prosinac i siječanj

RIJEKA
Pomorsko dobro
Ogranak Matice hrvatske Rijeka i Razred za more riječkoga ogranka organizirali su 14. prosinca u dvorani Filodrammatike predavanje dipl. iur. Branka Kundiha, pomorskoga kapetana, u okviru redovne Matičine tribine s temom Pomorsko dobro jučer, danas i sutra u Republici Hrvatskoj. Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje, i dio kopna koji je po svojoj naravi namijenjen općoj uporabi te kao res communes omnium pripada svim ljudima i neprocjenjivo je nacionalno bogatstvo Republike Hrvatske.
U pravnom kontinuitetu od ustroja zemljišnih knjiga na našim prostorima ne provodi se konzistentni upis pomorskog dobra, što danas ima nesagledive posljedice. Čini se da je svaka javna vlast neriješene složene i isprepletene imovinskopravne odnose na pomorskom dobru jednostavno prepuštala budućim naraštajima. Bez obzira na sve dvojbe, sam proces pretvorbe na pomorskom dobru nije smio započeti niti se provoditi, a da istodobno nisu doneseni propisi koji bi cjelovito regulirali prava i posljedice pretvorbe.
Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nedosljednim i proturječnim odredbama otvara široke mogućnosti zlouporabe i slobodne interpretacije pravnih normi, koje imaju i imat će za posljedicu stvaranje dodatne pravne nesigurnosti i zbrke na pomorskom dobru. Treba vrlo razumno procijeniti dugoročne nacionalne i strateške interese Republike Hrvatske kada je riječ o gospodarskim subjektima koji idu u privatizaciju, kao i model upravljanja, održavanja i zaštite pomorskoga dobra.
Ponajprije valja treba razriješiti složena imovinskopravna pitanja na pomorskom dobru, posebno stvarna prava i stečena prava, izvlaštenje, kao i pitanje evidencije i uknjižbe pomorskoga dobra u katastru i zemljišnim knjigama. Upravljanje pomorskim dobrom kao i njegova primjerena zaštita i održavanje može se osigurati jedino cjelovitom primjenom odredbi o pomorskom dobru i lukama, te primjenom posebnih propisa iz područja prostornoga planiranja, urbanizma, graditeljstva, zaštite okoliša, rudarstva, turizma, morskog ribarstva, zaštite prirode i spomenika kulture te učinkovitim inspekcijskim i upravnim nadzorom. Posebno je važna uloga svih razina državne uprave i lokalne samouprave te pažljivo uspostavljena međusobna ravnoteža ovlaštenja i nadležnosti u procesu održavanja, zaštite, i gospodarskog korištenja pomorskoga dobra.

VARAŽDIN

Sjećanje
Profesor Drago Bišćan (1923-2004)
U 82. godini života prestalo je kucati plemenito srce još jednoga zaslužnog Varaždinca - uglednoga gimnazijskog profesora, književnika, publicista i kulturnog djelatnika Drage Bišćana. Iskreni prijatelj grada Varaždina i veliki hrvatski domoljub preminuo je 14. prosinca, a tri dana poslije na Gradskom groblju na posljednje ga je počivalište ispratilo mnoštvo Varaždinaca i prijatelja iz Međimurja. Profesor Bišćan dugogodišnjim je humanističkim radom trajno zadužio ne samo brojne generacije varaždinskih gimnazijalaca posebice i Ogranak Matice hrvatske Varaždin, Varaždinsko književno društvo, varaždinsku podružnicu Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, Hrvatsku demokratsku zajednicu u Varaždinu, ali i tjednik »Varaždinske vijesti«, čiji je bio suradnik. Kao hrvatski domoljub po životnom uvjerenju, profesor Drago Bišćan obnašao je vrlo odgovornu dužnost tajnika Ogranka Matice hrvatske u Varaždinu u olovno doba Hrvatskoga proljeća, te zajedno s drugim varaždinskim matičarima doživio godine političkog progona. Nakon sloma proljeća ’71. bio je ušutkan i zabranjeno mu je javno djelovanje, pa je tek u sedamdesetim godinama života započeo plodnu publicističku i književnu djelatnost, a već početkom 1990. bio je i jedan od obnovitelja rada Ogranka Matice hrvatske u Varaždinu, obnašajući ponovo nekoliko godina i dužnost njegova tajnika.

OPATIJA
Maleni samo brojem
Završno obilježavanje 160. obljetnice turizma u gradu Opatiji obilježio je ogranak Matice hrvatske Opatija 30. studenoga 2004. predstavljanjem izdavačke djelatnosti Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža iz Zagreba. Tomislav Ladan, glavni ravnatelj, i ravnatelj Vlaho Bogišić predstavili su djelatnost Leksikografskoga zavoda, s posebnim osvrtom na Osmojezični enciklopedijski rječnik. Predstavljajući to djelo Tomislav Ladan kazao je da je riječ o »vrhunskome, međunarodnome, interkulturalnome i interligvističnome rječniku, kojem ni mnogo veće kulture od hrvatske nisu uspjele napisati«. Rijetko koji narodi mogu se tim djelom pohvaliti, a narod Hrvata, premda malen brojem, zahvaljujući Tomislavu Ladanu ima u jednoj osobi i redaktora takva golema i zahtjevna djela.

