studeni i prosinac

VUKOVAR
Simbol žrtvovanja i slobode
U okviru obilježavana Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, koji se ove godine održao pod sloganom Zazvonite zvona sa svih zvonika, program u organizaciji vukovarskoga ogranka Matice hrvatske započeo je predstavljanjem kninskoga pjesnika Ante Nadomira Tadića Šutre.
U povodu tog događaja Ogranak Matice hrvatske Vukovar i Franjevački samostanu Vukovaru izdali su zbirku pjesama Anđeo tame zagrebačke pjesnikinje profesorice Nevenke Nekić, koja je 10. studenoga na duhovno-književnoj večeri predstavljena. Zbirku je predstavio književnik Gojko Sušac, autorica i Zoran Hornjak, kantautor, koji je pjesme uglazbio i odsvirao na gitari. Iz svakoga stiha zbirke vidljivo je da je zbirka posvećena Vukovaru, gradu patniku i njegovim stanovnicima, Vukovaru gradu simbolu žrtvovanja i simbolu slobode cijele Hrvatske. Pjesme u zbirci pjesnička su donose molitve s kojima su se Vukovarci susretali u Domovinskom ratu - na primjer prvi pregovarači, izginuli redarstvenici u Borovu Selu, general bojnik Blago Zadro, braća Šojić, Siniša Glavašević i drugi. Po opisu tih događanja zbirka je duboko ukorijenjena u vukovarska ratna stradanja. Pjesnikinja je neopterećena književnoteorijskim normama, pjeva po svom pjesničkom nadahnuću, izabire intimno refleksivni, ali i naturalistički pristup temi, rekla bih ekspresionistički, irealno simbolički. Strašnu zagonetku zla u čovjeku prikazala je biblijskim analogijama zla, brojnim mitološkim božanstvima, slikama iz Eneide rimskoga pjesnika Vergilija i Danteova Pakla. Cijelom zbirkom nameće se motiv crnoga anđela, simbola smrti i vremena u kojem nastaje vladavina zla. Zbirka započinje tužnom lirskom pjesmom, elegijom, i taj se motiv provlači cijelom zbirkom u osmeračkim stihovima prema uzoru na usmenu narodnu pjesmu. Pjesnikinja odabire slobodni stih a u svim pjesmama zadržava karakteristične lekseme, razmišljanja o bestijalnosti, donosi ratnu tematike, opisuje pejzaž Vuke i Dunava, prostor doma i kuće, mjesta i vegetacije.
DUHOVNO RODOLJUBNA POEZIJA I PROZA
Sedamnaestoga studenoga Ogranak Matice hrvatske Vukovar i Franjevački samostan u Pastoralnom centru Sveti Bono organizirali su Predvečernji spomen klape Jelsa iz Zagreba - večer duhovno - rodoljubne poezije i proze. Vukovarski gimnazijalci čitali su o Vukovaru, o Dunavu, prije rata, za vrijeme rata i ratnih stradanja ali i o povratku i nadi za bolje sutra. Predvečernji spomen svojim su lijepim glasovima uljepšali prvi tenor Stjepan Franetović, drugi tenori Tomislav Vitković i Lari Čurković, baritoni Ivo Gamulin i Tomislav Meštrović, basevi Marko Mandir i Branko Ozretić. Klapa je pjevala stare jelšanske napjeve koje je još 1940. zapisao skladatelj i etnomuziolog A. Dobranić i tako pokazala da im jednostavan i pomalo arhaičan način pjevanja nije stran, nego je čak za njih pravi izazov iskonskoga klapskog glazbovanja. Klapa s posebnim zadovoljstvom izvodi sakralnu glazbu hrvatskog i stranog porijekla. Voditeljica programa bila je gospođa Jasenka Vrdoljak, novinarka Hrvatskoga radija Vukovara.
Na trinaestu obljetnicu stradanja Vukovara, 18. studenoga, kada su zazvonila zvona sa svih zvonika diljem Hrvatske, u tužnoj koloni sjećanja i boli s Vukovarom i njegovim stanovnicima bila je i cijela Hrvatska da oda počast poginulima i upozori na veličinu drame koja se dogodila u Vukovaru, opkoljenu od strane vojske iz susjedne republike, s jasnom porukom da se ne može uništiti memorija i identitet jednog naroda, ponos na kojem počiva i s kojim počinje naše tisućljetno pamćenje na kojem Hrvatska i Vukovar trebaju graditi budućnost u društvu svoje prirodne matice zapadnoeuropskih kršćanskih zemalja.
Recitatorska skupina Gimnazije Vukovar u to tužno jutro pred zgradom Bolnice Vukovar izvela je recital Ovdje su heroji otišli u nebo. U dugoj koloni sjećanja više od deset tisuća ljudi na Križnom putu od Bolnice do Groblja branitelja gdje je dubrovački biskup mons. Želimir Puljić služio svetu misu, s jednom novom snagom prožetom duhovnošću cijeli grad i njegovi stanovnici zajedno s cijelom ujedinjenom Hrvatskom od Istre do Dubrovnika i dalje do Boke kotorske, a i više od tisuću znanstvenika iz domovine i inozemstva iz čak sedamnaest država, podsjetili su na ono što se uistinu zbilo prije trinaest godina s istinskom željom da se to nikada i nigdje u svijetu ne ponovi.
