ribar Ogranak Matice hrvatske Trogir predstavio je 9. studenoga novi broj časopisa za kulturu, posvećen trogirskom publicistu Milivoju Petriću. Časopis su predstavili Nataša Bajić-Žarko, ravnateljica Državnoga arhiva u Splitu i Fani Celio-Cega, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Trogir. U prigodnom je dijelu programu nastupio Vinko Buble na klaviru.
VALPOVO
U Gradskoj vijećnici Grada Valpova 11. studenoga u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Valpovo predstavljena je poetska zbirka Dotaknuta snom đakovačke autorice Silvije Butković, koja je objavljena u nakladi Ogranka Matice hrvatske Đakovo. Knjigu i autoricu okupljenima su predstavili Vladimir Vazdar, potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske Valpovo i Željko Vurm, recenzent, dok je stihove uz autoricu čitala i njezina kći, uz gitaristčku pratnju Davora Kuzmanovića.
VARAŽDINSKE TOPLICE
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Varaždinske Toplice, pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i uz potporu Ministarstva kulture, Varaždinska županija, Grad Varaždinske Toplice i Ogranak Matice hrvatske Varaždinske Toplice, u sklopu Kukuljevićevih dana u Varaždinskim Toplicama, 12. studenoga otvoren je znanstveno-stručni skup Ivan Kukuljević Sakcinski, prvi hrvatski konzervator, i problemi konzervatorske službe. Božena Filipan, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Varaždinske Toplice od brojnih zasluga i prinosa Ivana Kukuljevića Sakcinskog hrvatskoj znanosti, kulturi i politici istaknula je i onu manje poznatu - taj je velikan prvi hrvatski konzervator i zaslužan je za osnutak i početni razvoj konzervatorske službe u Hrvatskoj. Kukuljević Sakcinski bio je prvi ravnatelj Hrvatskoga zemaljskog muzeja, a konzervatorski rad počeo je kao mladić u Varaždinskim Toplicama, gdje je stanovao i bavio se znanstvenim radom u obiteljskoj kuriji Tonimir, pratio je slučajne nalaze u topličkom parku te je još 1869. dao točnu sliku rimskih iskopina kakve su i danas. Program je započeo okupljanjem sudionika u parku uz razgledavanje arheološkoga kompleksa i polaganje spomen-vijenaca na grob Antuna Kukuljevića Sakcinskog. U maloj dvorani Hotela Minerva, nakon uvodne riječ organizatora, izlagali su: Vesna Pscutini-Juraga: Programi zaštite pokretnih dobara na području varaždinske i međimurske županije u 2003, Ivana Peškan: Programi zaštite nepokretnih kulturnih dobara na području varaždinske i međimurske županije u 2003, Venija Bobnjarić-Vučković: Kratko izvješće o konzervatorskim radovima na dvije kazule iz Stalnog postava zbirke sakralne umjetnosti u kapeli Sv. Križa u Ludbregu, Velimir Ivezić: Deset godina zaštite pokretne baštine u Resturatorskom centru Ludbreg, Spomenka Vlahović: Osnovni tipovi rimskih terma i terme iz Varaždinskih Toplica, Božena Filipan: Kulturno-povijesna baština kao razvojni gospodarski resurs - Potrebe, problemi i moguće mjere zaštite kalničkog i varaždinsko topličkog gorja i Ljerka Perči: Mogući model zaštite ruralne baštine. U poslijepodnevnim satima skup je nastavljen predavanjima Tatjane Mušnjak: Zaštita baštine zabilježene na papiru, Levanić - Fizička zaštita - temeljni preduvjet za rad s arhivskim gradivom, Božene Filipan: Restaurirani dokumen zapisnika izjave topličkog župnika iz 1484, Ernesta Fišera: Mikrofilmiranje varaždinskoga novinskog tiska, Ladislava Volića: Restauriranje novih nositelja informacija i njihova zaštita, Josipa Hercega: Zaštita i restauracija povijesnih i spomeničkih školskih objekata i Siniše Horvata: Materijalna ostavština Varaždinske gimnazije i problemi njezine zaštite. Sudionici skupa mogli su razgledati dokumentarnu izložbu Prirodna i kulturna baština Varaždinskih Toplica i izložbu Čipkarske radionice Zlata koju su organizirali Ogranak Matice hrvatske Varaždinske Toplice i Zavičajni muzej Varaždinske Toplice.
Nakon znanstvenoga skupa Ivan Kukuljević Sakcinski, prvi hrvatski konzervator, i problemi konzervatorske službe ogranci Matice hrvatske iz Varaždinskih Toplica, Varaždina i Novog Marofa sastali su se na tradicionalnom Sijelu Matice hrvatske, na kojem se govorilo o položaju ogranaka u lokalnim samoupravnim jedinicama, raspravljalo o prijedlogu organiziranja županijskih skupština Matice hrvatske te nakladničkoj djelatnosti ogranaka. Sponzori su bili »Varaždinske vijesti«, Trganom, Specijalna bolnica Varaždinske Toplice i Turistička zajednica grada Varaždinskih Toplica, a medijski pokrovitelj »Varaždinske vijesti«.