Također, posebno je predstavljen Biografski leksikon, Hrvatska enciklopedija i Hrvatski povijesni atlas. Izdavačka djelatnost Leksikografskog zavoda, kako je istaknuo Vlaho Bogišić, prinosi »razumijevanju uloge hrvatskoga naroda u Europi, od Atlantskog do Tihog oceana jer, sa svojih dvjesto svezaka i nekoliko desetaka milijuna podataka, Leksikografski zavod jest banka podataka«. Premda je toga dana nad Opatijom bio pravi prolom oblaka, ipak je reprezentativna aula Vile Angioline bila popunjena, a nazočni su svojim pitanjima potaknuli na razgovor predstavljače. Događaju su prisustvovali i gimnazijalci opatijske Gimnazije Eugena Kumičića s profesoricom Gordanom Zurak, koji su kao dar LZ Miroslav Krleža dobili po jednu knjigu po svom izboru.

VINKOVCI
Likovi i karakteri
Dvadeset i trećega prosinca u dvorani i u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci vinkovačka je publika mogla pogledati Izložbu portreta u karikaturi Engleza Daniela Kingtona. Prvu samostalnu izložbu Kington je odlučio je prirediti u Vinkovcima, jer je za taj kraj vezan od 1991. godine, kada je u doba Domovinskoga rata došao i borio se u Nuštru i Vinkovcima. Aktivno se zalagao za potporu u osamostaljenju Hrvatske i BiH, a nakon rata angažiran je na prikupljanju humanitarne pomoći. Osnivač je udruge Međunarodnih dragovoljaca oružanih snaga Hrvatske, priznate organizacije stranih veterana OS RH, HVO i Armije BiH. Uz pomoć Hrvatskoga veleposlanstva u Londonu i Washingtonu njegova nepolitička organizacija pomaže podizanju međunarodnog ugleda u svijetu, sudjelovanjem na internacionalnim okupljanjima veterana i pomaganjem i zastupanjem veterana Domovinskog rata koji žive u Hrvatskoj i izvan nje. Vinkovačka publika mogla se uvjeriti u nadarenost i sposobnost Daniela Kingtona da vještim crtežom tušem i drvenim bojicama prikaže karaktere četrdesetak slavnih osoba iz povijesti i današnjice, u nas i u svijetu. Galerija poznatih likova iz politike, sporta, svijeta zabave pa do njegovih prijatelja, okupljenih na zidu dvorana Matice hrvatske, pravi je dar umjetnika za božićne blagdane. Osim sama autora o izložbi su govorili doc. dr. sc. Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, i prof. Antun Babić, akademski kipar, voditelj Likovnog odjela vinkovačkoga Ogranka, koji je istaknuo kako je malo karikaturista među umjetnicima, a još manje izvrsnih poput Daniela Kingtona.

METKOVIĆ
Nagrade grada
Na prigodnoj svečanosti u Gradskom kulturnom središtu mr. Stipe Gabrić Jambo, gradonačelnik Metkovića, uručio je nagrade grada zaslužnim pojedincima i ustanovama. Nagrade, koje se tradicionalno dodjeljuju u prigodi Blagdana svetog Ilije i Dana grada Metkovića 20. srpnja, ove su godine, budući da je ljetos Gradsko vijeće bilo raspušteno, dodijeljene u prosincu. Ratko Krstičević, dopredsjednik Ogranka Matice hrvatske Metković, nagrađen je za višegodišnji rad u Matici hrvatskoj, koja je nedvojbeno postala respektabilna kulturno-izdavačka ustanova u Metkoviću.

BEČ
U Gradišćansko-hrvatskom domu u Beču održana je glazbena večer i predstavljen CD Mirjane Bohanec Vidović. Album s dvama CD-ima Mirjane Bohanec Vidović, u izdanju zagrebačkog Orfeja, pod naslovom Od opere do filma, sadrži njezine najveće uspjehe. Prvi je CD u znaku osamnaest popjevaka repertoara laganijega žanra, dok drugi sadrži arije poznatih opera i romance koje je Mirjana Bohanec Vidović izvodila u domovini i svijetu. Glazbenu večer, koja je protekla u ozračju starih hrvatskih božićnih pjesama, organizirali su Ogranak Matice hrvatske Beč i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beču. Zoran Jašić, hrvatski veleposlanik u Austriji, čestitao je Mirjani Bohanec Vidović na umjetničkoj karijeri i na onom što je postigla u radu u diplomaciji.