DVA PREDAVANJA
Devetnaestoga studenog u Pastoralnom centru Sveti Bono održana su dva predavanja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vukovar, Paradigma muke Vukovara i Dubrovnika u apokalipličnim vizijama suvremenih crnogorskih umjetnika prof. dr. sc. Milorada Nikčevića, redovitog sveučilišnog profesora na odjelu kroatistike, Katedre za književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Profesor Nikčević, istaknuti i beskompromisni intelektualac crnogorskoga podrijetla u domovini Hrvatskoj, u vrijeme Domovinskog rata osudio je velikosrpsku ideju i opisao istinitu dramu ratnih zbivanja u Hrvatskoj. U dramatičnim danima Domovinskoga rata pronosio je istinu i tragediju ratnih strahota u Vukovaru, Osijeku, Slavoniji, Baranji, Dubrovniku, Konavlima; Bosni i Hercegovini - Srebrenici, Vitezu, Biloj i s nekolicinom crnogorskih umjetnika, književnika, novinara i akademskih slikara koji su svoj stvaralački emotivni naboj, svoja osjećanja, izrazili riječima prkosa i bola i na taj način u tom trenutku kao građani Hrvatske branili su i dostojanstvo katoličke Duklje i Zete svoje Crne Gore u očima patničke Hrvatske i cijeloga civiliziranog svijeta. Uz profesora Nikčevića odabrane tekstove o Dubrovniku i Vukovaru čitala je mr. sc. Milica Lukić, asistentica na odjelu kroatistike, Katedre za književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku.
Drugo predavanje bilo je Sveti Bono mučenik rimski i vukovarski / Mučeništvo i mučenici Vukovara mr. sc. fra Zlatka Špehara, gvardijana vukovarskoga. Tijelo Sv. Bone, mučenika i zaštitnika grada Vukovara, Slavonije i Srijema i cijele hrvatske zemlje prispjelo je u Vukovar 24. lipnja 1754. i svečano postavljeno na štovanje u crkvi Sv. Filipa i Jakova. U srpskoj agresiji 1991. crkva i franjevački samostan jako su stradali, a tijelo Sv. Bone namjerno je spaljeno i uništeno 1995. godine. Postavši žrtvom iste mržnje, vukovarski se zaštitnik sjedinio sa svim žrtvama Vukovara te je postao zajedno s Vukovarcima i vukovarskim mučenikom. Fra Zlatko Špehar govorio je i o totalitarnom režimu, o mučenicima u II. svjetskom ratu, mučenicima na Križnom putu do Bleiburga, mučenicima komunističkog režima, progonima i nasiljima, mržnji progonitelja kršćanske vjere, ali i o ljubavi i vjernosti Krista sa strane mučenika. Vukovarske su žrtve ubijane iz mržnje prema njihovoj vjeri, smrt su prihvatili dragovoljno iz ljubavi prema Bogu »dajući svoj život za braću », za vjeru, obitelj, za hrvatski narod. Tim mučenicima na grobu stoji znak križa, u kojem su se sjedinili u s Kristom raspetim i umrlim. Križ nad njihovim grobovima znak je njihove kršćanske nade u uskrsnuće u Kristu uskrslom i vječnog života u Boga, pojasnio je fra Zlatko Špehar.
Zazvonite zvona sa svih zvonika - u Vukovaru i Hrvatskoj zvonila su zvona sa svih zvonika u Hrvatskoj novom životu u Vukovaru, životu na temelju krvave prošlosti, životu bolje budućnosti, kojoj se unatoč postojećim gospodarskim poteškoćama problemima, nadaju svi Vukovarci koji u gradu heroju žive i rade.

ZENICA
Znanstveno i estetski
Nakon posjeta Franjevačkom samostanu Visoko, gdje je gimnazijalcima predstavljena biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, ta je Matičina biblioteka 17. studenoga predstavljena na književnoj tribini u organizaciji Matice hrvatske Zenica, u amfiteatru Katoličkoga školskog centra Sv. Pavao u Zenici. Goste i okupljene pozdravio je Ferdo Bošnjak, predsjednik Matice hrvatske Zenica, a biblioteku su predstavili akademici Josip Bratulić i Dubravko Jelčić. »Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, što ju je pokrenula Matica hrvatska, najsigurniji je temelj na kojemu se zasniva budućnost hrvatskoga naroda«, kazao je akademik Jelčić, koji je izvršni urednik biblioteke. Posebno je naglasio činjenicu da ta biblioteka slijedi isključivo znanstvena i estetska načela, no njezini kreatori tu činjenicu trebaju zahvaliti, prije svega, slobodi u Hrvatskoj; bez slobodne Hrvatske ne bi bilo ni ove književnosti. Podsjetio je na prethodni projekt Pet stoljeća hrvatske književnosti, čija je znanstvena utemeljenost uvelike bila ograničena ideološkim i političkim kriterijima. Matica hrvatska u tom projektu danas strogo poštuje autentičnost i vjerodostojnost svakoga književnog djela i književnika koji ulaze u novu ediciju. Akademik Jelčić istaknuo je i kako će u biblioteku biti uvršteni i pisci iz Bosne i Hercegovine te svi bošnjački pisci koji su se osjećali Hrvatima. To znači da će svoje mjesto u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti naći Edhem Mulabdić, Hasan Kikić, Mak Dizdar i Alija Nametak. Akademik Bratulić podsjetio je kako Matica hrvatska knjige tiska punih sto i šezdeset godina, a to je vrijeme pokazalo kako hrvatski narod ima književnike i književna djela dostojna mnogih europskih književnih veličina. To je izdavaštvo obilježeno važnim knjigama koje su ujedno konstituirale hrvatsku svijest. Podsjetio je kako su tijekom komunističke vladavine mnogi hrvatski književnici bili osporavani pa projekt Stoljeća hrvatske književnosti nije mogao biti ostvaren sve do 1991. Joško Ševo, dramski umjetnik, kazivao je odabrane tekstove afirmiranih hrvatskih i bosanskohercegovačkih pjesnika.