VINKOVCI
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Fotokluba Vinkovci 26. listopada otvorena je samostalna izložba fotografija Krunoslava Lisca, člana Fotokluba Zagreb. Izloženo je tridesetak fotografija većeg formata, tehnički besprijekorno napravljenih, uz diskretnu ili upadljivu intervenciju na računalu. Motivi, za kojima vape izdavači kalendara, snimljeni na raznim lokacijama u razno doba dana i noći, uglavnom bez ljudskih bića i životinja, dotjerani su do tehničke perfekcije, drugi ciklus izmišljeni su pejzaži autorove mašte, gdje su detalji iz prirode samo uzorci kojima se igra tvoreći novi virtualni svijet uz pomoć digitalnih pomagala. O autoru i njegovim radovima govorili su Gordan Panić, predsjednik Fotokluba Vinkovci i dr. Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, koji je i otvorio izložbu.
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 8. studenoga predstavljene su knjige Povijest hrvatskih neprijatelja Emila Čiča i Anglo-američki establishment Carolla Quigleya. Uz Emila Čića, o knjigama su govorili akademik Josip Pečarić, admiral Davorin Domazet-Lošo i prof. Ante Lauc.
VUKOVAR
Anđeo tame naslov je zbirke pjesma Nevenke Nekić, koja je 10. studenoga predstavljena u Vukovaru, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vukovar i Franjevačkoga samostana.
ZADAR
Oči Zrmanje naslov je zbirke pjesama, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar, Mirjane Herenda, koja je predstavljena 11. studenoga. U dvorani Matice hrvatske o autorici i zbirci govorili su Roko Dobra, književnik i Mirjana Herenda, a pjesme iz zbirke čitala je dramska umjetnica Gabrijela Meštrović Maštruko.
Ogranak Matice hrvatske Zadar i Družba Braća hrvatskoga zmaja - Zmajski stol Zadar predstavili su 17. studenoga u Hrvatskoj kazališnoj kući knjigu Joška Radice Sve naše Dakse. O knjizi i autoru govorili su mr. sc. Vlaho Benković, predsjednik dubrovačkog ogranka Matice hrvatske, koji je i nakladnik ove knjige, dr. sc. Frano Glavina, dr. sc. Stijepo Obad i autor, a u programu su sudjelovali i Nataša Stipanov i Ivanica Lovrić.
Na sedamsto i šezdeset stranica »Zadarske smotre« i Zbornika »Domaća rič 7« objavljena je građa sedmoga skupa posvećena zavičajnim govorima zadarskoga kraja, koji je održan 19. i 20. prosinca 20021.#








ZADAR - POVJERENIŠTVO KALI
U izložbenoj dvorani Nacionalne knjižnice u Zadru 9. studenoga predstavljena je knjiga pjesama Litrati poznatoga zadarskoga pedijatra dr. Slavka Perovića. Knjiga, ilustrirana fotografijama koje je napravio sam autor, posvećena je svim kaljskim ribarima razasutima morima svijeta. Božidar Šimunić, član Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske Zadar, istaknuo je posebnu vrijednost Perovićeve poezije pisane u divnoj kaljskoj čakavici. Književnik Joja Ricov nazvao je autora lingvističkim nomadom Dalmacije koji govori »lipim nuašim jazikom«, koji je, zapravo, čakavski kroatizirana talijanština u svekolikom leksičkom prtljagu sredine otočnoga pojasa hrvatskoga juga. Perović je pjesnik govorom i stilom življenja koji ori život, guslar je kratkodah, a životonosan, šaljiv, žovijalan u pizzicatu dobrohotna klauna, ambijentalna i psihoslovna orisa«, istaknuo je Ricov. Perović pripada nevelikoj skupini zadarskih intelektualaca i umjetnika koji su potkraj pedesetih tvorili kulturni identitet Zadra, a dio se njih okupljao u fotografskom atelijeru Ante Brkana. Bio je jedan od najpostojanijih idejnih začetnika međunarodne izložbe Čovjek i more rekao je Abdulah Seferović.
ZADAR - POVJERENIŠTVO NOVIGRAD
Novi broj časopisa »Novski litopis«, br. 3/4, god. 2001/02, koji izdaje Povjereništvo Matice hrvatske Novigrad, iako tek izašao iz tiska, zapravo je dvobroj prvobitno planiran za 2001, koji iz objektivnih razloga nije ranije mogao biti objavljen. Na šezdeset i četiri stranice »Novskoga litopisa«, čiji je glavni urednik Jadran Anzulović, čitatelj može pronaći obilje štiva vezana uz Novigrad i njegovu bogatu prošlost, zanimljivih Novigrađanima, ali i svima onima koji to mjesto i njegovu povijest žele pobliže upoznati.A. Č.-K.