BELI MANASTIR
Petnaestoga prosinca predstavljen je prvi broj »Godišnjaka«, belomanastirskoga ogranka Matice hrvatske. »Godišnjak« sažima veći dio dosadašnjih aktivnosti Ogranka i Baranju predstavlja u nešto drukčijem svjetlu nego što je to dosad bio slučaj. U njemu se može pročitati nešto više o pokušajima osnivanja belomanastirskoga ogranka Matice hrvatske sedamdesetih godina prošloga stoljeća te njegovu osnutku u svibnju 2003, o kanonskim vizitacijama, društveno-ekonomskim prilikama u naseljima beljskoga vlastelinstva i mnogim povijesnim činjenicama. U »Godišnjaku« mjesto su našli i opisi baranjskih običaja, šokačkih nošnji te tekstovi o baranjskim dvorcima. Julijana Vladetić, predsjednica belomanastirskoga ogranka, prigodom svečana predstavljanja prvoga broja »Godišnjaka« istaknula je: u početku smo stidljivo nagovještavali mogućnost za izlaženje »Godišnjaka«, a nešto smo poslije, po uzoru na druge ogranke, okupivši mlade znanstvenike, povjesničare i umjetnike, Baranjce iz Baranje i izvan nje, ipak odlučili uputiti se u taj izazov kako bismo Baranju izveli s periferije, ali i dali svoj prinos očuvanju baranjske baštine. Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, izrazio je zadovoljstvo izlaženjem prvoga broja belomanastirskoga »Godišnjaka« te istaknuo kako Matica hrvatska iz dana u dan priređuje iznimne kulturne događaje: »Matica hrvatska golemo je kulturno gradilište« - rekao je. Da nije dovoljno mijenjati samo izgled grada, nego je potrebno znatne napore usmjeriti kako bi Beli Manastir izašao iz kulturne i intelektualne pasivnosti, ustvrdio je i gradonačelnik Beloga Manastira Davorin Bubalović: »Naša djeca nisu zaslužila živjeti u takvoj sredini. Beli Manastir mora biti kulturna i intelektualna lokomotiva Baranje,« rekao je. Okupljene je s »Godišnjakom« pobliže upoznala glavna urednica Kristina Peternai, napominjući kako je njegova osnovna tema Baranja. Predstavljanje je završilo čitanjem ulomaka iz »Godišnjaka« i nastupom najpopularnijih baranjskih tamburaša, duboševačke Šokačke grane. Predstavili su se i tamburaši iz Baranjskoga Petrova Sela te djevojački zbor Lastavice.
BELIŠĆE
Za božićne i novogodišnje blagdane Ogranak Matice hrvatske Belišće i Grad Belišće darovali su svojim sugrađanima nesvakidašnji dar predstavljajući kratke filmske isječke Filmska sjećanja 1926-1938 Viktora Gutmanna, unuka osnivača Belišća. Filmski zapis prikazuje ugledne Belišćane tadašnjega vremena - članove mađarske veleposjedničke obitelji Gutmann, Sigmunda Romberga, svjetski poznata skladatelja rođena u Belišću, oživljavanje prve željeznice, gradnju stambenih objekata i rušenje belišćanskih šuma uz rijeku Dravu.
ČITLUK
U Klubu Matice hrvatske Čitluk otvorena je prigodna božićna izložba likovne skupine En face. Likovne radove s božićnom tematikom izložila su trideset i tri akademska kipara, slikara i grafičara iz Mostara, Širokoga Brijega, Imotskoga, Splita, Makarske, Zagreba, Livna, Dubrovnika, Čitluka i Bruxellesa. Većinom su to mladi autori koji su diplomirali na širokobriješkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Izložbu su organizirali akademska slikarica Dragana Nuić-Vučković i akademski kipar Nikola Vučković, profesori na ALU Široki Brijeg. Izložba skupine En face, koja je izazvala veliko zanimanje Čitlučana, njihova je šesta izložba.
DUBROVNIK
Dvobroj časopisa »Dubrovnik«, 2-3/2004, Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik predstavljen je 27. prosinca u čitaonici Narodne knjižnice. Časopis za književnost i znanost donosi dosad nepoznatu dramsku pripovijest Marino Caboga njemačkoga pisca Ludwiga Achima von Arnima, koju je priredila i napisala osvrt o njoj Slavija Kabić. Tematika je Dubrovačka Republika i događanja vezana uz Marina Cabogu. Kako je na predstavljanju istaknuo akademik Luko Paljetak, drama govori o Cabogi, koji se nakon katastrofalnog potresa urotio s tadašnjim Knezom sa svrhom rušenja Republike, što nema podloge u povijesnoj zbilji, nego je vjerojatno riječ o nekim urotničkim događanjima u Arnimovoj domovini koja je prenio na Dubrovačku Republiku, nemajući hrabrosti izravno prozvati tamošnje urotnike. Prozne je priloge časopisa »Dubrovnik« predstavila Ivana Burđelez, urednica, istaknuvši dvije autorice, Etu Rehak i njezinu priču Otkriće te Čileanku hrvatskih korijena Pepitu Turimi. Antun Češko istaknuo je tekst Štefanije GjurašŠvicarski pripovjedači od 1950. do danas, prilog koji približava zanimljivu švicarsku književnost te donosi priče četvorice najboljih suvremenih književnika. Znanstveni blok časopisa, posvećen dvjestotoj obljetnici smrti Immanuela Kanta, uredio je Mario Kopić, dok blok Ogleda i osvrta donosi niz priloga brojnih autora koje je predstavio Vlaho Benković.
ĐAKOVO
Ogranak Matice hrvatske Đakovo te Gradska knjižnica i čitaonica predstavili su, u okviru tradicionalnoga đakovačkog programa Svome gradu za blagdane, 17. prosinca roman Košarkaš na Mjesecu Mirka Ćurića, đakovačkoga književnika i književnoga kritičara. Roman su, uz autora, predstavili Helena Sablić Tomić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Osijek i Goran Rem.
FAŽANA
Ogranak Matice hrvatske Fažana i ogranak Filatelističkog društva Arena u povodu 1940. obljetnice postanka Fažane napravili su jubilarni poštanski žig i prateću razglednicu. Fažana je po svom postanku jedno od najstarijih mjesta na Jadranu, nastala je najvjerojatnije u 1. stoljeću, a prvi put pod imenom Phasiana spominje se šezdeset i četiri godine poslije Krista, u doba velikih graditeljskih pothvata u carskom gradu Puli, rimski konzul Gaius Lecanius Bassus u njoj otvara tvornicu keramičkog posuđa, po kojoj je Fažana i dobila ime. Od tada naselje kontinuirano živi, već 1940. godina, rekao je Giancarlo Moscarda iz Filatelističkog društva Arena.