BEČ
U Gradišćansko-hrvatskom centru mr. Branislava Zaradić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Beč, održala je potkraj studenoga predavanje i recital Hrvatska poezija o moru. Recitalu je prisustvovalo mnogo slušatelja, među kojima i prof. dr. Zoran Jasić, novi veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji. Prof. Zaradić govorila je o moru kao vječnu nadahnuću pjesnika, slikara i glazbenika. Osvrnuvši se na događaje iz hrvatske povijesti dala je pregled od anonimnog pjesništva preko razdoblja srednjeg vijeka, devetnaestog stoljeća, moderne sve do naših dana. Istaknula je pjesme S. S. Kranjčevića Naš čovo i Iseljenik te Vladimira Nazora Zvonimirova lađa i Galiotova pesen. Recitatori su dočarali more Josipa Pupačića te problem ekonomske emigracije Vidrićevom pjesmom Roblje. Govora je bilo i o ribarima, pomorcima, galebovima, lukama, kapetanima te brodolomima. Svaku temu slijedila je odgovarajuća pjesma koju je na gitari izvodio Josip Cenić, član Dubrovačkih kavaljera. Recital je završen pjesmom suvremenoga pjesnika i izvrsnog prevoditelja Ante-Mate Ivandića Preobraženje uz more.
BJELOVAR
Šesti broj Bjelovarskog zbornika, posvećen 150. obljetnici osnivanja bolnice u Bjelovaru predstavljen je 20. studenoga u Hotelu Central. Prva od tri tematske cjeline, na koliko ih je Zbornik podijeljen, govori o povijesti bolnice osnovane 1854. kao Vojne bolnica u sklopu tadašnje Vojne krajine, drugi dio obuhvaća zbivanja za Domovinskoga rata, dok treći dio čine stručni radovi sedamdesetak autora, uglavnom uglednih liječnika. Zbornik je izdan u nakladi Ogranka Matice hrvatske Bjelovar, Podružnice Hrvatskoga liječničkog zbora i Opće bolnice u Bjelovaru, a uredili su ga prof. Mladen Medar i dr. Boris Kudumija.
ČAKOVEC
Ogranak Matice hrvatske Čakovec predstavio je 26. studenoga u Časničkom domu Hrvatske vojske u Čakovcu trinaesto godište Hrvatskoga kajkavskog kolendara za godinu 2005. O HKk-u 2005. govorili su dr. Zvonimir Bartolić, glavni i odgovorni urednik, i Tomo Blažeka, tajnik, koji je upoznao nazočne s nekim njegovim tehničko-organizacijskim podacima, naglasivši kako je ove godine u HKK-u objavljena suradnja blizu stotine autora s područja sjeverozapadne Hrvatske i šire, od njihova osnovnoškolskog uzrasta pa do sveučilišnih profesora. HKK tematski je podijeljen u dvadeset odjeljaka. U prvom odjeljku posvećenu 15. obljetnici neovisne Hrvatske dr. Bartolić u sažetku je podsjetio na vrijeme iz 1990/91, kada i kako se rađala, branila i obranila neovisna Hrvatska. Kako je u odnosu na godinu 199. godina 2005. obljetnička, petnaesta po redu, urednički odbor HKK-a nazvao ju je »velikim letom petnajstim«. U tom smislu, prilagođen je koncepcijski i sam kolendar. U drugom odjeljku objavljen je izbor od dvadesetak domoljubnih pjesama, od najpoznatijih hrvatskih pjesnika iz 19. stoljeća pa sve do naših dana. Treći odjeljak obuhvaća podatke o Domovinskom ratu, a u njemu najzapaženije mjesto zauzima poimenični popis poginulih hrvatskih branitelja bjelovarsko-bilogorske županije, njih 314. Slijede već uobičajeni sadržaji vezani uz obljetnice vrijednih spomena osoba ili događaja u 2005. godini. Po broju stranica (petsto i dvadeset) Hrvatski kajkavski kolendar 2005. opsežniji je od svih dosadašnjih godišta, a time i primjereno cjelogodišnje obiteljsko štivo u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Od pozvanih uglednika nazočni su bili prečasni August Kuzmić, u ime varaždinskoga msgr. Marka Culeja, Branko Šalamon, gradonačelnik Čakovca, fra. Ilija Mijatović, gvardijan čakovečkog Franjevačkog samostana i drugi.
Dr. Bartolić u toj je prigodi upoznao nazočne s inicijativom toga ogranka da se u Čakovcu podigne dostojan spomenik Zrinskim i Frankopanima. O tome, naime, postoji odluka Hrvatskoga sabora još iz 1906. godine, do danas neostvarena, te je apelirao na sve njih da se s kako god skromnim novčanim prilozima uključe u tu akciju.
ČITLUK
Dvadeset i četvrtoga studenoga u klubu Matice hrvatske Čitluk otvorena je izložba slika akademskoga slikara i pjesnika Josipa Škerlja. U programu su sudjelovali Antun Karaman, Josip Škerlj, Andrija Stojić i mladi glazbenici iz Brotnja. Josip Škerlj, dubrovački slikar kojega su odmalena privlačila životvornost i simbolika jedra, baš kao i simbolika i libido vjetra, mora i plovidbe, u kojoj se traga za nepoznatim i za adrenalinom pustolovine, a u konačnici, i za samim sobom, za postizanjem mira i spokoja na spasonosnim obalama neke vlastite Itake, autor je i kalendara Ogranka Matice hrvatske Čitluk za 2005. godinu pod naslovom Vjetar, more jedra.
KOPRIVNICA
Osamnaestoga studenoga u Gradskoj knjižnici i čitaonici Fran Galović djelo pod naslovom Samo ljubav ostaje koprivničke pjesnikinje Enerike Bijač predstavili su Julijana Matanović i Mile Maslač. Riječ je o romanu na tragu autobiografije, prvoj prozi autorice, koja će pobuditi velik interes čitatelja jer autorica obraduje slučaj Podravka iz osamdesetih godina. Julijana Matanović, autorica pogovora, kazala je da je ponuđena istina o političkom slučaju Podravka, barem ona koja do sada nije bila dostupna široj javnosti, što bi trebalo objasniti mnoge okolnosti iz spomenutog vremena u Podravki i Koprivnici. Predstavljanje knjige organizirali su koprivnički ogranak Matice hrvatske i Gradska knjižnica Fran Galović.
MOSTAR
U Galeriji Kraljica Katarina Kosača u Mostaru predstavljeno je 10. studenoga prvih pet knjiga edicije Iz Bosne Srebrene. Riječ je o djelima Ljetopis autora Nikole Lašvanina, Ljetopis sutješkog samostana Bone Benića, Pregled starina Bosanske provincije Filipa Lastrića te Ljetopis kreševskog samostana Marijana Bogdanovića i Godišnjak od događaja i promine vrimena Jakova Baltića. O djelima i ediciji govorili su akademik Radoslav Katičić iz Zagreba, prof. dr. Ivo Pranjković iz Zagreba, sveučilišni profesor iz Tuzle, dr. Nedžad Ibrahimović, dr. fra Iko Skoko iz Čitluka te urednik edicije Ivan Lovrinović, književnik iz Sarajeva. Akademik Katičić kazao je kako su to kapitalna djela ne samo za Hrvate u Bosni i Hercegovini nego i u Republici Hrvatskoj. Urednik edicije Ivan Lovrenović dodao je kako se nada da će uskoro prirediti, osim ovih prvih pet svezaka i ostala sabrana djela. U planu je dvadeset knjiga u kojima bi bili objavljeni najvažniji književni tekstovi franjevaca Bosne Srebrene. Predstavljanje je održano pod pokroviteljstvom Matice hrvatske Mostar, na čelu s Josipom Muselimovićem, a uz potporu Hrvatskih telekomunikacija Mostar, na čelu sa Stipom Prlićem, te brojnih drugih tvrtki i ustanova koje su pomogle nakladu te edicije.
U povodu predstojećih blagdana Matica hrvatska Mostar organizirala je prigodan program, u sklopu kojega je u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača 7. prosinca izvedena dramska predstava LatinovićMiroslava Krleže, u režiji Zlatka Viteza, koju su izveli glumci Dramskog kazališta Gavella, koje na taj dan obilježava pedesetu obljetnicu rada.
NAŠICE
Prvi od pet Našičkih susreta, koje našički ogranak Matice hrvatske organizira sa Srednjom školom Isidora Kršnjavog, ugostio je profesore i učenike iz prvoga desetljeća rada našičke gimnazije od 1954. do 1964. godine. Gosti su bili profesori Slavica Vučinić, Vesna Ogrin, Nikola Čalić, Josip Patajac i Marijan Bakač. Emotivno su se prisjetili osobnih iskustava, kolega, tadašnjih generacija učenika, povezanosti profesora i učenika te uvjeta u kojima su radili. Našički susreti organiziraju se u povodu obilježavanja pedeset godina srednjega školstva u Našicama.
U prostorijama Ogranka Matice hrvatske Našice 19. je studenoga predstavljena knjiga Težina autorice Kristine Despot.
NOVA GRADIŠKA
Jedanaestoga studenoga Ogranak Matice hrvatske Nova Gradiška organizirao je predstavljanje knjige Ivice Relkovića Haški recital Vuka Draškovića. U punoj dvorani Gradske vijećnice knjigu je, uz autora, predstavio dr. Josip Jurčević, povjesničar i publicist.
U okviru programa zdravstvenoga prosvjećivanja, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška 19. studenoga mr. sci. Vesna Oršulić održala je predavanje Palijativna medicina - njega umirućih. Predavanje je održano u dvorani Gradske vijećnice te je uz pitanja i komentare završilo kao vrlo zanimljiva tribina o zdravstvenom prosvjećivanju.