KONAVLE
Na inicijativu učenika i djelatnika Osnovne škole Gruda, a u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske Konavle i udrugama Naša djeca i Hrvatska žena, u pridvorskom samostanu organizirana je priredba Božić u Konavlima. U ozračju blagdana željelo se osvijestiti i označiti pripadnost tradiciji kraja i vrijednosti zajedništva, ljubavi, skrbi za drugoga, solidarnosti i gostoljubivosti, ali i prikazati običaje vezane uz Božić. Nastupio je Zbor osnovne škole uz potporu Pera Siše, ravnatelja Dubrovačkoga simfonijskog orkestra. Tom je prigodom priređena prodajna izložba jaslica, ukrasa za bor, prigodnih čestitki koje su izradili učenici i djelatnici, od kojih je prihod uplaćen u humanitarne svrhe. Radost su učenici i djelatnici škole podijelili i s dragim gostima, štićenicima Domus Christi.
MOSTAR
Trideset i drugi broj »Motrišta«, glasila Matice hrvatske Mostar, čiji je glavni urednik Jago Musa, izašao je iz tiska.










NOVI MAROF
Novomarofski ogranak Matice hrvatske i Gradska knjižnica i čitaonica organizirali su 17. prosinca susret s književnikom Mirom Gavranom, hrvatskim pjesnikom, proznim i dramskim piscem.
OSIJEK
Ogranak Matice hrvatske Osijek 14. je prosinca u Klubu Knjižare Nova predstavio knjigu Kronika jednog Vukovara Tomislava Mišira. Riječ je o petom naslovu Biblioteke Subjekt Ogranka Matice hrvatske Osijek, čiji je urednik Ivan Trojan. Tomislav Mišir iza sebe ima dvije zbirke pjesama i jednu mješavinu drame i romana, istaknuo je na predstavljanju Josip Cvenić. I taj je rukopis, prije objavljivanja, pretrpio dugotrajna autorova dorađivanja i prepravke, a u njegovoj se ladici krije još nekoliko rukopisa s temom odrastanja i rodnoga Vukovara. Ta se iskrena ispovijed izvrsno nadovezala na pravi fenomen brbljavih devedesetih u hrvatskoj književnosti, istaknuo je Cvenić. Prema Miširovim zapisima, na periferiji Vukovara djeca brzo odrastaju, a odrasli dugo ostaju djeca. Sve to autor je začinio svojstvenom »groteskom i lakom ironijom jer samo su jaki pojedinci mogli preživjeti snažni kolektivizam pedesetih godina prošloga stoljeća, prerasti sebe i ulicu. Mišir je stvorio kroniku svojega vremena, sa svojim junacima«, zaključio je Josip Cvenić. Na njegov se osvrt nadovezao Bogdan Mesinger, istaknuvši kako »svaka ulica vodi u svijet, svaka je ulica škola, jedan mali svijet«, a Tomislav Mišir, pišući o Vukovaru, posredno piše povijest svakoga malog grada, svake periferije. Autorovo pismo resi »iznimna percepcija i dar zapažanja, ali i pripovjedni talent«. Knjiga sadrži mnoštvo trivijalnosti, koje većina ljudi ne smatra vrijednima pozornosti, a s njima autor se, zapravo, bavi etnologijom i antropologijom, pišući kao književnik, ali i znanstvenik. »Čitajući ovu knjigu, čitamo o sebi. Tomislav Mišir spaja rijetke, gotovo nespojive strukture - narativno i dokumentarno. Piše o naoko neznatnim, neprimjetnim jezgrama, piše o onom što smo svi mi prošli odrastajući. Ovom je knjigom autor odao čast gradu Vukovaru kakvu zaslužuje«, dodao je na kraju Bogdan Mesinger. Odabrane ulomke brojnim okupljenim ljubiteljima pisane riječi interpretirao je Vjekoslav Janković, osječki dramski umjetnik.
Matica hrvatska Osijek i Knjižara Nova darovali su predškolskoj djeci grada Osijeka za Božić lutkarsku predstavu Veseli božićni igrokaz. Predstavu su izveli studenti Visoke učiteljske škole 21. prosinca u prostorijama Knjižare Nova.