POŽEGA
Dragutin Tadijanović, nedavno kročivši u stotu godinu života, predstavio je u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Požega, tri najnovija izdanja svojih djela, o kojima je govorio akademik Dubravko Jelčić. Riječ je o zbirci pjesama Srebrne svirale, koja je doživjela dvadeseto izdanje i tijekom dugih desetljeća obilježila djetinjstvo mnogih naraštaja te Neprolaznosti prolaznog, pogovora i predgovora u djelima Tadijanovića koji su prevedeni na sve europske jezike i esperanto. Treća knjiga zbirka je znakovita naslova 99 pjesma i još jedna, čiji se stihovi ne mogu pronaći u prethodnim pjesnikovim knjigama, istaknuo je akademik Jelčić dodavši kako je upravo ta zbirka svojevrsna retrospektiva manje poznatih redaka pjesnikova opusa. »Djelo na koje sam poseban ponosan svakako je Srebrna svirala jer je tiskano u točno 225. 465 primjeraka, što dovoljno govori o njezinoj važnosti kod čitatelja. Sav je moj život sažet u pjesme, one su moj intimni životni i pjesnički dnevnik«, kazao je Tadijanović za razgovora s požeškim biskupom Škvorčevićem u sjedištu Požeške biskupije. »U pjesniku Dragutinu Tadijanoviću vidimo jednoga od onih služitelja riječi koji su Požegu i Slavoniju zadužili na poseban način. Njegovim se ponovnim dolaskom u ovaj grad spojilo ono dragocjeno u čovjeku koje se ističe po pjesničkoj, ali i propovjedničkoj riječi, u želji da ljudsko postojanje izdigne u onostrano, transcendentalno«, kazao je dr. Antun Skvorčević, požeški biskup. Biskup Škvorčević podsjetio je da je sadašnje sjedište Požeške biskupije imalo bogatu i zanimljivu povijest. U njemu je bilo sjedište gimnazije, zatim Akademije da bi nakon toga bilo orfanotrofij kroz koji su prošla mnoga velika imena hrvatske povijesti. Biskup je svoga gosta poveo u razgledanje osam stoljeća stare požeške crkve sv. Lovre te Biskupskog arhiva u kojem se čuvaju mnoge vrijedne knjige. »Zahvaljujem onima koji su zaslužni zato da sam se našao u Požegi, u kojoj sam bio davno nekoliko puta s prijateljem Dobrišom Cesarićem. Nemam riječi da iskažem svoju radost što sam opet ovdje«, kazao je Tadijanović.
RIJEKA
Predstavljanjem spota Moje zlato, moje najdraže u Muzeju za umjetnost i obrt započela je 10. studenoga dobrotvorna akcija Hvala ti, moj dobri anđele, koju provodi Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida. Dobrotvornom akcijom Hvala ti, moj dobri anđele uspjelo se upozoriti hrvatsku javnost na problematiku osoba s invaliditetom; pružiti neposrednu pomoć 102 osobama s invaliditetom u rješavanju potreba koje one ni same ni uz pomoć države nisu mogle zadovoljiti; potaknuti pronalaženje sustavnih i trajnih rješenja financiranja posebnih potreba osoba s invaliditetom te pridonijeti mijenjanju svijesti i potaknuti ideju dobra i zajedništva. Kao prinos toj dobrotvornoj akciji Ogranak Matice hrvatske rijeka tiskao je zbirku duhovnog pjesništva Marka Pandurevića Put muke Kristove - Čovjek i Bog iz Nazareta.
SAMOBOR
U Gradskoj knjižnici Samobor na odjelu za odrasle 18. studenoga ljubitelji poezije okupili su se na predstavljanju knjige ljubavnih pjesama Ljubice Šego Od zlata koruna. To je autoričina treća zbirka poezije, nakon Grožđa ljubavi te Ruže vjetrova. Pjesnikinja Ljubica Šego članica je Književnog odjela Ogranka Matice hrvatske Samobor. Pjesme su čitali Gordana Gojčeta i Dubravko Sidor, uz glazbene predahe Zlatka Kolarića. Publiku je pozdravila Vanda Vandekar-Bratulica, voditeljica Pjesničkog odjela samoborskoga ogranka, a zbirku je predstavila urednica Zlata Bujan Kovačević.
SENJ
Onput kad smo partili / Zapisi o posljednjim kvarnerskim jedrenjacima naslov je knjige Radojice Frana Barbalića i Iva Marendića, koja je 25. studenoga u velikoj vjećnici, zahvaljujući Ogranku Matice hrvatske Senj i Razredu za more riječkoga ogranka Matice hrvatske predstavljena Senjanima. Djelo i pisce predstavili su Josip Vicelja, pročelnik Razreda za more, i mr. Darko Deković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Rijeka. »Knjiga istovremeno provocira i postavlja pitanje gdje su unuci i praunuci ondašnjih brodovlasnika i poduzetnika i što je uopće s takvim poduzetništvom danas«, rekao je kapetan Vicelja.
SLAVONSKI BROD
Mjesec hrvatske knjige, posvećen 130. godišnjici rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, završen je 15. studenoga, a u Slavonskom Brodu to je obilježeno susretom s osnovcima iz Ivanina rodnoga Ogulina. Djeca su izvela glazbeno-scenski program temeljen na Pričama iz davnine Ivane Brlić - Mažuranić. Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod organizirao je predstavljanje knjige U stihu i rimi o davnoj davnini autorice Ljiljane Ivković, a učenici Osnovne škole Ivana Brlić - Mažuranić iz Ogulina, na pozornici Hrvatskog doma, izveli su igrokaz uključujući i brodske osmoškolce u publici. Ivana je tako još jedanput povezala rodni Ogulin s Brodom, u kojemu je napisala svoja najbolja djela.
SPLIT
U sklopu Dana Matice hrvatske Split, na okruglom stolu Hrvatska u tjesnacima nametnutih svjetonazora, totalitarizmi i hrvatska demokratska samobitnost, održanu 24. studenoga u Nadbiskupijskom sjemeništu, sudjelovali su Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, Josip Botteri Dini, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split, prof. dr. Branimir Lukšić i novinari Josip Jović i Zoran Vukman.
U prepunoj Dvorani kotara Grad 25. studenoga predstavljena je knjiga Rodu o jeziku dr. don Živana Bezića, profesora u mirovini Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu, pisca više djela teološke, odgojne i jezikoslovne tematike, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Split. O knjizi, koja ima tristo stranica i podijeljena je u pet cjelina, govorili su Josip Boteri Dini, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Spli, dr. sc. Vlado Nuić, urednik knjige, dr. don Drago Šimundža, recenzent, i mr. sc. Ilija Protuđer. Bezić je autor mnogih knjiga o religiji, etici, moralu, odgoju... Kako je sam kazao, nije stručnjak za jezikoslovlje, nema lingvističke diplome, ali to ga ne sprečava da se ovom knjigom »pokloni hrvatskom rodu i jeziku«. Knjiga je zbirka autorovih radova o jeziku, objavljivanih u splitskim i zagrebačkim časopisima »Hrvatska obzorja«, »Mogućnosti«, »Marulić«, »Hrvatska revij«, »Bogoslovna smotra« i još neobjavljenih. Don Bezić upustio se u rasprave o jeziku vjere, teologije, pravopisa, govornoga pomodarstva, dajući prilog jedinstvenom hrvatskom pravopisu. »Neka ova knjiga bude poticaj da se izrade neke najnužnije preinake nametnuta nam vukopisa«, napisao je uz ostalo autor. Uz stručne i poučne rasprave o pojedinim fonetskim, morfološkim, semantičkim i stilističkim aspektima, o sintagmi, sintaksi i frazeologiji, zanimljive su studije o značenju imena i prezimena, zatim o ontološkom pojmovlju i nazivu, o filozofiji jezika i jeziku filozofije, vjere i teologije.
Nove brojeve časopisa »Hrvatska obzorja« predstavili su Josip Botteri Dini i dr. fra Petar Bezina, glavni urednik, 26. studenoga u dvorani Ogranka Matice hrvatske Split.
Dvadeset i sedmoga studenoga u Nadbiskupijskom sjemeništu predstavljena je zbirka čakavske poezije Dubravke Borić U pučišku valu kuštat, objavljena u nakladi splitskoga ogranka. Predstavili su je Josip Botteri Dini i mr. Lucija Puljak, a u glazbenom je dijelu programa nastupila klapa Sutikla iz Podgore, dok su izabrane stihove govorile Maja i Vesna Martinić.
Josip Botteri Dini, prof. dr. Ivo Šimunović i Jerko Ljubetić predstavili su 29. studenoga u dvorani Galerije umjetnina Split fotomonografiju Aleksandra Kukec Brač.
U dvorani Galerije umjetnina Split predstavljena je 30. studenoga knjiga Vlatka Perkovića Kvalitativne promjene kazališnog znaka, izdanje u zajedničkoj nakladi splitskog ogranka Matice hrvatske i Središnjice iz Zagreba. Predstavljači su bili Josip Botteri Dini, Boris B. Hrovat i pisac. Knjiga Vlatka Perkovića zanimljivo je teatrološko ostvarenje, bavi se starogrčkim kazalištem i njegovim reperkusijama na današnje vrijeme, posebice kada je u pitanju scenografija te analizom češkoga kazališta i njegova velikog utjecaja u određenom povijesnom razdoblju, a najveći je dio posvećen tretmanu ambijentalnoga kazališta.
Ulomke iz knjige čitao je Ante Čedo Martinić, glumac HNK Split.
Tijat je naslov zbirke pjesama Borbena Vladovića, objavljene u nakladi splitskoga ogranka, koju su 1. prosinca u Pinakoteci samostana Gospe od zdravlja predstavili Josip Botteri Dini, Božidar Petrač, književni kritičar, i pisac.
Roman Nevenke Nekić Susret u Emausu, koji govori o životu blaženoga Alojzija Stepinca predstavili su prof. dr. Elza Jurun i dr. don Juraj Batelja 2. prosinca u Nadbiskupijskom sjemeništu. U glazbenom su djelu nastupili bogoslovi Katoličkog bogoslovnog fakulteta pod ravnanjem don Šime Marovića.
U Crkvi Sv. Dominika 3. je prosinca održana teološka, poetska, glazbena i slikarska meditacija Raduj se o Betleme. Sudjelovali su Josip Botteri Dini, Miljenko Galić, dr. don Ante Mateljan i Chorus spalatensis.