POKUPSKO
Kistom i tamburom za orgulje naziv je izložbe slika s nekoliko likovnih kolonija u Pokupskom, koja se mogla razgledati u Galeriji Kordić u Velikoj Gorici, od 9. do 15. prosinca. Izložba je bila prodajnoga karaktera, a sav prihod namijenjen je kupnji novih orgulja za crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom. Postav uključuje pedesetak djela, uglavnom akademskih slikara. Organizator je izložbe Ogranak Matice hrvatske Pokupsko, koji je brigu oko cijelog niza akcija za orgulje preuzeo od Odbora za obnovu ratom razrušene crkve i drugih sakralnih objekata. Naime, prva likovna kolonija za pomoć pokupskoj crkvi organizirana je 1994. godine. Božidar Škrinjarić, predsjednik pokupskoga ogranka Matice hrvatske, kazao je kako su na inicijativu došli još početkom rata vidjevši crkvene orgulje u plamenu. Dosad su za njihovu obnovu organizirani koncerti tamburaškog orkestra HKT-a u Pokupskom i Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, nastupi KUD-a Pokuplje, kazališne predstave te niz likovnih kolonija, od kojih je posljednja bila 15. svibnja ove godine. Djela su prethodno bila izložena u Muzeju Mimara u Zagrebu, gdje je dio slika prodan. Škrinjarić se nada da će se potreban novac prikupiti za otprilike tri godine. Prema najavama, u akciju bi se trebalo uključiti i Ministarstvo kulture, a očekuje i pomoć Kaptola te Zagrebačke županije. Na otvaranju izložbe u Galeriji Kordić nastupili su tamburaški sastav Posavski biseri i vokalni sastav Jane. O izložbi je govorio Siniša Reberski s Akademije likovnih umjetnosti, koji je bio zadužen i za njezino postavljanje. Djela koja nisu prodana predstavljena su na izložbi u Pokupskom, uoči Božića. Sljedeća likovna kolonija umjetnika za orgulje bit će u svibnju.
POŽEGA
Knjiga Matka Peića Čovjek i kultura, zbirka od sto i četrdeset i sedam eseja što ih je u istoimenoj rubrici Peić godinama objavljivao u »Vjesniku Ine«, predstavljena je 22. prosinca u prostorima Požeško-slavonske županije u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Požega. O knjizi, ilustriranoj crtežima najvećih hrvatskih slikara, govorili su dr. Petar Selem, Milan Bešlić, priređivač knjige te Mijo Ivurek i Mirko Kovačević, urednici. Tom je prigodom predstavljena i internetska stranica o Matku Peiću.
RIJEKA
Inicijativni odbor za osnutak Zajednice udruga Domovinskoga rata Primorsko-goranske županije i Ogranak Matice hrvatske Rijeka 17. su prosinca u palači Pomorskoga i povijesnoga muzeja Hrvatskoga primorja organizirali Treći susret hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji Županije primorsko-goranske. U zabavnome programu nastupila je Ženska klapa Mareta iz Bakra i Muška klapa Luka-Opatija iz Rijeke.
SINJ
Uoči Božića izašao je dvadeset i četvrti broj glasila Ogranka Matice hrvtske Sinj »Cetinska vrila«. Hrvatskom narodnom preporodu u cetinskom kraju, kroz djelovanje franjevaca u svetištu Gospe Sinjske, dali su posebno mjesto u prikazima prof. dr. Stijepo Obad i prof. Martin Vrgoč, a prof. dr. Stipe Botica osvrnuo se na djelovanje fra Andrije Kačića Miošića u povodu tristote obljetnice rođenja prosvjetitelja. O Sinju nekad i danas piše prof. Frano Librenjak.






SISAK
U izdanju Ogranka Matice hrvatske Sisak i Doma kulture Kristalna kocka vedrine Sisak objavljena je knjiga za djecu Đurđice Lasić Vuković pod naslovom Priča o brkatom somu, koju je ilustrirao Vjekoslav Turajlić.











ŠIBENIK
U knjižari Matice hrvatske u Šibeniku samostalnom se izložbom potkraj protekle godine ponovno predstavila Marcela Maloševac, liječnica u mirovini, članica Likovnog odjela Ogranka Matice hrvatske Šibenik od devedesetih, kada je šibenski ogranak obnovljen. Dr. Maloševac svakako je najzaslužnija osoba za to što je prostor te knjižare prije godinu dana zaživio kao malen, ali važan prostor za predstavljanje članova Likovnog odjela. Upravo je njezinom izložbom prošle godine prostor promoviran za takvu namjenu. Marcela Maloševac, iako je Slavonka, Osječanka rođenjem, zaljubljena je u dalmatinski krš i more. To je njezino vječno slikarsko nadahnuće, pa se na njezinim platnima najčešće nalaze dalmatinski pejzaži i motivi. Preferira tehniku akvarela i uljne pastele. Česti su i cvjetni motivi na njezinim slikama, najviše voli nevene i perunike, za koje je nedavno doznala da su izvorni hrvatski cvijet.
U predblagdanske dane u predvorju Osnovne škole Primošten šibenski i primoštenski ogranci Matice hrvatske predstavili su izložbom pod naslovom Primoštenu s ljubavlju radove trinaestorice članova Odjela za likovnu umjetnost. Na dvadeset i devetoj po redu izložbi autori su se predstavili u različitim tehnikama, od duboreza i kolaža do pastela i ulja na platnu.
UMAG
U prepunoj maloj dvorani Gradske knjižnice potkraj protekle godine predstavljen je »Zbornik Bujštine 2004.«, koji je objavio umaški ogranak Matice hrvatske. Zbornik su predstavili Stelio Prodan, predsjednik ogranka i Zlatan Varelija. Prodan je naglasio da je zbornik nastao zahvaljujući trudu i dobrovoljnom radu nekolicine članova, kao i prijateljima pisane riječi koji su bez naknade ustupili svoje priloge. Zbornik je okupio dvadesetak autora i ima 224 stranice. Na tom se području knjige izdaju veoma rijetko pa je »Zbornik Bujštine 2004.« vrijedan izdavački pothvat, napomenuo je Prodan.
VARAŽDIN
Tradicionalni, dvanaesti, recital suvremenoga hrvatskog pjesništva Senje i meteorji, što ga organizira Varaždinsko književno društvo u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske Varaždin, održan je potkraj prosinca u Klubu Europa media. Tom je prigodom dodijeljena i Nagrada Katarina Patačić- za najbolju kajkavsku knjigu objavljenu 2003, koju dodjeljuju »Varaždinske vijesti«, čiji je laureat postao Ivica Jembrih iz Čakovca za zbirku pjesama Na potu vu narkozu. Stručni žiri u sastavu: akademik Miroslav Šicel, predsjednik, mr. Božica Pažur i mr. Ernest Fišer jednoglasno je odabrao Jembrihovu zbirku. Prema obrazloženju žirija, riječ je o iznimnoj zbirci pjesama u prozi, koja ne samo da doseže kvalitativnu razinu dosadašnjega kajkavskog pjesništva u prozi nego donosi i nova obilježja i odlike. Zbirka je osebujna autorska sinteza poezije i dnevnika, pri čemu je posebno zanimljiv novi pristup tradicionalnim motivima žene, ljubavi, smrti i umjetnosti. Ovogodišnjem laureatu Nagradu Katarina Patačićuručio je mr. Ernest Fišer, predsjednik varaždinskoga Ogranka Matice hrvatske, u ime tjednika »Varaždinske vijesti« i kao član stručnoga žirija, a nagradu čini slika varaždinskoga likovnog umjetnika Željka Prsteca.
Barica Pahić, predsjednica Varaždinskoga književnog društva, podsjetila je otvarajući recital kako je početnih godina održavan pod naslovom Varaždin u srcu nosim, jer je bilo zamišljeno da promovira štokavske i kajkavske pjesme isključivo posvećene Varaždinu. Potom su tematske granice ukinute te je pod naslovom Senje i meteorji taj recital i jezično proširen, autorskom produkcijom koja obuhvaća pjesme pisane i na sva tri hrvatska jezična idioma - štokavskom, kajkavskom i čakavskom. Za pjesnički zbornik Senje i meteorji ove je godine pristiglo 178 pjesama šezdesetorice autora. Stručni ocjenjivački sud: mr. Ivan Zvonar, predsjednik, te Željko Funda i Jagoda Zamoda, članovi, odabrao je sedamnaest pjesama na kajkavštini i dvadeset i dvije na književnom standardu, koje su i objavljene u upravo predstavljenu zborniku. Prva nagrada za pjesme na kajkavskom jeziku pripala je Branki Jagić za Cajte koprivnjake, druga nagrada Evi Kreber Pille za tekst Ozimnica, a treća Vladimiru Poljancu za Banalnu popefku. Među pjesmama na štokavskom jezičnom standardu najboljom je žiri ocijenio Agro-varijacije Miroslava Pelikana; druga nagrada pripala je Gospodarskom triptihu Blanke Supan, a treća nagrada pjesmi Umornom tebi Nadice Čižmek. Posebna nagrada za varaždinsku tematiku pripala je Biserki Težački za Buđenje grada. Osmišljeno organiziranoj književnoj večeri pridonio je nastup Tomislava Lipljina i Ljiljane Bogojević, glumaca varaždinskoga HNK-a. Ljiljana Bogojević pripremila i prigodni glazbeni program, izvodeći skladbe Milana Arka na kajkavske tekstove poznatih književnika, uz glazbenu pratnju Budimira Mućka.
VINKOVCI
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 14. prosinca predstavljena je knjiga dr. Zdravka Tomca Predsjednik / Protiv krivotvorina i zaborava, a uz autora govorili su doc. dr. sc. Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačkoga ogranka, Maja Freundlich, u ime nakladničke kuće Slovo M, i Jerko Zovak, predsjednik Hrvatskih socijaldemokrata. Govoreći o razlozima koji su ga potaknuli da napiše knjigu o posljednjih dvadesetak godina hrvatske povijesti i događanjima kojima je i sam bio sudionik, s posebnim osvrtom na ulogu dr. Franje Tuđmana, dr. Tomac kazao je kako je borba za prošlost i borba za budućnost, a Hrvatska ne smije dopustiti da se njezina budućnost gradi na krivotvorinama prošlosti.
U dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 17. prosinca otvorena je 14. samostalna izložba Šefika Kapetanovića, vinkovačkoga medijskog djelatnika i slikara, pod naslovom Pejzaži-radosti stvaranja. Vinkovačkoj publici predstavio se s tridesetak pejzaža u tehnici pastela. Osim dosadašnjih samostalnih izložbi bio je i sudionik nekoliko likovnih kolonija, kao i donator u brojnim humanitarnim akcijama. Izložba Šefika Kapetanovića ukazuje na tematski izbor, za njega logičan (slavonski pejzaži), autoru imanentan, koji vjerno i dosljedno slika. Izloženi radovi u tehnici pastela su, kako i sam autor sugerira, već viđeno (déjŕ vu), ali u pristupu, percepciji i tretmanu plohe ipak ponešto novo. Novo je nastalo u tretmanu doživljena sadržaja slavonske ravnice i elemenata koje ona u sebi sadrži, već pomalo zaboravljenih, ali zato duboko utisnutih u naše kolektivno sjećanje. Posjetitelje je pozdravio doc. dr. sc. Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, istaknuvši kako su i Kapetanović i Tomislav Šustić, koji je nastupio u glazbenom dijelu programa, članovi Matice hrvatske, koja je otvorena za sve kulturne aktivnosti u gradu. Izložbu je proglasio otvorenom Tomislav Čuljak, saborski zastupnik, izrazivši zadovoljstvo što mu je pripala ta čast. Nakon otvaranja izložbe druženje je nastavljeno uz svirku Dadićevih tamburaša s Poljoprivrednog fakulteta Vinkovci.