Đurđica Ivanišević i Dunja Kalilić predstavile su 4. prosinca u foajeu Hrvatskoga narodnoga kazališta Split zbirku pjesama za djecu i mlade Ozane Ramljak pod naslovom Zgodne nezgode, koju je objavio Ogranak Matice hrvatske Split.
U Pinakoteci samostana Gospe od Zdravlja na Sv. Nikolu, 6. prosinca predstavljene su knjige pjesama Andrija Vučemila Kap svjetla u tami trajanja, objavljena u nakladi Naša ognjišta, Tomislavgrad, i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Mostar, i Za jedan sunčev trenutak, sabrane pjesme u izdanju Rinaza, Rijeka. Knjige su predstavili prof. dr. Marijan Jurčević, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, Stjepan Ćuić i pisac.
Knjigu Nikole Buble Kulturološki pristup glazbi, objavljenu u suizdanju Umjetničke akademije Split i Sveučilišta u Zadru, Odsjeku za sociologiju, predstavili su 7. prosinca u Nadbiskupijskom sjemeništu Josip Botteri Dini, dr. sci. Zlatko Miliša, mr. Željko Oštarić, prof. Vjekoslava Sokol i pisac. Predstavljanje je popraćeno bogatim glazbenim programom.
ŠIROKI BRIJEG
U sklopu Šimićevih susreta održanih od 16. do 21. studenoga u Franjevačkoj galeriji Široki Brijeg 17. studenoga otvorena je retrospektivna izložba Blage Karačića.
VINKOVCI
Nakon što je u veljači ove godine, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, izašla prva knjiga Vinkovčanina Vladimira Bakarića Nešto poslije ponoći & Tragom staklene mape u dvorani vinkovačkoga ogranka 12. je studenoga predstavljeno i njezino drugo izdanje. Riječ je o događaju koji zaslužuje pozornost, jer u nepunih godinu dana izdati dva izdanja istoga naslova rijetkost je i kada je riječ o afirmiranim autorima. Bakarić je, čini se, na dobru putu da postane jedno od važnijih imena dječje književnosti u Hrvatskoj, što potvrđuje i činjenica da je njegova knjiga osvojila naklonost malih čitatelja, ali i stručnih krugova. Knjiga Nešto poslije ponoći & Tragom staklene mape donosi dvije pripovijetke za djecu međusobno povezane glavnim likovima Tomicom, Medom i Nenom, njihovim dječačkim pustolovinama i Velikom, kao mjestom radnje. Ilustracije je izradio Nenad Barinić, crtač stripova. Knjigu su uz autora predstavili doc. dr. Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačkoga ogranka, i prof. Viktor Lukačević, urednik knjige, a opušteno druženje upotpunili su Antun Smajić i Ivan Lončar Žan, gitarski duo. Iznenađenje autoru, predanum ljubitelju nogometa i vatrenom ultrasu priredio je Mario Meštrović, direktor vinkovačke Cibalije, darovavši mu dres kluba. Bakarić je već pozvan da knjigu Nešto poslije ponoći & Tragom staklene mape predstavi u Subotici, Livnu, Sarajevu, Novoj Gradiški i Mvnchenu, a najveće mu je priznanje, osim što su djeca knjigu odlično prihvatila, što je u osnovnim školama Požege i Velike uvršten u zavičajne pisce, a knjiga Nešto poslije ponoći & Tragom staklene mape u obveznu školsku lektiru.
U sklopu Vinkovačke glazbene scene, koju organiziraju Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci, vinkovačkoj se publici 13. studenoga u Koncertnoj dvorani Glazbene škole predstavio Gudački kvartet Sebastian. Kvartet čine Korana Rucner, violinistica, Anđelko Krpan i Nebojša Floreani, violinisti, te Zlatko Rucner, violončelist, a uz klavirsku pratnju Martine Filjak na programu su bila djela I. M. Jarnovića (hrvatskoga skladatelja, čiji reljef u terakoti visi u predvorju vinkovačke glazbene škole) 3. koncertnantni kvartet u A-duru, B. Kune Kvintet za glasovir, dvije violine, violu i violončelo op. 35 i F. Schuberta Gudački kvartet u a-molu op. 29 D. 804. Kao dodatak zahvalnoj publici izveli su popularnu Humoresku A. Dvoržaka. Martina Filjak proglašena je dva puta najboljim mladim glazbenikom u Hrvatskoj, a kritičari njezinu tehniku nazivaju milovanjem klavijature, jer kroz filigranski pristup detalju pokazuje izrazitu sklonost liričnosti.
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Društva Hrvatska žena 26. studenoga u velikoj županijskoj vijećnici svoje najnovije knjige predstavila je Nevenka Nekić. Uz Uspomene iz Slovačke predstavljena je i knjiga Susret u Emausu, roman u kojem autorica na svoj način progovara o strahotama komunističke diktature i žrtvama toga režima, kroz paralelan prikaz sudbine velikoga hrvatskog mučenika, kardinala Alojzija Stepinca i dokumentarno nepoznate sudbine običnoga čovjeka, vjernika Ive Brizića. Uz autoricu, o knjigama su govorili dr. Juraj Batelja, Đuro Vidmarović, prof. i Zlatko Jevak.