Prve novine izašle su u Vinkovcima 20. prosinca 1874. pod imenom »Krajišnik«. Na sam dan izlaženja prvog, i jedinog, broja »Krajišnika«, 20. prosinca 2004. u dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci predstavljena je knjiga 130 godina novinskog izdavaštva u Vinkovcima autora Vladimira Rema. Predstavljanje te vrijedne knjige zajednički su organizirali Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i nakladnik Novosti d.o.o.
VIROVITICA
Ogranak Matice hrvatske Virovitica, Gradski muzej Virovitica i Državni arhiv u Osijeku u velikoj su dvorani u Dvorcu Pejačević predstavili najstarije sačuvane matične knjige Stanovništvo Virovitice i okolnih sela 1686. do 1717. godine / Liber baptisatorum et copulatorum Viroviticzae ab anno 1686 usque ad 1717. U knjizi se nalaze kršteni i vjenčani u Župi svetog Roka u Virovitici. Knjigu je preveo i priredio za tisak doktor Stjepan Sršan, sudjelujući u njezinu predstavljanju zajedno s fra Robertom Perišićem, virovitičkim gvardijanom i župnikom, i profesorom Ivanom Zelenbrzom. Fra Robert Perišić govorio je o franjevačkom redu i dolasku franjevaca u Viroviticu, o njihovoj vjekovnoj povezanosti s narodom, što je potvrđeno i u najnovijoj povijesti. Virovitički franjevci zaslužni su i za postojanje matičnih knjiga rođenih i vjenčanih, koje su prvorazredan izvor imena i prezimena ljudi što su živjeli na tom području, njihova kretanja, raširenosti pojedinih obitelji, socijalnog statusa stanovništva, zanimanja, nataliteta i mortaliteta, jezika i drugih područja života. Knjiga donosi najstarija stalna prezimena Virovitice, od kojih mnoga i danas postoje. Fra Perišić istaknuo je da u virovitičkom samostanu još ima pisanoga blaga, koje čeka da doživi slična izdanja, kao spomenute matične knjige. Profesor Ivan Zelenbrz u prigodi predstavljanja istaknuo je da je matična knjiga spomenik prisutnosti ljudi u tom kraju i da ona pripada književnoj baštini visoke kategorije. Svakomu tko uzme knjigu u ruke jasno je da je glavni urednik knjige dr. Sršan uložio velik napor i trud da se građa pripremi i tiska. Većinu građe trebalo je prevesti s latinskog jezika, mješavine njemačkog i mađarskog, te dešifrirati stare listine. Priznao je da je posao bio naporan, ali unatoč tomu vrlo zanimljiv, te da mu je čast da u predblagdanske dane predstavlja matičnu knjigu, koja na svoj način odgovara na pitanje tko smo.
U Gradskoj knjižnici i čitaonici u Virovitici predstavljena je knjiga Franje M. Fuisa Zakon rieke, koju je priredio i uredio Mladen Pavković. Knjigu, koja sadrži dosad neobjavljen izvorni scenarij i knjigu snimanja za film o životu stanovnika Lonjskog polja predstavio je Daniel Rafaelić, filmolog. U knjizi je tiskano i nekoliko najpoznatijih reportaža, pisama i fotografija Franje Fuisa, podrijetlom Virovitičanina, hrvatskoga novinara poznata pod nadimkom Fra Ma Fu. Skori izlazak još jedne Fra Ma Fuove knjige, i to putopisa, u nakladi Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Gradske knjižnice i čitaonice, najavio je Ivan Zelenbrz, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica.
VIS
O Božiću je izašao trideset i deveti broj glasila Ogranka Matice hrvatske Vis »Hrvatska zora«.










ZADAR
Dvadesetoga prosinca Ogranak Matice hrvatske Zadar i Župni ured Sv. Josipa Obrovac prikazali su knjigu Na križu raskrižja / Katolički kalendar 2005. O knjizi su, u dvorani Matice hrvatske, govorili prof. Marko Vasilj i don Igor Ikić, urednik knjige.
Hrvatski gen u vremenu i prostoru naslov je predavanja prof. dr. Ive Rendića Miočevića, koje je potkraj prosinca održano u dvorani Matice hrvatske.