Članovi vinkovačkoga i vukovarskog ogranka Matice hrvatske te skupina vinkovačkih gimnazijalaca posjetili su 20. studenoga, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, Galeriju Klovićevi dvori u Zagrebu, gdje su razgledali tri značajne izložbe; Dora Maar i Picasso - dodir pogledima, koja je na svoju svjetsku turneju krenula iz Zagreba, Gotika u Dalmaciji i Renesansa u Hrvatskoj. Razgledali su i izložbu fotografija 30. zagrebački salon i Portrete Marije Braut u Muzeju za umjetnost i obrt, kao i 7000 godina Perzije u Muzeju Mimara, dio stalnoga postava te jednu kiparsku i jednu slikarsku zbirku sakralne umjetnosti.
ZADAR
Tijekom Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Zadar održano je pedesetak događanja - izložbi, radionica, predstavljanja knjiga, projekcija i filmova. Središnja je tema Mjeseca hrvatske knjige bila književnost Ivane Brlić-Mažuranić te su njezin rad, ali i općenito slavenska mitologija na kojoj su se zasnivale njezine bajke, šire predstavljeni. Petnaestoga studenoga u Gradskoj knjižnici Zadar u povodu završetka manifestacije Mjesec hrvatske knjige održana je književna večer s akademikom Nikicom Petrakom, esejistom, književnikom, pjesnikom, prevoditeljem. Moderatori večeri bili su dr. Mirko Jamnicki Dojmi i dr. Helena Peričić, a prepunu Multimedijalnu dvoranu pozdravio je Ivan Pehar, ravnatelj knjižnice.
Ogranak Matice hrvatske Zadar organizirao je 26. studenoga predavanje prof. dr. Stipe Botice Andrija Kačić Miošić o tristotoj obljetnici piščeva rođenja.
U organizaciji HKD Napredak 24. studenoga u prostorijama Matice hrvatske u Zadru održana je književna večer pod naslovom Novi svjetski poredak, u okviru koje je predstavljeno književno, publicističko i znanstveno djelo fra Ante Čavke, župnika u Primorskom, o kojemu se iz izlaganja predstavljača Stipe Obada, Antonele Balov i Stanka Bašića moglo čuti da neki njegovi dijelovi mogu ući u antologiju hrvatske proze. Fra Ante Čavka do sada je objavio desetak knjiga, od kojih četiri knjige poezije, dva romana, knjigu priča, dvije knjige publicistike, a uredio je i dva znanstvena zbornika drniške krajine.
ZENICA
Nakon posjeta Franjevačkom samostanu Visoko, gdje je gimnazijalcima predstavljena biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, ta je Matičina biblioteka 17. studenoga predstavljena na književnoj tribini u organizaciji Matice hrvatske Zenica, u amfiteatru Katoličkoga školskog centra Sv. Pavao u Zenici. Goste i okupljene pozdravio je Ferdo Bošnjak, predsjednik Matice hrvatske Zenica, a biblioteku su predstavili akademici Josip Bratulić i Dubravko Jelčić. »Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, što ju je pokrenula Matica hrvatska, najsigurniji je temelj na kojemu se zasniva budućnost hrvatskoga naroda«, kazao je akademik Jelčić, koji je izvršni urednik biblioteke. Posebno je naglasio činjenicu da ta biblioteka slijedi isključivo znanstvena i estetska načela, no njezini kreatori tu činjenicu trebaju zahvaliti, prije svega, slobodi u Hrvatskoj; bez slobodne Hrvatske ne bi bilo ni ove književnosti. Podsjetio je na prethodni projekt Pet stoljeća hrvatske književnosti, čija je znanstvena utemeljenost uvelike bila ograničena ideološkim i političkim kriterijima. Matica hrvatska u tom projektu danas strogo poštuje autentičnost i vjerodostojnost svakoga književnog djela i književnika koji ulaze u novu ediciju. Akademik Jelčić istaknuo je i kako će u biblioteku biti uvršteni i pisci iz Bosne i Hercegovine te svi bošnjački pisci koji su se osjećali Hrvatima. To znači da će svoje mjesto u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti naći Edhem Mulabdić, Hasan Kikić, Mak Dizdar i Alija Nametak. Akademik Bratulić podsjetio je kako Matica hrvatska knjige tiska punih sto i šezdeset godina, a to je vrijeme pokazalo kako hrvatski narod ima književnike i književna djela dostojna mnogih europskih književnih veličina. To je izdavaštvo obilježeno važnim knjigama koje su ujedno konstituirale hrvatsku svijest. Podsjetio je kako su tijekom komunističke vladavine mnogi hrvatski književnici bili osporavani pa projekt Stoljeća hrvatske književnosti nije mogao biti ostvaren sve do 1991. Joško Ševo, dramski umjetnik, kazivao je odabrane tekstove afirmiranih hrvatskih i bosanskohercegovačkih pjesnika.
Dvadesetoga studenoga, u organizaciji Matice hrvatske iz Zenice i Livna, u galeriji Župnoga ureda Livno otvorena je izložba radova akademskoga slikara Duška Abramušića, člana Matice hrvatske Zenica, koji se svojim radovima nedavno predstavio i u Matici hrvatskoj u Čitluku. Izložbu je otvorio Ivo Ćurak, iz omiškoga Ogranka Matice hrvatske.A. Č.-K.