Iste je večeri održano i predstavljanje knjige Oživjela Hrvatska, udžbenika za srednje škole u izdanju Školske knjige. O knjizi su govorili dr. sc. Franjo Smiljanić, dr. sc. Zoran Velagić i dr. sc. Stijepo Obad, a predstavljanje u zadarskome ogranku Matice hrvatske drugo je po redu. Prvo predstavljanje bilo je u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u prigodi seminara o hrvatskom dijelu obale, a ponovljeno je zbog velikog zanimanja javnosti. Stijepo Obad nazvao je Rendića prvim imenom metodike nastave povijesti u Hrvatskoj, a Franjo Smiljanić dodao je kako je razdoblje ranoga novog vijeka, koje se obrađuje u knjizi, jako zanimljivo za istraživače, ali i za one koji se bave metodikom. U Oživjeloj Hrvatskoj Rendić je nastojao prikazati sva povijesna zbivanja koja su se dogodila na području Hrvatske, a načeo je i razne teme poput povijesti obitelji, crkvene povijesti i povijesti emigracija. Autor je u istraživanjima nastojao podcrtati ono što je hrvatsko i ono što je etnokulturalno, a dosta pozornosti posvetio je nekim segmentima kojima se prije nije pridavalo dovoljno pozornosti u hrvatskoj historiografiji, primjerice o položaju žena. Smiljanić je također dodao kako je autor u istraživanju krenuo od činjenice da je povijest duga trajanja i u tome je potpuno uspio, a napravio je i vrijednu usporednu analizu pojedinih hrvatskih područja. Dobru kritiku udžbeniku dao je i Stijepo Obad, kazavši kako priručnik dopunjava sve ostale udžbenike, te ima interdisciplinarno obilježje, tako da se primjerice rabe rezultati iz sociologije i iz genetike, što je veoma rijetko među drugim piscima.
U sklopu tradicionalne manifestacije Mjesec astronautike, koja se u Zadru od 29. studenog do 23. prosinca održala u organizaciji Hrvatskog astronautičkog i raketnog saveza u suradnji s Astronomsko astronautičkim društvom Zadar i Ogrankom Matice hrvatske Zadar Korado Korlević održao je u dvorani Matice hrvatske predavanje Astronautika. Korado Korlević, voditelj je Zvjezdarnice Višnjan i urednik lista »Nebeske krijesnice«, godinama se bavi malim tijelima Sunčeva sustava i edukacijom mladeži. Potaknut problematikom srazova Zemlje s asteroidima i kometima potiče istraživanja pri Zvjezdarnici Višnjan, kojima je otkriveno više od stotinu i dvadeset astronomskih tijela. »Svaka znanstvena disciplina započinje definicijom predmeta svog istraživanja, no astrobiolozi još ne mogu dati sigurne definicije ni života ni Svemira. Iako am osobno kao astrofizičar naviknuo govoriti o Svemiru u vrlo egzaktnim terminima, razgovor o astrobiologiji nemoguće je ne započeti spekulacijama«, kazao je na početku predavanja Korado Korlević. Čak i ako život u Svemiru zamišljamo samo u nama poznatim uvjetima, u nama poznatim oblicima, što je vrlo ograničena predodžba, i dalje možemo računati na vrlo visoku statističku vjerojatnost pojave života u našem svemirskom okolišu. Predodžba Svemira sastavljena od približno dvjesto milijardi galaksija, od kojih je svaka sastavljena od približno dvjesto milijardi zvijezda, kakvo je naše Sunce, dovoljno ilustrira tu vjerojatnost, koja uvijek iznova nadahnjuje mnoge književnike, filozofe, kao i znanstvenike, koji se sve više posvećuju tim pitanjima. Teškoće na koje znanstvenici pritom nailaze brojne su, počevši od pitanja kako prepoznati život, koji se ne mora pojaviti u nama poznatim i bliskim oblicima. Osim toga, nezahvalno je spekulirati o nastanku života na drugim planetima, kada još ne možemo s potpunom sigurnošću govoriti o uvjetima u kojima je nastao život na našem planetu. Hipoteza o pojavi života u Svemiru mnogo je, a sve samo djelomice otkrivaju tajnu života. Prema jednoj od njih život se svemirom preseljava sam od sebe, a moguće je i da je život na Marsu prethodio životu na Zemlji te ga jednim udarom i prouzrokovao. Prve tragove života na Zemlji možemo pratiti sve do 3, 46 milijardi godina unatrag, zahvaljujući tragovima u sedimentnim stijenama Australije. Primitivni oblici života nisu se, kako se u astrobiologiji pretpostavljalo prije, pojavili u plićacima oko ledenog pojasa koji je prekrivao Zemljinu površinu, nego u vodenim oceanima smještenima bliže kemijski vrlo aktivne jezgre. Preobrazba je nastupila prije šest milijuna godina, kada se život počeo koristiti Sunčevom energijom, a cijanobakterije stvorile kisik koji je doslovno pobio dotadašnje životne oblike i stvorio uvjete za one nama poznate. Život se čini kao da je programiran da se sam od sebe pojavljuje u prikladnim uvjetima, kakvi se, možda, nalaze već u našem susjedstvu, odnosno unutar Sunčeva sustava. Jednu od mogućnosti ispitat će na Titanu misija Haygens, što se s nestrpljenjem očekuje u znanstvenoj javnosti ovih dana, rekao je Korlević.
Nakon predavanja uslijedila su pitanja publike, koja je do posljednjega sjedala ispunila dvoranu Matice hrvatske. Osim pitanja o tzv. tamnoj energiji, o kojoj postoje samo nagađanja, a odnosi se na čak 96 posto svemira, te vjerojatnosti udara asteroida, nije zaobiđeno ni pitanje koje se redovito postavlja znanstvenicima, naime financiranje nerijetko vrlo skupih projekata. »Nove su ideje te koje proizvode znanje, a ne samo novac. Za svako stvaranje, umjetničko i znanstveno, potrebna je prije svega strast«, spremno je odgovorio Korlević.
A. Č.-K.